Nacional ekskluzivno otkriva kako će nakon svečane ceremonije u povodu spajanja svih dijelova Pelješkog mosta doći do poskupljenja ukupne cijene njegove gradnje, što je službeno potvrdio grčki izvođač dijela pristupnih cesta koji stalno kasni s radovima

Zbog povećanja cijene osnovnih materijala i goriva, prije svega čelične armature i benzina, doći će do značajnog povećanja troškova izgradnje dionica državne ceste Sparagovići (Zaradeže)-Prapratno i Prapratno-Doli na poluotoku Pelješcu, a koje su sastavni dio projekta izgradnje Pelješkog mosta. To je za Nacional potvrdio Koulis Pittaros, direktor tvrtke Avax SA Hrvatska, podružnice grčke tvrtke Avax SA, koja gradi pristupne ceste na dvije spomenute dionice u ukupnoj dužini od oko 30 kilometara. Pittaros je također kazao kako će klijenta, odnosno Hrvatske ceste kao naručitelja radova, obavijestiti da „postoje dodatni troškovi“ pa HC uskoro od grčkog građevinara može očekivati zahtjev za sklapanjem novog ugovora u kojem će cijene biti značajno više. No o kakvim je troškovima riječ i koliko bi prvotno ugovorena vrijednost posla od 511,5 milijuna kuna (bez PDV-a) mogla biti prekoračena nije preciznije pojasnio. Pittaros je prokomentirao i tvrdnje o kašnjenju radova na izgradnji, kazavši da će projekt biti dovršen na vrijeme u skladu s vremenskim rasporedom radova koje je grčki izvođač dostavio Hrvatskim cestama, te da se završetak radova očekuje krajem lipnja 2022. godine.
Iako su zabrinjavajuće informacije koje su posljednjih mjeseci pristizale s gradilišta Pelješkog mosta govorile o ozbiljnim kašnjenjima u izgradnji pristupnih cesta s pelješke strane, za koje je zadužena tvrtka Avax SA, Nacionalu je potvrđeno da je grčki izvođač radova ubrzao tempo i da je dio kašnjenja jednim dijelom nadoknađen. Ta isprva neslužbena informacija potvrđena nam je potom i iz službenog izvora, od strane investitora – Hrvatskih cesta, na čijem je čelu Josip Škorić. No osim s mogućim kašnjenjima Avax SA se muči i s dodatnim problemom – dugovanjima jednom dijelu isporučitelja građevinskog materijala i dugovanjima za smještaj i prehranu radnika na gradilištu, o kojima šuti i investitor Hrvatske ceste, ali i sam Avax. O tim je dugovanjima Nacional pisao još u listopadu prošle godine, a situacija se, barem prema riječima neslužbenih izvora dobro upućenih u situaciju na gradilištu Pelješkog mosta, do danas nije mnogo promijenila jer jedan dio tvrtki koje s grčkom tvrtkom imaju ugovor za isporuku građevinskog materijala još nije u potpunosti plaćen. U Hrvatskim cestama nisu htjeli komentirati takve informacije jer, kako su objasnili, ne raspolažu „relevantnim podacima“. Ipak, da određeni problemi postoje dade se iščitati između redova službenog odgovora Hrvatskih cesta u kojem navode kako je „u ovom trenutku najvažnije da se radovi izvode zadovoljavajućom dinamikom, te da eventualni financijski problemi sa dobavljačima ne utječu na isporuku materijala ili pružanje usluga na način da su ugrozili ili onemogućili izvođenje radova“. Iz tog se odgovora može zaključiti da su u Hrvatskim cestama spremni zažmiriti na problem dugovanja grčkog građevinara kako se cijeli projekt ne bi dodatno usporio.

‘Premijer Andrej Plenković 28. srpnja na svečanosti u povodu spajanja posljednjeg segmenta konstrukcije Pelješkog mosta, na koju nije pozvao predsjednika Republike Zorana Milanovića, već ju je privatizirao u svojevrsnu HDZ-ovu zabavu. PHOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Na Nacionalovo pitanje o tome ima li istine u tvrdnjama o neplaćanju dijelu isporučitelja, u Hrvatskim cestama kažu sljedeće: „Naručitelj (Hrvatske ceste, op. N.) nema uvida u poslovne odnose, kako ugovorne tako i financijske, između Izvođača i njegovih dobavljača ili pružatelja usluge. Sa druge strane sva potraživanja koja imaju ugovorni podizvođači na temelju izvedenih, i od strane nadzorne službe ovjerenih radova, Hrvatske ceste plaćaju direktno tim podizvođačima, a u skladu s ugovornim odredbama, tako da u slučaju nominiranih podizvođača ne mogu postojati nikakva dugovanja.“ U Hrvatskim cestama izričito su naglasili da oni kao naručitelji svoje ugovorne obveze plaćanja izvedenih radova grčkom izvođaču i ugovorenim podizvođačima redovito podmiruju pa Avax SA, kako su objasnili, „nema osnove za zahtjeve i potraživanja po tom pitanju“. No čini se da dio tog novca koji Hrvatske ceste uredno uplaćuju na račune Avaxa i njegovih podizvođača ne stiže i do isporučitelja materijala.

