Svaka odluka koja vodi prema boljem izbornom rezultatu koja će dovesti do toga da Hrvatska postane država u kojoj se ne krade već se brine o potrebama građana, nije teška nego izuzetno laka. Moji prioriteti su transparentni, iskreni i jasni, stoga je i odluka bila lagana i očigledna”, objasnio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin svoju odluku da kandidaturu za mandatara buduće hrvatske vlade prepusti Zoranu Milanoviću. Šef SDP-a i vođa koalicije Rijeke pravde u razgovoru za Nacional osvrnuo se i na kritike koje su na njega usmjerene nakon tog poteza te je najavio prve poteze nove vlade ako SDP s partnerima uspije osvojiti većinu od 76 mandata u idućem sazivu Sabora.

Grbin je zasad otklonio bilo kakvu mogućnost da on bude kandidat SDP-a na predsjedničkim izborima u slučaju da Milanović podnese ostavku i postane idući premijer, ali je ostavio otvorenu mogućnost da on bude idući predsjednik Sabora koji će u slučaju Milanovićeve ostavke biti i v.d. predsjednika države.

Peđa Grbin je predsjednik SDP-a postao nakon prošlih parlamentarnih izbora održanih 2020. godine kada je ta stranka predvođena Davorom Bernardićem doživjela težak poraz. Nedugo nakon što je postao predsjednik, Grbin se obračunao s Bernardićem te ga je s dijelom neistomišljenika izbacio iz stranke.

U protekle četiri godine, rejting SDP-a je bio na rekordno niskim razinama, ali je nakon što je Zoran Milanović 15. ožujka istaknut kao kandidat za mandatara naglo porastao i rejting SDP-a koji sada po nekim anketama za HDZ-om zaostaje oko pet posto. Hoće li to biti dovoljno da se na parlamentarnim izborima pobijedi HDZ-a, znat će se 17. travnja u večernjim satima, a iako je Grbin uvjeren u pobjedu koalicije Rijeke pravde, već sada je najavio da će u slučaju poraza odmah podnijeti ostavku te da više neće biti predsjednik SDP-a.

NACIONAL: Je li za Hrvatsku doista pet do 12 kao što sugerira fotografija s Trga bana Jelačića na kojoj ste snimljeni ili je već prošlo 12?

Da, još uvijek je pet do 12 i vremena za promjene ima. Ali jedino ako građani 17. travnja izađu na izbore i glasaju za one koji te promjene mogu donijeti, a to su Rijeke pravde, koalicija SDP-a i partnera. Bojim se da je glas za mnoge druge bačen glas.

NACIONAL: U trenutku kada razgovaramo do izbora je malo više od tjedan dana, jeste li optimistični i vjerujete li doista da su pred Hrvatskom velike promjene?

Naravno, mislim da je svijest građana o potrebi za promjene sazrela i gdje god idem, od Dubrovačko-neretvanske do Osječko-baranjske županije, ljudi su svjesni da se promjene moraju dogoditi, a danas i shvaćaju da je naša koalicija Rijeke pravde i jedina politička snaga koja te promjene može i ostvariti.

NACIONAL: Međutim, iz HDZ-a tvrde da podrška vašoj koaliciji baš i nije takva te kao dokaze predstavljaju fotografije s nekih vaših predizbornih skupova, primjerice u Rijeci.

Doista mi je žao da kad se netko toliko godina bavi politikom ne zna razliku između tiskovne konferencije i skupa, ali realno gledano HDZ ne zna razliku između vlastitog novca i novca građana, pa zato tako olako kradu i posežu za ovim drugim. Zato i ne čudi da su se „zbunili“.

NACIONAL: Jeste li nakon svega što se dogodilo od onog petka 15. ožujka i dalje uvjereni da je potez sa Zoranom Milanovićem ispravan i da će birači podržati taj potez na izborima?

Ovo je pitanje na koje nisam siguran smijem li odgovoriti, iako HDZ smije ratovati s njime, a Tomašević i Možemo! ga smiju podržati za premijera. S obzirom na ono što je Miroslav Šeparović rekao, ja ne znam smijem li odgovoriti na pitanje, ali ću riskirati i reći ću da je to bio odličan potez i da mi nitko nije prišao i rekao da smo pogriješili. Jedino što mogu čuti od ljudi su dosta uvredljive rečenice na račun Ustavnog suda, ali nije u redu da te rečenice ovdje ponavljam.

NACIONAL: Kada već spominjete uvredljive rečenice, možete li komentirati predsjednikov rječnik? Pretjeruje li on u svom izričaju i ne odbija li tim rječnikom dio birača?

