Još davno su ekonomski stručnjaci zaključili da su infrastrukturni projekti temelj razvoja svakog područja i lokalne zajednice. I upravo danas, u trenutku kada se Pelješki most, o kojem su desetljećima sanjali žitelji Dubrovnika, Cavtata, Konavala i Pelješca, pušta u promet, postaje jasno koliko je takva tvrdnja istinita. Jer osim prometnog spajanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske, Pelješki će most jugu Hrvatske donijeti još jedan golemi benefit – mogućnost snažnijeg ekonomskog rasta toga područja i realizaciju brojnih gospodarskih projekata koji su sve do danas, zbog specifičnog prometnog položaja naše najjužnije županije, čekali neke bolje dane.

Gradnja Pelješkog mosta službeno je započela u lipnju 2018. godine potpisom ugovora između Hrvatskih cesta kao investitora i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation kao izvođača. U posao su tada ušle i hrvatske tvrtke Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, zadužene za nadzor gradnje. Premijer Andrej Plenković je na svečanosti potpisivanja ugovora izjavio da se „izgradnjom Pelješkoga mosta rješava pitanje povezanosti juga Hrvatske s ostatkom zemlje, dobiva se veliki investicijski projekt kao konkretna potvrda članstva u Europskoj uniji, a otvara se i dugoročna gospodarska suradnja s Kinom“. Svega pet godina kasnije ovaj infrastrukturni megaprojekt vrijedan oko četiri milijarde kuna, čiju je realizaciju iz mjeseca u mjesec hrvatska javnost pratila s velikom pažnjom, a mediji bilježili svaki novi korak u njegovoj izgradnji, upravo je pušten u promet.

Premijer Andrej Plenković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić svjesni su kakve će benefite donijeti dovršetak Pelješkog mosta. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Njegovu je važnost najbolje opisao ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić koji je u Dubrovačkom vjesniku u ljeto prošle godine, kada je kostur mosta već bio dovršen, objasnio da most neće postati ekonomski isplativ i da njegovu korist ne treba promatrati u takvom svjetlu. Jurčić je tada kazao kako je Pelješki most trebalo izgraditi iz više razloga, no da infrastruktura nije dovoljna i da most neće donijeti brze gospodarske promjene ako se ne ispune ostali uvjeti koji pridonose ekonomskom rastu, odnosno da će njegova stvarna ekonomska isplativost ovisiti o ekonomskoj politici Hrvatske koja treba raditi u smjeru zaustavljanja iseljavanja mladih ljudi s juga zemlje, povećanja broja novih radnih mjesta i povećanja primanja zaposlenih.

Jurčić je kazao da će most riješiti neke životne probleme koji se odnose na lakši i brži transport proizvoda s juga Hrvatske u ostatak zemlje i u Europu, olakšat će i poslovanje poljoprivrednicima, malim poduzetnicima i obrtnicima, a porast će i cijene nekretnina u tom dijelu zemlje, što je već vidljivo. No da bi se njegova korist za ekonomski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije konkretnije osjetila, bit će nužno ispuniti još niz preduvjeta. “Što se tiče prometne infrastrukture, naša proizvodnja u ovome trenutku može biti četiri puta veća. Znači, naš problem nije u infrastrukturi, nego u nedostatku proizvodnih kapaciteta”, upozorio je tada Jurčić.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na čelu s Davorom Filipovićem već je zaprimilo 17 prijava za korištenje potpora za ulaganja na području Dubrovačko-neretvanske županije. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kojem je na čelu ministar Davor Filipović, također su svjesni važnosti poticanja gospodarskih aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. To Ministarstvo, kako nam je potvrđeno, provodi Zakon o poticanju ulaganja putem kojeg investitori na području Dubrovačko-neretvanske županije, koji udovoljavaju uvjetima toga zakona, mogu dobiti direktne i indirektne potpore u iznosu do 60 posto prihvatljivih troškova ulaganja.

„Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u okviru provedbe zakonskih mjera za poticanje ulaganja do danas zaprimilo ukupno 17 prijava za korištenje potpora za ulaganja na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupna planirana vrijednost prijavljenih ulaganja (već odobreni i onih u obradi) iznosi 2,2 milijarde kuna uz planirano otvaranje 338 novih radnih mjesta. Najviše prijavljenih projekata odnosi se na sektor turizma, na koji otpada 12 prijavljenih projekata“, stoji u odgovoru toga Ministarstva. Kvalitetna prometna infrastruktura i povezanost pridonose većoj konkurentnosti pojedine destinacije, zato se i uzimaju kao indikator na ljestvicama konkurentnosti (npr. Indeks konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma), naglašavaju i dodaju kako se očekuje da će otvaranje Pelješkog mosta pridonijeti konkurentnosti, ne samo Dubrovačko-neretvanske županije, već i cijele Hrvatske.