Grčki Avax SA gradi dionicu stonske obilaznice i poddionice Sparagovići/Zaradeže-Prapratno i Prapratno-Doli na Pelješcu. Prema ugovoru potpisanom s Hrvatskim cestama u listopadu 2019. godine, Avax SA dobio je rok od 28 mjeseci za dovršetak svojih dionica, koji istječe u veljači sljedeće godine. Neslužbeni izvori dobro upućeni u situaciju na gradilištu Pelješkog mosta i pristupnih cesta potvrdili su nam da svi problemi koje Avax ima na gradilištu nisu isključivo posljedica pandemije covida-19, kako se to želi prikazati, nego da kašnjenja imaju posve druge, ozbiljnije uzroke. Isti izvori sugeriraju da se grčka tvrtka nalazi u ozbiljnim financijskim poteškoćama i da ima problema s likvidnošću. Ta činjenica, potvrđeno nam je, objašnjava i Avaxove probleme s podmirenjem obveza prema isporučiteljima robe, prvenstveno betona, asfalta i građevinskog materijala, ali i s plaćanjem smještaja radnika u okolnim apartmanima, o kojima je Nacional pisao još u listopadu prošle godine. Jedan od naših izvora spomenuo je i da je austrijskom Strabagu, koji također gradi nekoliko dionica pristupnih cesta na kopnenom dijelu prilaza mostu, svojedobno iz političkih krugova sugerirano da se ne žali na natječaj na kojem je Avax odabran za izvođača radova te da je dodjela poslova Avaxu bila neka vrsta političkog kompromisa, no nije želio konkretnije pojasniti te tvrdnje. Isti nam je izvor potvrdio navode Hrvatskih cesta prema kojima je grčka tvrtka uspjela dobrim dijelom nadoknaditi kašnjenja u izgradnji preuzetih dionica na Pelješcu.

Iz Hrvatskih cesta je na pitanje Nacionala o mogućim Avaxovim kašnjenjima u ispunjavanju zadanih rokova za dovršetak preuzetih dionica stigao sličan odgovor, u kojem se potvrđuje da je kašnjenja doista bilo, no da je situacija u ovom trenutku ipak nešto bolja. „Uzroci kašnjenja izvođača su u nemogućnosti pravovremene mobilizacije vlastitih resursa za ključne radove na iskopima tunela, za koje su u tijeku prvoga vala pandemije privremeno bili onemogućeni transporti iz Grčke. Takva kašnjenja registrirana su u periodu od skoro tri mjeseca u prvoj polovini 2020. godine. U ovom trenutku s povećanjem kapaciteta od strane Izvođača rok je dostižan“, tvrdi se u odgovoru službe za odnose s javnošću Hrvatskih cesta. Na pitanje Nacionala postoji li vjerojatnost da Hrvatske ceste, u slučaju neispunjavanja rokova, zatraže naknadu za eventualnu štetu i na koji bi se način ona mogla naplatiti, kažu: „Sukladno odredbama ugovora, neovisni inženjer zaprima zahtjeve Izvođača (Avax SA, op. N.), analizira i daje svoje mišljenje o prihvatljivosti, te Naručitelj (Hrvatske ceste, op. N.) može sklopiti dodatak ugovora kojim regulira utjecaj na rok i eventualno cijenu radova. Neprihvatljivi zahtjevi u slučaju kašnjenja Izvođača mogu rezultirati kaznom Izvođaču za zakašnjenje u iznosu od 0,1 posto od prihvaćenog ugovornog iznosa po svakom danu kašnjenja, maksimalno do 10 posto od ukupno ugovorene cijene. Svi odnosi Naručitelja i Izvođača regulirani su potpisanim Ugovorom.“