Kada je situacija takva kakva je i kada s druge strane imaš lopove ili kako ih je moja kolegica Dalija Orešković nazvala “bandu prokletu”, onda bi to da smo možda u Danskoj bilo pretjerano, ali bojim se da je to u Hrvatskoj čak i preblago. Što je uvredljivije, nazvati stvari pravim imenom ili biti naoko uglađen dok vam je ruka u tuđem džepu?

NACIONAL: Ali ne srozava li se tako ne samo način komunikacije u javnom prostoru, već i sama institucija predsjednika Republike?

Komunikacija je takva kakva odgovara političkom trenutku u kakvom se nalazimo. Da je najveći prijepor između nas i onih protiv kojih se borimo visina poreznih stopa ili to hoće li trasa autoceste ići sjeverno ili južnije od neke planine ili treba li više ulagati u solare ili vjetroelektrane, komunikacija bi bila drugačija. Ali kada smo suočeni s “bandom prokletom”, koja je spremna potkupljivati medije, koja je spremna one koje ne može potkupiti, kao što je to Nacional, ušutkati s Lex AP-om, koja na čelo DORH-a postavlja notornog lažljivca, koja iza sebe ime afere poput afere Ina, na koju smo već pomalo i zaboravili, koja čak i krade željezo s gradilišta, onda je takva komunikacija i preblaga jer okolnosti nisu normalne.

HDZ nije samo stranka koja krade, nije samo stranka koja je osuđena kao kriminalna organizacija, već je stranka koja opet želi od Hrvatske napraviti policijsku državu i želi pod svoju političku kontrolu staviti sve državne strukture i institucije. Bojim se da bismo u slučaju njihove pobjede, koja se neće dogoditi jer će Rijeke pravde to spriječiti, opet došli u situaciju iz devedesetih kada su ljudi koji su radili, primjerice, vaš posao bili prisluškivani i imali su svoje dosjee. Kažem, bojim se da bi se to moglo dogoditi i vama u Nacionalu zbog svega što ste se drznuli pisati zadnjih godina. Pobjedom naših rijeka koje donose pravdu to će se spriječiti i Hrvatska će nakon 17. travnja biti bolja.

NACIONAL: Što nakon izbora? Nacional je u prošlom broju pisao o vašoj potencijalnoj kandidaturi za predsjednika države. Jeste li o tome razmišljali?

Svi moji planovi su u ovome trenutku fokusirani na to da 17. travnja pobijedimo na izborima i da nakon toga s potencijalnim partnerima razgovaramo i dogovorimo sastav nove vlade. Tek nakon toga ćemo razgovarati tko će biti predsjednički kandidat, a iako nisam uopće razmišljao o tome i nisam mislio o tome govoriti prije parlamentarnih izbora, to sigurno neću biti ja.

NACIONAL: To znači da vi nećete biti kandidat za predsjednika države, a kada bi se moglo znati ime SDP-ova kandidata?

Onog trenutka kada budući predsjednik Hrvatskog sabora postane v.d. predsjednika Republike, razgovarat ćemo o našem kandidatu.

NACIONAL: A hoćete li biti predsjednik Sabora? To bi u slučaju da opcija sa SDP-om osvoji većinu mogla biti vrlo važna funkcija u cijeloj priči pa vjerujem i da birače zanima tko će biti osoba koja bi privremeno mogla biti i predsjednik države.

Predsjednik Sabora će imati bitnu ulogu, no meni o tome nije dozvoljeno govoriti, ali je vama dozvoljeno pitati. Šalu na stranu, to je jedno od pitanja o kojima će se raspravljati s našim potencijalnim koalicijskim partnerima nakon izbora i nije opcija koju isključujem. Svaka odluka koju donesemo bit će usmjerena prema dobrobiti naših građana, bez iznimki.

‘Još uvijek je pet do 12 i vremena za promjene ima. Ali jedino ako građani 17. travnja izađu na izbore i glasaju za one koji te promjene mogu donijeti, a to su Rijeke pravde’, kaže šef SDP-a Peđa Grbin. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

NACIONAL: Mislite li tu na pregovore samo s članovima koalicije Rijeke pravde ili i na Možemo! ili čak i na neke stranke desnog centra poput Mosta?

Mislim prije svega na Možemo!, a potom eventualno i na neke druge, iako ono što vidimo na terenu, a to pokazuje i raspoloženje građana, vjerujem da bi scenarij s Možemo! mogao biti dovoljan za većinu.

NACIONAL: Vjerujete u to da bi zastupnici koalicijskih lista Rijeke pravde i lista Možemo! mogli imati većinu u idućem sazivu Sabora.

Reakcije ljudi na terenu, a i neke ankete koje smo sami radili pokazuju da bi moglo biti upravo tako. Pred nama je još osam dana kampanje i svim biračima želimo dati do znanja koje vrijednosti zastupamo i koja rješenja nudimo.

