Predsjednica američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi u srijedu je napustila Tajvan nakon što mu je obećala američku solidarnost i hvalila njegovu demokraciju, ostavivši iza sebe kineski bijes zbog posjeta toj državi koju Peking smatra svojim teritorijem.
Kako prenose agencije, Pelosi, čija je delegacija iznenada posjetila Tajvan kasno u utorak, nakon posjeta Singapuru i Maleziji, nastavlja svoju azijsku turneju posjetima Južnoj Koreji i Japanu.
Njezin zrakoplov poletio je iz tajvanske prijestolnice Taipeija u oko 18 sati po lokalnom vremenu, javio je Reuters.
Pelosi je na Tajvan otišla usprkos savjetima Bijele kuće i Pentagona da to ne učini. To je prvi posjet nekog američkog dužnosnika na najvišoj razini Tajvanu u posljednjih 25 godina.
Američki kritičari ističu kako se taj posjet dogodio u lošem trenutku jer je SAD zaokupljen krizom u Ukrajini, a svojim dolaskom 82-godišnja demokratkinja pomogla je kineskom čelniku Xiju Jinpingu koji, suočen s nizom kriza u zemlji, sada ima razlog za mobilizaciju pristaša iza pitanja Tajvana uoči 20. kongresa Komunističke partije u studenom.
Peking je nakon slijetanja Pelosi na otok kao odgovor najavio „ciljano djelovanje” svoje vojske te vojne vježbe u blizini Tajvana koje kreću u srijedu.
I Taipei i Peking stavili su svoje vojske u stanje visoke pripravnosti, a kineski šef diplomacije Wang Yi upozorio je da se američki političari „igraju vatrom” kad je riječ o statusu Tajvana te da „to neće izaći na dobro”.
Uz Kinu je stala Rusija koja je ocijenila da Peking ima pravo poduzeti “potrebne mjere za zaštitu svog suvereniteta”.
Bruxelles je pak pozvao da se novonastale napetosti riješe dijalogom te da komunikacijski kanali s Kinom ostanu otvoreni kako bi se izbjegle bilo kakve pogrešne procjene, a Japan je izrazio zabrinutost najavom kineskih vojnih vježbi, uključujući i unutar ekskluzivne japanske ekonomske zone (EEZ).
Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i nikada nije odustala od upotrebe sile nastojeći ga staviti pod svoju kontrolu.
Tajvan, nekadašnju japansku koloniju, 1949. su preuzeli kineski nacionalisti Čang Kaj-šeka nakon poraza od Mao Ce Tungovih komunista u središnjoj Kini.
Od tada Tajvan ima neovisnu vladu, no Peking se protivi bilo kakvom službenom kontaktu Taipeija i međunarodne zajednice, čega se u pravilu drži i SAD, iako vojno pomaže otočnoj državi te je, uz Japan, rekao da bi ju branio u slučaju kineskog napada.
Tenzije između Pekinga s jedne, te Taipeija i zapadnih država s druge strane, redovito rastu zbog letova kineskih borbenih zrakoplova blizu Tajvana, kao i prolaskom zapadnih ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac.
Komentari