Premijer Andrej Plenković, ministri Oleg Butković i Marko Pavić, šef Hrvatskih cesta Josip Škorić i direktori Strabaga i Avaxa (skroz desno) (lijevo). Premijer Andrej Plenković u razgovoru s direktorom Strabaga Veljkom Nižetićem i generalnim direktorom Avaxa Christosom Ioannouom (desno). PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Iz iste tvrtke su nam objasnili da su, prema odredbama Zakona o javnoj nabavi i ugovora o građenju, od Avaxa zatražili da prijavi svoje podizvođače koji izvode cijele stavke pojedinih vrsta radova, nakon čega je s grčkim izvođačem sklopljen dodatak ugovoru kojim su precizno definirani podizvođači s udjelima u ukupnim radovima. Temeljem tih ugovora Hrvatske ceste izvršene radove plaćaju direktno na račune prijavljenih podizvođača. „Obaveza je Naručitelja da putem svojih službi prati kvalitetu i dinamiku izvođenja radova, te provedbu odredbi Ugovora na izgradnji predmetne dionice“, stoji na kraju odgovora Hrvatskih cesta. No dok su podizvođači spomenutim ugovorima zaštićeni od problema dugovanja, to nije slučaj s isporučiteljima robe i materijala, pa ni s vlasnicima apartmana u kojima su smješteni radnici grčke tvrtke, jer i dobar dio njih trpi iste posljedice neprofesionalnog ponašanja grčke tvrtke. O tim je problemima Nacional također pisao prije desetak mjeseci, a situacija se nije značajno poboljšala. No o tome imamo tek neslužbene informacije, koje su nam potvrđene sa samog gradilišta, jer iz grčkog Avaxa, od kojega smo zatražili da se očituje o optužbama za dugovanje, nisu našli za potrebno odgovoriti na Nacionalova pitanja. Isporučitelji materijala i pružatelji smještaja za radnike tako su ostali posve nezaštićeni jer Hrvatske ceste dižu ruke od toga problema i smatraju da dugovanja prema tim tvrtkama i vlasnicima nisu njihova briga.

Grčki poslovni list Business Daily, koji izlazi i na engleskom jeziku, u prosincu prošle godine je objavio financijsko izvješće tvrtke Avax SA u kojem se navodi da je tvrtka u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježila pad bruto dobiti od 11,2 posto te pad ukupnog financijskog prometa od 13 posto, što se dobrim dijelom opravdavalo negativnim učincima poslovanja u uvjetima pandemije i restriktivnih mjera koje su ostavile traga na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. „Mjere poduzete na međunarodnoj razini od proljeća 2020. u borbi protiv pandemije covida-19 negativno su utjecale na sposobnost izvođenja postojećih projekata kompanije Avax Grupa u Grčkoj i inozemstvu. Provedba dodatnih strogih pravila higijene i sigurnosti zaposlenika, ali i značajni problemi u opskrbnom lancu proizvodnje, uzrokovala je značajna kašnjenja, uglavnom u drugom tromjesečju 2020. godine“, stoji u istom izvještaju. Značajne prihode tvrtka Avax Grupa ostvaruje od cestarina na autocestama u Grčkoj na kojima ima koncesije, a ti su prihodi, prema pisanju lista Business Daily, zbog drastičnog pada prometa uzrokovanog mjerama za suzbijanje pandemije u prvih devet mjeseci prošle godine pali za čak 44 posto. Negativne učinke pandemije i smanjenje novčanih tokova koji su ostavili traga na poslovanje tvrtke Uprava Avaxa je prebrodila podizanjem dugoročnih kredita uz državna jamstva.

Uz to, Avax SA je u vlasništvu obitelji Joannou, koja je do 2019. godine upravljala tvrtkom Joannou & Paraskevaides (J&P) (Overseas), velikom građevinskom korporacijom koja je između ostaloga gradila i jedan nogometni stadion u Kataru za potrebe Svjetskog prvenstva u nogometu koje će se 2022. održati u toj zemlji. I sam je Avax SA sve donedavno nosio naziv J&P Avax SA. No financijski problemi J&P (Overseasa), koji su iskrsnuli svega dva ili tri mjeseca prije potpisivanja ugovora o gradnji pristupnih cesta u Hrvatskoj, otjerali su tu tvrtku u stečaj, a Avax SA je iste te godine otkupio tvrtkine podružnice u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) te preuzeo dovršetak već započetih projekata u tim zemljama. Smanjena financijska stabilnost Avaxa SA i neplanirano preuzimanje gradilišta sestrinske tvrtke J&P (Overseas) morali su se odraziti i na usporavanje aktivnosti na gradilištu u Hrvatskoj. Tvrtka Avax SA Hrvatska, koju je grčka tvrtka osnovala za potrebe poslovanja u Hrvatskoj, prema službenim financijskim izvješćima u 2019. godini je ostvarila neto gubitak od 320.992 kune, dok službeni podaci o poslovanju za 2020. godinu još nisu dostupni.

Situacija vrlo slična ovoj s Pelješkim mostom, podsjetimo, dogodila se i sredinom 2017. Godine, kada je zbog financijskih problema u kojima se našla tvrtka Hidroelektra Niskogradnja na gradilištu kasnio projekt izgradnje željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, o čemu je tada izvijestio i Nacional. Taj je projekt, u to vrijeme najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, financirala HŽ Infrastruktura, a Hidroelektra Niskogradnja posao je dobila kao jedan od glavnih podizvođača u sklopu konzorcija s DIV-om kao glavnim izvođačem. Financijske probleme Hidroelektre Niskogradnje, pa i štrajk radnika na gradilištu kao direktnu posljedicu tih problema, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić isprva je negirao, no kasnije se ipak ispostavilo da je kašnjenja bilo, zbog čega su izvođaču prijetili penali.