‘Pelješki most će stvoriti pretpostavke i za porast stanovništva kojem Županija može osigurati relativno visoki standard’

A u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koju vodi župan Nikola Dobroslavić, za Business&Banking su potvrdili kako je u prometnom smislu Pelješki most „konačno čvrsta cestovna veza između dva odvojena dijela hrvatskog teritorija, koja će stanovništvu juga Hrvatske biti izuzetno značajna s obzirom na dobro poznate probleme dosadašnjeg dvostrukog prelaska granice s BiH u području Neuma“, koja se dodatno komplicirala u vrijeme ljetne sezone. „Značaj Pelješkog mosta je nemjerljiv jer je on, osim za povezivanje hrvatskog teritorija, od presudnog značaja za revitalizaciju poluotoka Pelješca, te Korčule i Mljeta, ali i cijele županije. Svakako će pridonijeti bržem rastu gospodarstva u županiji, posebno na Pelješcu, Mljetu i Korčuli. Svi prostori u županiji bit će dostupniji za turizam kao i za sve druge grane gospodarstva, prijevoz roba bit će jednostavniji i brži, županija će funkcionirati kao integrirana cjelina“, objašnjavaju iz Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Podsjećaju da su glavne odrednice razvoja gospodarstva županije turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. „Gospodarski razvitak u budućem razdoblju bit će usmjeren ka daljnjem razvoju ugostiteljstva i turizma, vinogradarstva i maslinarstva, ribarstva i marikulture, brodarstva, IT sektora te ekološki prihvatljivoj proizvodnji. Stanovnici i gospodarstvenici Dubrovačko-neretvanske županije s pravom smatraju da su zbog slabe prometne povezanosti unutar županije i s ostatkom zemlje u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale stanovnike i poduzetnike u Hrvatskoj. Pelješki most rješava bitnu manjkavost ovoga položaja, a to je prekinutost teritorija kod Neuma. Ostaju nam, međutim, daljnja prometna rješenja koja će osigurati ravnopravan položaj u kvaliteti života naših ljudi i poštenu utakmicu našim gospodarstvenicima u prometnom smislu“, stoji u odgovoru županije na naše pitanje koje će gospodarske grane najviše profitirati od otvaranja mosta.

Kada je riječ o nastavku ulaganja u infrastrukturne projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, navode da će i u narednom razdoblju krenuti realizacija još nekoliko projekata izgradnje prometnica, prije svega projekt brze ceste od Zračne luke Dubrovnik do grada te dalje prema Osojniku, autoceste od čvora Metković do Osojnika i nastavka brze pelješke ceste od Brijeste do Perne sa zaobilaznicom Orebića. „Za sve te projekte u tijeku je izrada studijske i projektne dokumentacije koju vode Hrvatske ceste, odnosno Hrvatske autoceste. Riječ je o projektima kojima će se povećati sigurnost prometa, pouzdanost u opskrbi regije, skratiti trajanje putovanja između Splita i Dubrovnika, Splita i poluotoka Pelješca i otoka Korčule, Dubrovnika i poluotoka Pelješca i otoka Korčule, ali i omogućiti dnevne migracije, brži medicinski prijevoz, otvoriti mogućnost turističkih izleta i slično“, stoji u odgovoru županije. No neće infrastrukturni projekti biti isključivi interes županije u narednim godinama. Budući da je regija juga Hrvatske, uključujući i otoke, najvećim dijelom orijentirana na ugostiteljstvo i turizam, trgovinu te poljoprivredu (najvećim dijelom uzgoj cvijeća, voća i povrća te vrhunskih vina), marikulturu, ribarstvo i brodograđevnu industriju, županija je u svojim prostornim planovima, u nastojanjima da očuva okoliš i tako osigura kvalitetu tih proizvoda, predvidjela i ulaganja u projekte koji podupiru razvoj obnovljivih izvora energije, prateći tako smjernice EU-a. „I županija i njeni gradovi i općine prijateljski su prema ulaganjima, donijeli smo novi Plan razvoja županije, imamo kvalitetan Prostorni plan koji otvara široke mogućnosti za održiva ulaganja“, stoji u odgovoru županije te se dodaje da će Pelješki most otvoriti pretpostavke i za značajan porast stanovništva, kojemu, kako tvrde u županiji, mogu osigurati relativno visoki životni standard.