NACIONAL: Koliko je vama bilo teško odustati od kandidature za premijera, što vam je sigurno bila politička ambicija otkada ste izabrani za predsjednika SDP-a?

Svaka odluka koja vodi prema boljem izbornom rezultatu, koja će dovesti do toga da Hrvatska postane država u kojoj se ne krade već se brine o potrebama građana, nije teška već izuzetno laka. Moji prioriteti su transparentni, iskreni i jasni, stoga je i odluka bila lagana i očigledna.

NACIONAL: Kritičari takvog poteza će reći da je to znak ne samo vaše političke slabosti, već i slabosti cijelog SDP-a.

Pravi lider mora prepoznati trenutak i odlučiti da je baš on taj koji treba napraviti korak unazad da bi se ono što je važno doista i dogodilo. Mi u Hrvatskoj imamo dovoljno “el-bahatija” koji ne znaju prepoznati kada trebaju otići, ako već nisu u stanju promijeniti svoje ponašanje. Jedan od njih je i Andrej Plenković.

NACIONAL: U nedavnom razgovoru za Nacional bivši šef IDS-a Ivan Jakovčić kaže da on iskreno vjeruje da Andrej Plenković nije korumpiran, slažete li se vi s tom ocjenom?

Jakovčić se davno trebao prestati baviti politikom, a ne kontrolirati IDS iz sjene. Ono što radi svojoj stranci je grijeh, ali to je njihova stvar. Što se tiče toga je li Plenković korumpiran, okružio se onima koji jesu, dopušta im da kradu te ih brani najčešće sve dok im policija ne zakuca na vrata. U konačnici, Plenković je taj koji “bandi prokletoj” iz dana u dan, punih osam godina, omogućava da se bogate na štetu svih građana ove zemlje, i to u takvim razmjerima da čak i Ivo Sanader u toj usporedbi izgleda nedužno.

NACIONAL: On kaže i da bi za Hrvatsku u ovome trenutku najbolja opcija bila i velika koalicija, ali da je Zoran Milanović najveća prepreka da se to ostvari. Postoji li i minimalna šansa za veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a?

Ostanak i čak minimum vlasti u rukama onih koji su opljačkali Hrvatsku ne može biti dobro rješenje. Da postoji imalo šanse da SDP uđe u veliku koaliciju s HDZ-om, ja u takvom SDP-u ne bih bio. Kada bi HDZ imao bilo kakvu iskrenu namjeru koja bi vodila ka velikoj koaliciji, tada bi se proteklih godina u Saboru, ali i drugdje prema oporbi odnosio drugačije, s minimumom pristojnosti umjesto kontinuiranih laži, obmana, omalovažavanja i vrijeđanja. Velika koalicija se ne može, neće, niti smije dogoditi.

NACIONAL: Već ste više puta ponovili da će jedna od prvih odluka nove vlade biti smjena Ivana Turudića, ali koje to još poteze mogu očekivati građani ako na izborima odluče dati povjerenje SDP-u i njihovim partnerima?

Podijelit ću odgovor na stvari koje se mogu napraviti praktički odmah, znači na prvoj ili drugoj sjednici vlade, na prvom zasjedanju Sabora. Ono što ide u prvom tjednu je smjena Ivana Turudića, izmjena Lex AP-a i promjena načina usklađivanja mirovina. To je ono što se mora odmah napraviti kako bismo spriječili da se korupcija još više razmaše, kako bismo osigurali slobodu govora i medija te kako bismo onima koji u ovom trenutku najteže žive u Hrvatskoj, a to su naši umirovljenici, dali prostora da prodišu. Odmah nakon toga kreću stvari koje su složenije, za koje je, primjerice, potreban rebalans proračuna. Jedna od tih stvari je svakako uvođenje besplatnih vrtića za svu djecu. Druga stvar je povezivanje poreza na dobit poduzetnika s rastom plaća. Oni koji dignu plaće, plaćat će manje poreze. Kada već spominjemo i umirovljenike, tu je i uvođenje trajnog dodatka na mirovinu koji bi već u 2024. iznosio 10 posto. Naime, Plenkovićeva vlada je u posljednjih osam godina debelo oštetila umirovljenike, jer su mirovine rasle dva i pol puta sporije od proračuna. Ono što im je Plenković uzeo u osam godina, mi im moramo vratiti u četiri.

NACIONAL: Jesu li te ekonomske točke usuglašene s koalicijskim partnerima SDP-a jer među njima ima različitih stranaka s različitim ekonomskim programima koji međusobno možda i nisu kompatibilni?

U trenutku kada vaši čitatelji budu čitali ovaj intervju, koalicija Rijeke pravde će već predstaviti zajednički izborni program i sve stvari koje sam naveo, a uz to je tu još i primjerice program stanogradnje, ugrađene su u taj program.

