Loša slika Rusije u zapadnom svijetu, i to prije svega u Europskoj uniji, glavni je razlog što je prošlog tjedna Zagreb posjetio jedan od najvažnijih ruskih izdavača Jevgenij Abov. U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt Abov je otvorio izložbu “Rusija: Život, mjesta, trenuci” koju je inicirala i organizirala medijska kuća Russia Beyond The Headlines. Riječ je o informacijskom projektu koji financira jedan od vodećih ruskih medija Rossijskaja gazeta, dnevna novina u vlasništvu ruske vlade koja se tiska u nekoliko milijuna primjeraka. Abov je zamjenik glavnog direktora Rossijskaje gazete i glavni financijer projekta Russia Beyond The Headlines kojim ruska vlada pokušava poboljšati sliku Rusije u svijetu. Russia Beyond The Headlines trenutačno djeluje u tridesetak zemalja svijeta, a otprije dvije godine na internetskoj stranici hr.rbth.com počelo je izlaziti i hrvatsko izdanje, za koje je zadužen Vjačeslav Čarskij. Tijekom boravka u Zagrebu Abov je u razgovoru za Nacional objasnio razloge pokretanja projekta Russia Beyond The Headlines, ali se osvrnuo i na stanje rusko-hrvatskih odnosa i medijsku sliku u Rusiji.

Iako iza cijelog projekta Russia Beyond The Headlines stoji ruska vlada, Abov tvrdi da cilj projekta nije “peglanje” imidža ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske politike, nego je cilj ljudima predstaviti Rusiju drugačiju od one kakva je predstavljena u većini svjetskih medija. “Projekt Russia Beyond The Headlines pokrenuli smo jer nismo bili zadovoljni kako se Rusija prikazuje u svjetskim medijima. Zato smo pokrenuli projekt kojem je cilj autorskim tekstovima, reportažama i komentarima predstaviti pravu sliku Rusije. Naravno da kada tako postavite stvari, odmah se sumnja u neku vrstu propagande, ali mi baš to pokušavamo izbjeći objektivnim i profesionalnim pristupom naših novinara. Nama nije cilj popraviti sliku ruskih političara, nego približiti način života u Rusiji i pokazati svijetu kako danas žive njeni građani”, rekao je za Nacional Abov koji tvrdi da je ta država danas u svjetskim medijima prikazana senzacionalistički i samo kroz prizmu političkih događanja, dok se malo medija trudi prikazati pravu sliku današnje Rusije.

Baš to Abov izdvaja kao glavni razlog pokretanja projekta Russia Beyond The Headlines koji se financira novcem Rossijskaje gazete, ruskog pandana hrvatskim Narodnim novinama koji za razliku od hrvatske inačice, ima i dio koji se bavi dnevno-političkim događajima u Rusiji. Budući da je Rossiskaja gazeta u vlasništvu države i da sav zarađeni novac mora vratiti u proračun, odlučeno je da se dio tog novca uloži u projekt Russia Beyond The Headlines koji danas objavljuje sadržaje u najuglednijim svjetskim medijima poput Washington Posta, Le Figaroa, Daily Telegrapha i La Republice. “Kada smo pokrenuli projekt, suočili smo se s nekim predrasudama i mnogi od današnjih partnera smatrali su da je riječ o ruskoj propagandi i bili su skeptični prema našem sadržaju, ali nakon nekog vremena shvatili su da je riječ o kvalitetnom projektu koji njihovim čitateljima pruža dodatni izvor objektivnih informacija”, tvrdi Abov koji nije otkrio plaća li Russia Beyond The Headlines objavu svojih tekstova u najpoznatijim svjetskim medijima. “Russia Beyond The Headlines već je sada prepoznatljiv projekt u svjetskim okvirima, pa su tako Kinezi već kopirali našu ideju i započeli su sličan projekt koji se zove China Daily. Baš u Aziji je Russia Beyond The Headlines možda i najbolje prihvaćen pa stoga i ne čudi da su se Kinezi odlučili na to. Neprestano nas kontaktiraju, traže savjete i zanima ih kako smo uspjeli stvoriti tako široku mrežu na toliko različitih jezika”, rekao je Abov koji je zadovoljan i kako je projekt prihvaćen u Hrvatskoj, iako je priznao da dosad nije puno znao o našoj zemlji.

