Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić upoznala je u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu svoje kolege s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihova legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim razinama.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. listopada.
“Zaključak je da se svi slažu da je europski put BiH vrlo važan. Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu očekujemo daljnju raspravu u skoroj budućnosti”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da će na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove biti doneseni i pisani zaključci.
Rekla je da se jako puno ministara javilo za raspravu o BiH.
Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u Domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim.
Pejčinović Burić je rekla da se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim razinama krene u izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.
“Mi smo izrazili zabrinutost što se sve pokušava riješiti odjednom. Naime, situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim razinama, može se raditi onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Eurposkoj uniji”, rekla je ministrica.
Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču popune gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Ustavni je sud utvrdio da je utemeljen prigovor nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, koji je aktualni saborski zastupnik, da je narušeno načelo proporcionalnosti pri izboru izaslanika iz pojedinih županija.
Prijašnjim odredbama Izbornog zakona bilo je primjerice moguće izabrati jednoga hrvatskog izaslanika iz Bosansko-podrinjske županije iako tamo žive tek 24 Hrvata, jednako kao i jednoga izaslanika iz Posavske županije, gdje ih živi 36.000, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa 1400 puta.
Pejčinović Burić je rekla da se jedan dio država članica zauzima za to da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u, a drugi dio, među kojima je i Hrvatska da se ide postupno.
Ona je rekla da se Hrvatska zauzima za poštovanje Ustava BiH, koji govori o konstitutivnosti tri naroda i građana.
“Tu je stvar pristupa kako gledati na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo zalagali da se počne od Ustava i veći dio država članica to podržava. Postoji Daytonski mirovni sporazum i njega treba poštovati. A onda kroz pristupanje BiH Europskoj uniji tražiti rješenja koja će biti u skladu s onim što traži članstvo u EU-u. Ne može se dovoditi u pitanje Ustav, može se samo postavljati pitanje kada i u kojem roku treba li i kako mijenjati ustroj na kojem će BiH počivati u budućnosti”, rekla je.
Na upit da komentira to što u EU postoji nerazumijevanje samog koncepta konstitutivnih naroda, ministrica je rekla da se konstutitivnost nalazi u Ustavu.
“Konstutitivnost je u Ustavu. Ne bih dalje komentirala. Države imaju različite ustroje, primjerice država u kojoj se nalazimo Belgija, koja ima parlamente etničkih skupina, kao što su flamanski, francuski, njemački. Vrlo su različiti načini kako su  zemlje nastajale. Tako i u BiH, konstitutivnost nije samo nasljeđe Daytona, ona postoji kroz niz dokumenata i puno ranije”, rekla je Pejčinović Burić.
“Puno je vremena prošlo od Daytonskog sporazuma i Ustava, koji je dio toga sporazuma. Naravno da nakon više od 20 godina Europa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira europska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek – jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, rekla je ministrica.