Za razliku od grčkog Avaxa, austrijska tvrtka Strabag sve je radove na izgradnji cesta i iskopu tunela izvršila uredno i u zadanim rokovima. PHOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Hoće li i na koji način eventualna kašnjenja na gradilištu na Pelješcu utjecati i na krajnju cijenu izgradnje pristupnih cesta u ovom je trenutku teško reći. Krajnji će iznos ovisiti o tome koliko će i ako će vremenski rok biti probijen. „Kao i za most, u ovom trenutku teško je reći hoće li ukupni troškovi prijeći ugovoreni iznos, ali budući da do ovog trenutka nije bilo većih odstupanja izvedenih radova u odnosu na ugovorni troškovnik očekujemo da će ukupni iznos ostati u okviru ugovora. Za sve iznose koji bi eventualno mogli prijeći ugovorenu vrijednost radova propisana je procedura zahtjeva i odobravanja takvih potraživanja, a ukoliko budu odobrena njihova realizacija će se regulirati sklapanjem dodatka Ugovora“, kažu u Hrvatskim cestama.

Ukupna vrijednost projekta, dakle vrijednost mosta s pristupnim cestama i obilaznicom Stona, iznosi 4.023.978.948 kuna, od čega su ukupni prihvatljivi troškovi – oni za koje je moguće dobiti sufinanciranje sredstvima iz EU fonda za regionalni razvoj – 3.215.559.659,40 kuna. Ukupan iznos EU bespovratnih sredstva iznosi 85 posto od tog iznosa, preciznije 2.733.225.710,49 kuna, dok se preostalih 15 posto osigurava iz državnog proračuna. Izgradnja samog mosta ugovorena je za iznos od 2.081.608.270 kuna, čemu treba pribrojiti i ugovor za usluge stručnog nadzora u iznosu od 51.139.061 kune (svi iznosi su bez PDV-a), a s preostale oko dvije milijarde kuna financira se izgradnja pristupnih cesta. I u tom dijelu projekta Hrvatske ceste su korisnik bespovratnih sredstava iz EU fonda, a preostali dio, odnosno 15 posto od ukupnog iznosa, financira se iz proračuna.

Na kraju smo Hrvatske ceste upitali može li i hoće li eventualno kašnjenje Avaxa u izgradnji navedenih dionica uzrokovati i kašnjenje u otvaranju Pelješkog mosta u lipnju sljedeće godine, koje hrvatska javnost željno očekuje. Njihov je odgovor bio vrlo kategoričan: „Ne, jer pristupne ceste spajaju most na mrežu državnih cesta – DC8 kod Komarne na kopnu i DC414 kod Zaradeža na Pelješcu – te će na taj način biti omogućen prelazak vozila preko mosta i prometovanje po javnim cestama.“ Naime, dionice Sparagovići (Zaradeže)-Prapratno i Prapratno-Doli protežu se samim dnom poluotoka Pelješca, najbliže su Stonu i točki u kojoj se poluotok spaja s kopnom pa nisu direktno naslonjene na Pelješki most i neće utjecati na promet samim mostom i njegovim neposrednim pristupnim cestama. No budući da sadašnje ceste na Pelješcu neće moći podnijeti gušći promet i veći broj vozila koji će se poluotokom kretati kad se most pusti u promet, sve dok se ne dovrše i te dvije “grčke” dionice promet mostom bit će ograničen, odnosno zabranjen za teška vozila (veći kamioni, šleperi, autobusi na kat…). Takvo ograničenje Hrvatskoj zasigurno nanosi priličnu štetu s obzirom na činjenicu da se most otvara uoči početka turističke sezone te da turistički djelatnici s juga Hrvatske puno očekuju od turista koji će stići upravo tim pravcem.

Pristupne ceste mostu Pelješac gradi austrijska tvrtka Strabag, koja svoj posao obavlja u dogovorenim rokovima i u njezinom slučaju kašnjenja neće biti pa ni planirano puštanje Pelješkog mosta u promet, zakazano za lipanj sljedeće godine, ne bi trebalo doći u pitanje. Barem za sada. No aktualna situacija i očito kašnjenje grčkog izvođača u dovršetku njegovog dijela posla u ovom za hrvatske prilike golemom projektu ostavljaju prostora za preispitivanje odgovornosti i ministra Olega Butkovića i predsjednika Uprave HC-a Josipa Škorića zbog očito tolerantnog i pretjerano blagonaklonog stava prema neprofesionalnom ponašanju Avaxa.