Iza SDP-a vrlo je turbulentna godina u kojoj je stranka ostala bez više od polovice saborskih zastupnika koji su izbačeni iz SDP-a, a rejting je posljednjih mjeseci u anketama ispod 15 posto. Kada se toma pridoda i katastrofalan rezultat na lokalnim izborima u gradovima poput Zagreba i Splita, jasno je zašto sve više raste pritisak na predsjednika stranke Peđu Grbina. Iako je Grbin u razgovoru za Nacional priznao da je 2021. za SDP bila vrlo turbulentna te da stranka ima mnogo problema, predsjednik SDP-a smatra da je do idućih parlamentarnih izbora moguće preokrenuti trendove kao što su to u samo godinu dana napravili socijaldemokrati u Njemačkoj. S predsjednikom SDP-a krajem prošlog tjedna smo razgovarali u njegovoj rodnoj Puli, gdje s obitelji provodi božićne i novogodišnje blagdane, ali je dio odmora ipak proveo radno te je otišao u Sisak, Petrinju i Glinu gdje se, kako kaže, uvjerio u sramotni izostanak obnove potresom pogođenog područja i nehumane uvjete u kojima živi tamošnje stanovništvo. Grbin se osvrnuo i na posljednju odluku Vlade kojom se krenulo u reviziju ugovora o prodaji Ine te je prokomentirao neke poteze i izjave predsjednika Zorana Milanovića.

NACIONAL: Godina koja je upravo završila nije bila baš najbolja za SDP, slažete li se?

Bila je to vrlo turbulentna godina za SDP i od toga ne treba bježati, ali napravili smo stvari koje je davno trebalo napraviti i to je dobra priprema za uzlet naše stranke u godinama koje su pred nama.

NACIONAL: Na čemu temeljite taj optimizam?

Na činjenici da je stranka ostala jaka, na činjenici da stranka i dalje ima 25 tisuća članova i na činjenici da radimo, između ostalog i s novim ljudima koji su se stranci tek priključili, na ozbiljnim programima kakve realno gledano nema niti jedna druga politička stranka u Hrvatskoj. Već smo izašli s politikom za lokalnu samoupravu, izašli smo sa sveobuhvatnom politikom za zdravstvo. Radimo na politici za rad, a radimo i na jednoj u Hrvatskoj potpuno zanemarenoj politici, a to je politika stanogradnje. Činjenica je da ćemo već tijekom ove godine imati spremne ozbiljne politike za transformaciju Hrvatske i to ne za sljedeće dvije ili tri godine, već za Hrvatsku kakva nam treba 2030. ili 2040., a to je ono što bi ozbiljne političke stranke trebale raditi.

NACIONAL: Slično je prije prošlih parlamentarnih izbora najavljivao i vaš prethodnik Davor Bernardić, pa smo svi vidjeli kako je to završilo. Zašto mislite da će ovoga puta biti drugačiji ishod, u čemu se razlikuju ova dva pristupa?

U ozbiljnosti i pristupu poslu. Programi koje ćemo predstaviti trebaju Hrvatskoj u idućih dvadesetak godina kako bi se prebrodili izazovi koji su pred nama. Spomenuo sam stanogradnju koja nije samo problem Hrvatske već i čitave Europe te je bio i jedna od glavnih točaka izbora u, recimo, Njemačkoj. Mi se u Hrvatskoj, osim programa POS-a koji je pokrenula Račanova vlada i ove tragedije sa sufinanciranjem kredita koju je pokrenula Plenkovićeva vlada, koja je prvenstveno dovela do rasta cijena nekretnina, s problemom stanogradnje ozbiljno ne bavimo. A istovremeno je Hrvatska zadnja ili predzadnja u Europi po trenutku kada mladi mogu napustiti svoj dom. Dakle, radi se o ozbiljnom problemu s kojim se suočavamo, ali se društvo, Vlada, njime ne bavi.

NACIONAL: Je li takav pristup biračima pomalo zastario, odnosno zanimaju li birače takvi programi ili su već unaprijed na neki način ideološki opredijeljeni i uopće ih ne zanima što koja stranka nudi u svojim programima?

