Kada želite skinuti višak kilograma, učvrstiti tijelo, nadisati se svježeg zraka, uštedjeti na gorivu – sjednite na bicikl. Isto to napravite kada ste loše volje. Proći će vas. Potvrđuju to nordijske zemlje koje su neprestano u samom vrhu popisa najsretnijih zemalja svijeta, a u kojima su ljudima glavno prometalo bicikli.

Ako i dalje dvojite hoćete li ili nećete izvaditi bicikl iz šupe, podmazati lanac i napumpati gume, u nastavku vam otkrivamo nekoliko znanstveno utemeljenih razloga zašto bi trebalo voziti bicikl.

Bicikl bi vam mogao produljiti život

Naravno, ako ste pažljivi u prometu, ne vozite sa slušalicama u ušima, imate svjetla, silazite s bicikla kada prelazite cestu na pješačkom prijelazu na kojem nema biciklističke trake te poštujete ostala pravila. U suprotnom bi ga mogao i skratiti, no to sada nije tema.

Studija objavljena 2023. u časopisu Frontiers in Sports and Active Living pokazala je da je bicikliranje povezano s nižim rizikom smrti, osobito smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom tipa II.

Odličan način za povratak u formu

Vožnja bicikla jedan je od najsigurnijih načina za poboljšanje kondicije. Za razliku od trčanja, kod biciklizma nema pritiska na zglobove i kosti koji može dovesti do ozljeda.

Nakon duljih pauza u vježbanju, zbog ozljede ili iz nekih drugih razloga, najsigurnije je krenuti s bicikliranjem. Bicikl će pokrenuti cirkulaciju, aktivirati i ojačati mišiće, podići vam kondiciju.

Trening za cijelo tijelo

Na biciklu ne rade samo noge, već cijelo tijelo. Kvadricepsi, tetive koljena, fleksori kukova i gluteusi odrađuju najveći dio posla, pridružuju im se listovi i potkoljenice u guranju pedala, a unutarnji i vanjski rotatori kuka pomažu u održavanju nogu u ispravnom položaju.

Istovremeno, aktivni su mišići trupa koji pomažu održati stabilnost. Na nizbrdicama ili dok vozite stojeći, rade ruke, prsa, ramena i gornji dio leđa.

Štiti od osteartritisa

Ljudi koji redovno voze bicikl, bilo da ga koriste kao prijevozno sredstvo, bilo kao oblik rekreacije, imaju jači imunitet te manju vjerojatnost od bolova u koljenima i osteoartritisa, pokazala je studija objavljena u časopisu Medicine & Science in Sport & Exercise. Znanstvenici nisu proučavali sportaše, već prosječne ljude i njihove navike vezane za bicikliranje.

“Kada vozimo bicikl, pokreti koji se ponavljaju – kružno okretanje pedala pomažu u cirkulaciji zglobne tekućine oko koljena. Tekućina djeluje kao lubrikant, pomažući da zglobovi rade glatko, bez trenja. Također, osigurava hranjive tvari hrskavici”, objašnjava voditelj studije i stručnjak za mišićno-koštani sustav Matthew Harkey za New York Post.

Podiže raspoloženje

Duža razdoblja umjerene aerobne aktivnosti oslobađaju u mozgu endorfine, dopamin i serotonin, hormone sreće koji nas opuštaju i podižu raspoloženje. Dulje dionice vikendom ili sat vremena vožnje bicikla dnevno, čine razliku.

Bicikl mogu voziti svi – i mali i veliki, bez obzira na formu. I svima donosi jednako zadovoljstvo.