Jedna od modernih pošasti i neželjenih pratitelja proljeća, svakako je i peludna alergija. Broj oboljelih u stalnom je porastu, a zbog blage zime, peludna sezona ove je godine započela i ranije, javlja HRT.

– Peludna sezona inače traje cijelu godinu, ali možemo reći da početkom siječnja, s ljepšim vremenom i višim temperaturama, koncentracije idu prema višima i višima, tako da je u siječnju započela nova peludna sezona za ovu godinu, kaže dipl.ing. Ana Večenaj, Laboratorij za aerobiologiju, NZJZ Dr.Andrija Štampar.

Peludna alergija, prekomjerna je reakcija našeg organizma na čimbenike iz okoliša. Simptomi peludne alergije vrlo su često slični prehladi, zbog toga ih je važno razlikovati.

– Ukoliko se prehlada ponavlja svake godine otprilike u isto vrijeme, ukoliko je praćena simptomima koji ne govore u prilog infektivnog uzroka kao što su povišena temperatura, gnojni iskašljaj, gnojni iscjedak iz nosa, opći simptomi praćeni simptomima nalik prehladi, pečenjem i svrbežom očiju, međutim alergija neće proći za tako kratko vrijeme, dakle, trajat će cijelo vrijeme dok traje polinacija koja izaziva alergiju, rekla je prof.dr.sc. Suzana Kukulj, specijalistica pneumofiziologije.

Kihanje je također jedan od načina kako razlikovati alergiju od prehlade.

– Nakon što kihnemo, a prehlađeni smo, osjetit ćemo olakšanje, međutim kod alergičara kihanje ne donosi olakšanje, pacijenti beskonačno puta kihnu i svaki put im je sve gore i gore. Svrbež u nosu je sve nesnosniji, curenje je sve intenzivnije, i nema olakšanja, objašnjava Kukulj.

Važno je i razlikovati alergije – alergijski rinitis ili hunjavicu i alergijsku astmu. Najčešće se pojavljuju u kombinaciji, a liječenje, upozorava profesorica Kukulj, za početak treba podrazumijevati izbjegavanje izlaganju peludi – u jutarnjim satima i po vjetrovitom vremenu.

Ukoliko se ne pridržavamo i nije se moguće pridržavati takvih preventivnih mjera, nastaje hunjavica gdje se koriste lijekovi koji će ublažiti te simptome. To su prvenstveno intranazalni kortikosteroidi, koje je poželjno uzimati prije polinacije kad znamo da smo alergični na stabla i na koja stabla.

Nekada se uzimaju i antihistaminici u obliku tableta koji ublažavaju simptome hunjavice. Ako se radi o alergijskoj astmi, u terapiji se koristi sprej za širenje bronhija i ponekad inhalacijske kortikosteroide. Jedan od načina na koji si osobe alergične na određenu pelud mogu pomoći, praćenje je i alergijskog semafora.

– Alergijski semafor je način dnevnog obavještavanja građana o dnevnom kretanju peludi u zraku. Prikazujemo koncentraciju u obliku boja. To su zelena za niske koncentracije, žute za umjerene koncentracije, crvena za visoke, kaže Večenaj.

Također, važno je pratiti i peludni kalendar koji se najčešće izrađuje za razdoblje od godine dana i prikazuje informacije o početku, trajanju i kraju polinacije određene biljne vrste. I one se razlikuju po geografskim područjima.

Alergičarima se savjetuje praćenje peludne prognoze dostupne na stranicama Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo ili putem istoimene mobilne aplikacije. Uz druge, korisne savjete koje vrijedi imati na umu:

– Ako već moraju izlaziti za vrijeme sunčanog dana, neka se zaštite sa sunčanim naočalama ili maskama, kada dođu doma neka operu ruke, odjeću, kosu i isčetkaju svoje kućne ljubimce. Neka ne provjetravaju prostorije za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, i isto tako im uvijek preporučavamo odnosno naglašavamo da moraju redovito uzimati svoju terapiju, poručila je Ana Večenaj.