Ideologija je dio svakog programa. Bez ideologije se ne mogu opredijeliti za pristup pojedinim programima. Dat ću vam jedan primjer. Marićeva porezna reforma je dovela do smanjenja poreza na dohodak za najbogatije u društvu. Nastala je rupa u proračunu lokalnih samouprava koja se pokriva iz PDV-a. To znači da svatko, bez obzira na to kolika su mu primanja, mora pokrivati rupu koja je nastala zato što je Marić odlučio porezno rasteretiti najbogatije. Moja ideologija me priječi da podržavam ili da vodim takvu poreznu politiku. Dakle, iza svakog programa mora stajati ideologija. I dalje će se ljudi u velikoj mjeri za političke stranke opredjeljivati isključivo ideološki, ali Hrvatska polako ulazi u vrijeme kada će ljudi od stranka tražiti odgovor kako se ta ideologija pretače u konkretne odgovore na konkretna životna pitanja. Jedno od njih je stanogradnja i osiguranje stambenog fonda koji će si mladi moći priuštiti. To je s jedne strane briga za mlade, ali i za njihove roditelje koji sigurno nisu očekivali da će njihova djeca u tridesetima i četrdesetima još uvijek živjeti s njima.

NACIONAL: Kada smo već spomenuli ideologiju, je li u hrvatskom društvu u posljednje vrijeme nastala nova ideološka podjela na one koji podržavaju cijepljenje i protivnike cijepljenja?

Mislim da je ta podjela malo dublja i ne radi se samo tome je li netko za ili protiv cijepljenja. Imamo one koji su za cijepljenje ili protiv, ali imamo i one koji su između toga, a pored toga imamo i pitanje stožerokracije, odnosno treba li se krizom upravljati putem stožera. Da, i ta podjela postoji i o tome treba govoriti.

NACIONAL: Kolika je krivica Plenkovićeve vlade za tu podjelu?

Vrlo, vrlo velika, a počela je od filozofije mogu što hoću. Dakle, stav „ja sam tako rekao i tako mora biti“ je ono što je obilježilo Plenkovićev mandat, a ljudi žele i imaju pravo znati i zašto se nešto radi. Ljudi žele čuti zašto se uvodilo ograničenje kretanja između općina i gradova, zašto covid-potvrde vrijede za knjižnice, a ne vrijede za kafiće. Ljudi u krajnjoj liniji žele čuti zašto su se korona-mjere uvodile tako nelogično. Ljudi žele objašnjenja, žele znati zašto je Vlada svojedobno smatrala da se virus ne širi u crkvama, a širi u drugim prostorima. Takve nelogičnosti su dovele do relativizacije mjera, a onda i do toga da veliki broj ljudi preporuke koje su dolazile od Beroša, Capaka i drugih nisu više uzimali za ozbiljno. Rezultat? Broj mrtvih, broj ljudi u bolnicama, na respiratorima i činjenica da je zdravstveni odgovor na korona-krizu u Hrvatskoj jedan od najlošijih ne samo u Europi, nego i u cijelome svijetu. I kako da ljudi onda vjeruju ičemu što dolazi od Plenkovićeve vlade pa i kad ih poziva na cijepljenje?

NACIONAL: Tom povjerenju sigurno neće pomoći ni posljednji gaf ministra Beroša koji je ulovljen bez maske pa je govorio da je nošenje maske preporuka. Ako je tako, zašto su ljudi novčano kažnjavani zbog istog propusta?

Pa upravo takvo ponašanje ili ono kad Plenković, iako je na turniru u Zadru bio kontakt, nije morao u izolaciju ili Hrebakova posebna propusnica za glasanje, da ne nabrajam dalje, manifestacija su dvostrukih kriterija. Pa ljudi ni u smrti nisu bili isti: građani su pogrebe mogli organizirati samo za najbliže, a za Tuđmanov ili Bandićev nije bilo ograničenja. Rezultat: opće nepovjerenje u društvu, nepridržavanje ni ovih minimalnih mjera koje imamo i, posljedično, porast mrtvih. A za taj visok broj mrtvih krivi su upravo naši vrli HDZ-ovci koji misle da mogu što hoće.