U Hrvatskoj je Russia Beyond The Headlines prisutna dvije godine i to na internetskoj stranici i tekstovima u tjedniku Nacional, a nekoć i u Večernjem listu. Za projekt u Hrvatskoj zadužen je Vjačeslav Čarskij koji je za Nacional otkrio da je u početku bilo problema s pokretanjem projekta, ali su brzo otklonjeni i nakon početnog uhodavanja, planiraju agresivnije krenuti s pozicioniranjem projekta Russia Beyond The Headlines na hrvatskom medijskom tržištu. “Prije nego što smo pokrenuli naš projekt u Hrvatskoj, već smo neko vrijeme bili prisutni u Srbiji, u kojoj je Russia Beyond The Headlines vrlo dobro prihvaćena. Kada smo najavili da se širimo i u Hrvatsku, rečeno nam je da to nije dobar potez jer u njoj navodno vlada jaka antiruska propaganda. Međutim, osim nekoliko početnih problema moram priznati da dosad u Hrvatskoj nismo naišli na nikakve zapreke”, tvrdi Čarskij koji se ipak požalio na slabe gospodarske odnose dviju država, zbog kojih je i Hrvatska slabo prepoznatljiva u Rusiji.

“Gospodarska razmjena između dviju država posljednjih nekoliko godina u stalnom je padu, a za Hrvatsku se u Rusiji zna samo kao turističko odredište. Međutim, i na tom području je primjetan pad jer je do prije nekoliko godina još i bilo plakata u zemlji koji su pozivali Ruse da posjete Hrvatsku, a sada više nema ni njih. Ako nekome treba savjet kako se približiti ruskome tržištu i stvoriti kontakte u Rusiji, ljudi koji rade na projektu Russia Beyond The Headlines rado će pomoći i to je jedan od razloga našeg nastanka”, rekao je za Nacional Čarskij, a Abov je kao jedan od razloga loše gospodarske suradnje naveo i sankcije koje je Europska unija uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini. Iako projekt Russia Beyond The Headlines zbog sankcija nije imao većih problema, neki njihovi partneri ipak su otkazali suradnju nakon uvođenja sankcija.

“Frankfurter Allgemeine Zeitung otkazao nam je suradnju nakon uvođenja sankcija, ali smo u Njemačkoj vrlo brzo našli novog partnera pa gotovo uopće nije bilo nikakve štete za naše poslovanje. Danas u Njemačkoj surađujemo s Handelsblattom, vodećom njemačkom poslovnom novinom, što je za nas možda i bolje jer želimo razvijati poslovne odnose s državama Europske unije, a to je puno lakše ako naši tekstovi izlaze u medijima poput Handelsblatta”, rekao je Abov koji sebe naziva medijskim biznismenom s nekoliko desetljeća iskustva u ruskim medijima, a za koje se tvrdi da se nalaze pod velikim utjecajem politike, i to prije svega Putina. Iako su u Rusiji česta ubojstva novinara, po nekim procjenama od 1991. do danas u Rusiji je ubijeno oko 200 novinara, Abov tvrdi da političkih pritiska na medije u Rusiji nema. “Kao čovjek koji dolazi iz tiskanog medija koji je u vlasništvu države, mogu vam reći da nitko ne vrši pritisak na uređivačku politiku Rossiskaje gazete ili Russie Beyond The Headlines. Imate dosta veliki broj oporbenih medija koji mogu slobodno kritizirati vlast i to rade na svakodnevnoj bazi. To se prije svega odnosi na tiskane medije i radijske stanice, dok je s televizijama malo drugačija situacija. Televizije su ipak pod većim utjecajem politike i tu se manje mogu čuti ljudi koji govore protiv vlasti i vladajuće politike. Najveći problem su ipak lokalni mediji jer nema nikakve kontrole i oni su često pod nadzorom i kontrolom lokalnih moćnika. U takvim situacijama često zbog straha dolazi i do autocenzure urednika i novinara i država bi trebala nešto učiniti da se smanji utjecaj tih ljudi na lokalne medije”, kazao je Abov i istaknuo da je veliki problem ruskih medija što se nisu prilagodili novim tehnologijama te su mnogi veliki izdavači u financijskim problemima jer nisu na vrijeme prebacili dio poslovanja na internet i nisu uz tiskovna pokrenuli i internetska izdanja svojih novina. “Tu smo u velikom zaostatku za zapadnim medijima koji su uspješno prošli tu transformaciju. Ruski mediji još uvijek ne znaju kako se prilagoditi tom izazovu i zato mnogi imaju financijskih problema”, rekao je za Nacional zamjenik generalnog direktora Rossiskaje gazete koji nije previše optimističan što se tiče ekonomske situacije u Rusiji.

“Rusija se nalazi u dosta teškoj gospodarskoj krizi i čini mi se da aktualna vlada ne zna kako riješiti taj problem. Ne vjerujem da će sljedećih nekoliko godina doći do velikog gospodarskog oporavka, a to nije dobro ni za Rusiju ni za ostatak svijeta jer je gospodarski jaka Rusija važan faktor svjetske stabilnosti”, zaključio je Abov za Nacional.