Izgradnja mosta bila je u ingerenciji ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića koji je obišao dovršeni most još prije dva mjeseca, a s njim su bili i zamjenik župana Joško Cebalo, šef Hrvatskih cesta Josip Škorić i voditelj projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske Goran Legac. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Utjecaj Pelješkog mosta na gospodarska kretanja na jugu Hrvatske već je vidljiv kroz rast cijena nekretnina, što potvrđuju i u županiji. „Na dijelovima županije već je primijećen rast cijena nekretnina, što smo i očekivali i što su studije i najavljivale. Bolja prometna dostupnost svih dijelova Dubrovačko-neretvanske županije koju pokreće Pelješki most, a nastavlja se autocestom i brzim cestama, dopunjava i renesansa u povezivanju otoka jer 80 posto naše županije čini akvatorijalni dio“, stoji u odgovoru. Niz infrastrukturnih projekata koje je pokrenula Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, koji se sufinanciraju europskim sredstvima (obnova i proširenje lučke infrastrukture na Pelješcu, Korčuli, Lastovu, Koločepu), dodatno će poboljšati povezanost otoka s kopnom, što će također pridonijeti rastu vrijednosti nekretnina, ali i kvaliteti života stanovnika na otocima.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na posve konkretnom primjeru je objasnio što će otvaranje Pelješkog mosta značiti za jug Hrvatske, ispričavši u intervjuu za Nacional kako se živa stoka, budući da se nije smjela transportirati preko graničnog prijelaza u Nemu, do sada prevozila okolnim putem, trajektom preko Trpnja na Pelješcu, što je produljilo i poskupjelo transport. Sada će se, objasnio je, i taj problem riješiti. Osim toga, kaže Franković, otvaranje mosta gotovo se poklopilo s ulaskom Hrvatske u schengenski sustav, što će riješiti još jedan gorući problem Dubrovnika i okolice – otpad. Naime, Dubrovnik će za godinu dana morati zatvoriti odlagalište otpada Grabovica, nakon čega je obvezan dovršiti posljednju fazu sanacije tog odlagališta. No do trenutka zatvaranja odlagališta na Grabovici neće biti dovršena izgradnja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, što drugim riječima znači da će gradske komunalne vlasti biti prisiljene naći prijelazno rješenje. Takvo rješenje pak podrazumijeva odvoz dubrovačkog otpada u neko od registriranih odlagališta u Hrvatskoj. Pelješki je most tako otvoren u pravi trenutak kako bi pojednostavnio transport otpada u druge dijelove Hrvatske i kako bi se izbjegao problem provoza kroz BiH, budući da EU ne podržava izvoz otpada u treće zemlje, ni mogućnost izlaska otpadne robe iz EU-a i ponovnog ulaska te otpadne robe natrag u EU. Franković kaže kako je most riješio golem problem Dubrovnika. „Kad most bude otvoren, mi ćemo moći odvoziti otpad u jedno od registriranih odlagališta. Ali da kojim slučajem most nije otvoren, ne bismo imali rješenja i praktički bismo bili osuđeni na propast jer, s jedne strane, imate činjenicu da morate zatvoriti odlagalište, a s druge strane, da nemate kamo s otpadom jer ne smijete prijeći granicu“, objasnio je dubrovački gradonačelnik.

Potiču se i ulaganja u obnovljive izvore energije, a most će učiniti isplativim i prijevoz otpada kao sekundarne sirovine

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na čijem je čelu Luka Burilović, naglašavaju da će Pelješki most, osim prometne povezanosti juga s ostatkom Hrvatske, donijeti i nemjerljive pozitivne ekonomske učinke povezivanja nacionalnog teritorija. „Višekilometarske kolone na granicama, problemi u transportu roba, posebice životinjskog podrijetla, ovime bi trebali nestati. Isto tako prijevoz otpada kao sekundarne sirovine, posebice materijala za reciklažu ovime će biti omogućen, tj. smanjit će se troškovi transporta i učiniti prodaju sekundarne sirovine isplativom, što do sad nije bio slučaj. Turisti koji ishoduju schengensku vizu moći će nesmetano putovati, bez problema na granicama. Cjelokupno područje Pelješca i Korčule dobilo je dodanu vrijednost cijene zemljišta te poduzetničkih potencijala, čime će se neosporno revitalizirati ovaj kraj. Most je dobra pretpostavka za zadržavanje stanovništva na ovim prostorima“, smatraju u HGK. Kada je pak riječ o cijenama nekretnina, u toj instituciji kažu kako ne očekuju neke značajnije poremećaju na tržištu nekretnina. Cijena zemljišta i nekretnina na prostoru oko mosta porasla je već u trenutku kad je Europska komisija odobrila projekt financiranja Pelješkog mosta, pa se ništa značajnije neće dogoditi, smatraju.

„Ono čemu ćemo zasigurno svjedočiti u narednom razdoblju jest intenziviranje izgradnje na ovoj trasi. Stoga možemo reći da će sektor građevine osjetiti pozitivne utjecaje izgradnje mosta. Nicat će novi ugostiteljsko-smještajni kapaciteti, a nadajmo se da će biti i poslovnih subjekata koji će proizvoditi, stvarati dodanu vrijednost. Prije svega potencijali leže u prirodnim resursima ovog podneblja, a to su poljoprivreda, marikultura te prerada tih proizvoda. Tome treba dodati obnovljive izvore energije, a sve u skladu s očuvanjem prirode i održivosti resursa“, kažu u HGK, podržavajući tako na neizravan način i razvojne planove županije. No u HGK dodaju kako očekuju da će najveći benefit od Pelješkog mosta imati turistički sektor, i to na području Neretve, Pelješca i Korčule, a vrlo malo Dubrovnika. „Dubrovnik je bio i ostao u turističkom smislu aviodestinacija. Ipak, građani cijele županije, pa i južnije od Stona imat će mogućnost brže i jednostavnije putovati. Ne smije se zaboraviti da je Jadranska magistrala koja ide preko Dubrovnika i okolice jedina prometnica koju trenutno imaju na raspolaganju Crna Gora, Albanija i Grčka, ako turisti ili teret putuje sa zapada. Ovime će se pritisak raspodijeliti između mosta i Neumskog koridora“, smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.