NACIONAL: Je li vam par tjedana nakon onog sukoba u Saboru sada žao što ste rekli da zastupnici Mosta parazitiraju na korona-krizi?

Ono što sam rekao, ponovit ću. HDZ je odgovoran za broj mrtvih u Hrvatskoj. HDZ je odgovoran za broj onih na respiratoru. HDZ je odgovoran što se ovom krizom ne upravlja dobro. A Most na tome pokušava steći jeftine političke poene i parazitira.

NACIONAL: Smatrate li da će se referendum za koji je Most, kako tvrde, skupio potpise održati?

Osnovno pitanje na koje mostovci nisu odgovorili je hoće li ti referendumi spasiti živote. Moj odgovor je da neće, ali da ipak pokušam odgovoriti. Smatram da bi se oko prvog referendumskog pitanja, koje se odnosi na promjenu Ustava trebalo ili promijeniti Ustav u Saboru ili raspisati referendum, jer nema što Ustavni sud odlučivati o tome kako će se mijenjati Ustav RH. Što se tiče drugog referendumskog pitanja koje se odnosi na promjenu zakona, ono je po mojem dubokom uvjerenju protuustavno zato što se narušava dioba između zakonodavne i izvršne vlasti, a zakonom se pokušava ući u ustavnu materiju oko većine potrebne za donošenje odluka u Saboru. Da pokušam to plastičnije objasniti, kako bi bilo jasnije i onima koji nisu pravni stručnjaci. Kolege iz Mosta su rekle da bi se Stožer u doba korona-krize trebao baviti samo deratizacijom, ali da prođe to njihovo drugo pitanje Stožer se ne bi smio baviti niti deratizacijom pa bi Sabor bio taj koji bi, primjerice, odlučivao o tome koliki treba biti postotak alkohola u dezinfekcijskom sredstvu, a to ne može biti posao Sabora. To nije logično.

‘Predsjednik SDP-a po svojoj funkciji je kandidat za predsjednika vlade i ako mislim da je SDP stranka koja će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a mislim, onda je to odgovornost koju sam spreman preuzeti’, kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prošlog ste tjedna bili na području pogođenom potresom, možete li reći kako to izgleda iz osobnog kuta gledanja, lišenog bilo kakvog politikantstva?

Izgleda zastrašujuće i u stvari je velika sramota naše države da godinu dana nakon potresa nema pomaka. Da nije bilo onoga što su napravile privatne inicijative građana i brojnih udruga, da nema njih koji su pokazali ogromnu solidarnost, od obnove ne bi bilo niti „o“. Ovako se tu i tamo nešto gradi i obnavlja, ali onog sustavnog, što bi država trebala osigurati, toga nema. I kada odeš u Petrinju koja je i prije potresa bila u teškom stanju, onda shvatiš da su uvjeti u kojima ti ljudi žive ispod razine ljudskog dostojanstva te su zapravo nehumani. I to ne samo uvjeti onih koji žive u kontejnerskim naseljima, Petrinjci su nam ukazali na problem nesnosnog smrada koji se osjetio preko ljeta, ljudi se žale na veliki broj provala te na manjak policijskih snaga. Zato brojni građani moraju ostajati u kontejnerima u blizini svojih domova jer samo tako mogu zaštiti svoje.

NACIONAL: Može li se reći da je izostanak obnove, ali i izjave premijera, ministara pa i nekih lokalnih dužnosnika zapravo najveći poraz aktualne vlade?

Ne bih to nazvao porazom, to je, jednostavno, sramota. To je najveća sramota Plenkovićeve vlade, u veoma, veoma žestokoj konkurenciji.

NACIONAL: Vjerojatno smatrate da je u toj konkurenciji i dolazak europskih istražitelja koji su na neki način preuzeli posao koji nije napravilo domaće pravosuđe?

