Ministrica vanjskih poslova i  novoizabrana glavna tajnica Vijeće Europe Marija Pejčinović Burić istaknula je u subotu, u emisiji Hrvatskoga radija “Intervju tjedna”, da će Rusija, ukoliko ne bude sudjelovala u radu Vijeća, biti puno teži susjed Europi.

“Mišljenje je većine da će Rusija koja nije u Vijeću Europe biti puno teži susjed”, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Pejčinović Burić, koja će na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe stupiti u rujnu.

Dodala je kako je uključivanje Rusije u rad Vijeća važno i s aspekta zaštite ljudskih prava. “Puno je poziva došlo iz Rusije od onih koji brane ljudska prava da se nju ne isključi iz rada Vijeća Europe”, rekla je Pejčinović Burić.

Parlamentarna skupština (PACE) Vijeća Europe u utorak je izglasala vraćanje prava glasa Rusiji, kojoj je ono oduzeto 2014. zbog aneksije poluotoka Krima.

Činjenica da je Parlamentarna skupština ukinula pravo glasa Rusiji rezultirala je napetošću između PACE-a i Odbora ministara te političkom krizom unutar samog Vijeća, pojasnila je Pejčinović Burić.

Nakon što se povukla, Rusija je prestala plaćati članstvo u Vijeću, što je za instituciju značilo i financijsku krizu. Jedan od uvjeta za povratak Rusije u rad Vijeća bio je i povrat njezinog duga, koji sada iznosi 67 milijuna eura, dodala je.

Pejčinović Burić je istaknula da je vraćanjem Rusije u rad Vijeća Europe očekivano posebno nezadovoljna Ukrajina. Kazala je kako tri stupa, ljudska prava, vladavina prava i demokracija, na kojima počiva rad Vijeća, ne mogu razriješiti situaciju na Krimu te kako je to pitanje u domeni djelovanja UN-a i OESS-a.

No dodala je da se Rusiji kroz mandat u Vijeću Europe može uvjetovati da pokaže znakove “iskrene suradnje”, među kojima je istaknula mogućnost monitoringa ljudskih prava, ulazak promatrača na okupirani prostor s teritorija Ukrajine te oslobađanje mornara ili zatvorenika.

Pejčinović Burić je istaknula kako će joj jedan od ključnih ciljeva u mandatu glavne tajnice Vijeća Europe biti povećanje vidljivosti te institucije kroz koherentnost poruka koje šalju njezina tijela, što uslijed političke krize Vijeća nije bio slučaj.

“Ova institucije ima svoje zadaće koje izvršavaju brojni eksperti, ali to više nije u fokusu medija”, rekla je, te dodala kako se važnost institucije Vijeća Europe javljala u prijelomnim trenucima povijesti, poput razdoblja nakon završetka Drugog svjetskog rata ili pada Berlinskog zida.

“Mislim da u budućnosti treba pojačati rad unutar tijela i na razini oba tijela. Važne poruke moraju biti koherente te tako raditi na vidljivosti Vijeća”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić nije spekulirala o njezinom potencijalnom nasljedniku na mjestu ministra vanjskih i europskih poslova te naglasila kako je to odluka premijera Andreja Plenkovića.