Definitivno. Iako je to i sretna okolnost te odgovor svim skepticima koji misle da bi Hrvatskoj izvan EU-a bilo bolje. Neka samo razmisle koliko bi Gabrijela Žalac, Tolušić i slični ‘’maznuli’’ da nema OLAF-a.

NACIONAL: U prošlom broju Nacional je pisao i da Joe Biden u Zagreb šalje posebnog pravnog savjetnika za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj i državama Zapadnog Balkana, je li to još jedan znak da je međunarodna zajednica razočarana borbom protiv korupcije Plenkovićeve vlade?

Međunarodna zajednica očito nije impresionirana Plenkovićevim međunarodnim uspjesima u onoj mjeri u kojoj je on impresioniran sobom. S jedne strane, koraci OLAF-a i Europskog tužiteljstva, a s druge strane potezi američke vlade pokazuju da se HDZ-u ne vjeruje kada se govori o obračunavanju s korupcijom. A korupcija je ono što razara tkivo našeg društva, jer je postala normalna do te mjere da su brojni građani na nju “oguglali”. Upravo je to najveći poraz hrvatske borbe protiv korupcije, to što je mnogim ljudima postalo svejedno. Kada je ljudima postalo svejedno, onda razni Kuščevići, Žalci i slični mogu u tom beznađu uloviti i zgrabiti za sebe još više. Mi se protiv toga moramo boriti i moramo osvijestiti građane. Moramo biti glasni i moramo i dalje inzistirati na istražnim povjerenstvima, moramo inzistirati da se o tome govori u javnosti, u Saboru, ali isto tako moramo ponuditi alate koje brojne naše kolegice i kolege na lokalnom nivou već danas provode. Ti alati su najbolje oruđe u borbi protiv korupcije, a to je otežavanje da sve ono što radiš bude javno dostupno i vidljivo pa onda kada neki dužnosnik pokuša “zamuljati”, ljudi, ne samo oni koji su zaduženi za to, primijete na vrijeme, interveniraju i spriječe.

NACIONAL: Kada spominjemo korupciju smatrate li, poput predsjednika Milanovića, da je bilo korupcije i u nabavi francuskih aviona Rafalea?

Takve nabave su često bile povezivane s korupcijom i to ne samo u Hrvatskoj. Poznat je veliki Lockheed skandal još u sedamdesetima u koji su bile umiješane države od Nizozemske do Japana i zato svaki ovakav natječaj, pogotovo kada je težak više od milijardu eura, treba gledati pod povećalom. Zato ću iskoristiti i ovu priliku da pozovem Vladu da objavi ugovor, jer ako to može napraviti Grčka, onda nema razloga da isto ne napravi i Hrvatska. Naravno, uvijek se mogu zacrniti dijelovi koji su bitni za nacionalnu sigurnost, ali osnovni dio ugovora mora biti javan. Za sada ću ostati pri tome da javno pozovem Vladu da objavi ugovor, a ako to ne učine onda ćemo mi iz SDP-a iskoristiti druga sredstva da se to učini. Tražit ćemo prije svega putem prava na pristup informacijama da nam se ispuni zahtjev, a ako ni to ne uspije ići ćemo povjereniku za informiranje, pa po potrebi i na sud. U svakom slučaju, tražit ćemo da se dokument po kojem hrvatski građani moraju izdvojiti devet milijardi kuna do 2025. objavi. U trenutku kada obnova stoji, kada zdravstvo grca u dugovima, mi trošimo devet milijardi kuna na nabavu aviona, a da sadržaj ugovora uopće nije jasan ni poznat. To u modernoj državi, državi koja se utvara da se bori protiv korupcije, ne bi smjelo biti točno niti prihvatljivo.

NACIONAL: Kako u okviru borbe protiv korupcije komentirate posljednju odluku Vlade o odustajanju od kupnje dionica Ine i pokretanje postupka poništenja ugovora?

Od trenutka kad je objavljena pravomoćna presuda u aferi Ina-MOL, svakom dobronamjernom je bilo jasno da se mora pokrenuti postupak. Na žalost, izgubljeno je preko dva mjeseca da se Vlada zbroji i donese odluku da kreće u taj postupak, ali bolje ikad…

Što se tiče odustajanja od kupnje dionica, odnosno vraćanja Ine u hrvatsko vlasništvo, hajd’ da se ne lažemo. Tu se ni od čega nije moglo odustati jer se ništa nije ni radilo. Prije pet godina se najavio otkup, potrošeni su milijuni, a napravilo se nije ništa.

NACIONAL: Ipak, unatoč svim tim aferama popularnost HDZ-a i premijera je konstantna, negdje oko 30 posto, dok popularnost SDP-a, pa i platforme Možemo! pada, kako to komentirate?

Prije godinu dana SPD je u Njemačkoj bio na 14-15 posto, a CDU na 35-36 posto. Danas njemački premijer dolazi iz SPD-a. Kada dođu izbori, sve će doći na naplatu.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni suradnjom u Zagrebu s Tomislavom Tomaševićem i platformom Možemo!?

Svaka suradnja može bolje pa tako i suradnja s Možemo!. SDP je odabrao novo gradsko vodstvo stranke koje je sjelo s kolegicama i kolegama iz Možemo! i razgovara se o tome kako unaprijediti ne samo našu suradnju, nego i upravljanje Gradom Zagrebom i mislim da ima jako puno mjesta za napredak. Pred nama je nekoliko važnih odluka, jedna je, zagrebački proračun, već donesena, a čeka nas pitanje gospodarenja otpadom što je prethodna vlast Bandića i HDZ-a godinama odgađala te je dovela Zagreb pred vrata scenarija u Napulju, a to ćemo se potruditi izbjeći.

NACIONAL: Međutim, iz reakcija građana vidljivo je da nisu zadovoljni brzinom reformi koju provodi aktualna zagrebačka vlast.

Prije nekoliko dana sam pročitao jedan dobar tekst koji je opisao svu nakaradnost lokalne politike jer se izbori dogode u svibnju i nakon toga ti treba godina dana da preuzmeš u potpunosti vlast jer ti zakon ne dopušta da promijeniš one ljude koji su s Bandićem i HDZ-om godinama tlačili Zagreb. Apsolutno razumijem da građani nemaju vremena slušati isprike, ali baš na ovom primjeru te na primjerima u drugim lokalnim sredinama najbolje se vidi koliko toga treba mijenjati u Hrvatskoj. Baš zato je i jedna od naših prvih politika s kojom smo izašli bila politika promjene sustava lokalne samouprave. Ne radi se samo o tome da imamo previše jedinica lokalne samouprave, već i da sustav nije funkcionalan. SDP je jasno izrazio stav da treba smanjiti broj gradova i općina, ali istovremeno treba i racionalizirati njihovo poslovanje. Bez toga, ovakvi problemi s kojima se suočavamo u Zagrebu će čekati brojne druge ljude koji će za nekoliko godina preuzeti upravljanje u svojim jedinicama lokalne samouprave nakon godina pljačke i krađe.

NACIONAL: Znači li to da je koalicija u Zagrebu za sada jedan dobar test za buduću koaliciju na državnoj razini?

Zašto ne? Ponovit ću, uvijek može bolje, ali ako me tražite da dam neku ocjenu onda je ona definitivno pozitivna.

NACIONAL: Za to ćete ipak morati promijeniti neke silazne trendove i promijeniti sliku koja se u javnosti stvorila o SDP-u, da je riječ o stranci u raspadu.

Nisam čovjek koji vjeruje u uspjeh preko noći, nisam čovjek koji vjeruje da rezultat dolazi na temelju jednog simpatičnog istupa ili simpatične doskočice. Ja vjerujem u rad. Naporan i marljiv rad i kako je našim kolegama u Njemačkoj rad donio rezultat, tako će i SDP-u. Mi pred građane moramo izaći s idejama i vizijama te pokazati da možemo bolje, ali isto tako u onim sredinama gdje smo dobili povjerenje naših sugrađana, kao što smo dobili u Rijeci, Sisku, Koprivnici, Varaždinu ili Makarskoj, moramo pokazati što se od nas može očekivati. Rad je primjer onoga što u mojoj viziji donosi rezultat.

NACIONAL: Složit ćete se s ocjenom da je ozbiljan rezultat nemoguć bez prisutnosti SDP-a u cijeloj Hrvatskoj, što u ovom trenutku nije slučaj jer SDP praktično ne postoji u Slavoniji, Lici i dijelovima Dalmacije?

Ne treba se zanositi time da je SDP idealan i da je sve super. Proces na kojem radimo nije samo programski, već se odnosi i na dizanje stranke na terenu i to nam je jako bitno. Zato su nam i bili bitni nedavno održani lokalni unutarstranački izbori koji su osigurali da imamo ljude spremne odraditi posao koji je pred njima, a pred njima je jedan vrlo ozbiljan posao. Ne prihvaćam tezu da stranka ne postoji u sredinama koje ste spomenuli, ali sam svjestan koliko treba napraviti da je ojačamo i na tome ćemo itekako raditi.

NACIONAL: Je li u tom procesu dizanja na noge SDP-a i povratka dijela izgubljenog rejtinga predsjednik Milanović teret SDP-u?

Zoran Milanović kao predsjednik Republike nije i ne smije biti član SDP-a. Za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, koja je po mišljenje trčala u središnjicu HDZ-a pa nas navikla da bi se predsjednik države tako trebao ponašati, Milanović razumije svoju ustavnu obvezu po kojoj u trenutku kada je preuzeo dužnost više ne predstavlja jednu stranku, nego građane ove zemlje. To je to. Predsjednik ima svoje stavove, SDP svoje. Postoje stvari u kojima se nećemo složiti, ali kada se radi o ovlastima koje predsjednik ima i o stvarima za koje bi se po Ustavu trebao brinuti, onda mogu reći da se s velikim brojem stvari koje je napravio slažem. Od njegove uloge u izboru predsjednika Vrhovnog suda do upozoravanja na političko kadroviranje u Oružanim snagama RH ili vojne nabave poput one Bradleyja. Onda imamo i upozoravanje na činjenicu da premda su Vlada i predsjednik sukreatori vanjske politike, premijer bez dogovora odlazi u Ukrajinu i preuzima neke obveze za Hrvatsku, na što samostalno nema pravo. To sve pokazuje da predsjednik ispunjava svoje ustavne obveze i s time se mogu ne samo složiti, nego to i podržati. E sad, da ga ponekad ubi prejaka riječ, to je isto točno.

NACIONAL: Mislite li tu na njegove stavove o Srebrenici, smaknuću obitelji Zec i odnos prema korona-krizi pa čak i prema cijepljenju?

Stvari koje ste nabrojali su neke od njih, iako uvijek treba napomenuti i podsjetiti da predsjednik ne samo da se cijepio, već je i u svakom svojem istupu pozivao građane da se cijepe i to mu se ne može prigovoriti. A što se drugih stvari tiče, kao što sam rekao, predsjednik nije član SDP-a i za razliku od prethodnice koja je odlazila u središnjicu HDZ-a po mišljenje, on to ne čini jer ga građani za to nisu birali.

NACIONAL: Znači li to da niste u kontaktu s njim i da se ne čujete redovito?

U kontaktu sam onoliko koliko bi predsjednik jedne političke stranke u Hrvatskoj trebao biti u kontaktu s predsjednikom države.

NACIONAL: Iz ovih odgovora stekao se dojam da potpora SDP-a Milanoviću na idućim izborima nije upitna, iako on još nije objavio hoće li se ponovno kandidirati, a i do izbora je ostalo još pune tri godine.

Sami ste rekli, izbori su za tri godine i to će biti tema tada. Ali ne mogu reći da vam je dojam potpuno kriv.

NACIONAL: Do tada ćete možda biti i premijer.

Predsjednik SDP-a po svojoj funkciji je kandidat za predsjednika vlade i ako mislim da je SDP stranka koja će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a mislim, onda je to odgovornost koju sam spreman preuzeti.