Mi se oko programa i oko onoga što je Hrvatskoj potrebno slažemo, inače ne bismo ni bili u koaliciji. Kada je u pitanju dogovor oko buduće vlade, mislim da je realno da onaj tko će imati najviše zastupnika, a to znači i najveću potporu građana, diktira tempo kako će se Hrvatska u budućnosti voditi. Međutim, ako mi netko dođe na pregovore o postizbornoj koaliciji i ne želi da plaće i mirovine hrvatskih građana rastu, ja s takvom osobom nemam što razgovarati.

Ovih dana su objavljeni podaci koliko košta život prosječne četveročlane obitelji i život u primjerice Zadru, Osijeku ili Dubrovniku, gdje je na vlasti HDZ, u omjeru prema plaćama u tim mjestima skuplji je nego u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Bez da se odrekne nečega, prosječna obitelj u gradovima gdje je na vlasti HDZ ne može preživjeti mjesec. U Zagrebu, Splitu i Rijeci je situacija nešto bolja, ali da bi se stvar pomakla s mrtve točke država mora poduzeti radikalne korake kako bismo se, za početak, odmakli od turizma kao jedine prihodovne grane naše ekonomije i kako bismo uložili u diversifikaciju ekonomije, u razvoj gospodarstva i kako bi hrvatsko društvo konačno prodisalo.

To je moguće i tragedija je što HDZ do sada to nije radio. Spomenuo sam mjeru besplatnih vrtića, za to je potrebno samo jedan posto državnog proračuna. Pitam vaše čitatelje smatraju li da je fer izdvojiti jedan posto iz proračuna pa da za roditelje trošak vrtića bude jednak trošku osnovne škole? Smatraju li da je fer izdvojiti jedan posto iz proračuna da se riješi problem stanovanja mladih pa da više ne žive s roditeljima do 33. godine života.

NACIONAL: Kako će izgledati pregovori oko sastava ili programa buduće vlade? Tko će voditi glavnu riječ i kakva će biti vaša ili uloga SDP-a u cijeloj priči?

Naravno da ću kao predsjednik najveće stranke u koaliciji aktivno sudjelovati u svim pregovorima oko sastava buduće vlade. Ono što ja neću tražiti je pozicija za sebe. To mi u ovom trenutku uopće nije bitno.

Bitno mi je to da se oformi nova vlada, bitno mi je da ta vlada bude funkcionalna i bitno mi je da Hrvatska od 18. travnja bude bolja. Kao što sam rekao, SDP će u sastavljanju buduće vlade imati ulogu najjače stranke koalicije i prvo će s mandatarom, a potom i premijerom, koji će po riječima Miroslava Šeparovića već 18. travnja smjeti to reći, voditi razgovore i na kraju ćemo se i dogovoriti. Ponovit ću još jednom, to je razgovor koji će se voditi s potencijalnim partnerima, ali za neke stvari mogu unaprijed reći da od njih neću odustati.

NACIONAL: Koje su to stvari? Mislite li na određene ministre u toj vladi?

Evo, kad spominjete ministre: ako ikome padne napamet da ministar financija bude bilo tko drugi osim Borisa Lalovca – doviđenja.

NACIONAL: Imate li još neke uvjete od kojih nećete odustati?

To su stvari o kojima ćemo razgovarati s potencijalnim partnerima nakon izbora, ali ljudi koji bi mogli obnašati visoke funkcije u toj vladi i koji bi mogli biti ministri imamo na pretek. Pogledajte samo sučeljavanja koja se ovih dana održavaju na televizijama i portalima. SDP-ova klupa je najduža. Iskreno sam šokiran kako HDZ nema više od šest ili sedam ljudi koji sudjeluju na tim sučeljavanjima i koji mogu izgovoriti dvije prosto proširene rečenice.

Vjerojatno ostali iza sebe imaju neke afere pa ih je strah ući u nekontrolirano okruženje gdje bi im netko mogao postaviti nezgodno pitanje. Zadnji primjer je Oleg Butković, kojemu su također iscurile neke nezgodne poruke kojih se, unatoč njihovoj brojnosti, prigodno ne sjeća.

NACIONAL: Predsjednik Milanović je u jednom od svojih javnih istupa najavio reformu izbora ustavnih sudaca, slažete li se s njime i hoće li SDP to podržati?

Definitivno treba promjena, a treba i priznati pogreške koje smo napravili, primjerice 2010. kada smo inzistirali na dvotrećinskoj većini prilikom izbora sudaca nadajući se da će se tako izbjeći kontrola jedne stranke nad Ustavnim sudom. Razmotrit ćemo modele koji postoje u brojnim drugim europskim državama koji nisu isti kao i kod nas te pronaći sustav koji bi u Hrvatskoj najbolje funkcionirao. Ono što je sasvim sigurno je to da će sljedeći sastav Ustavnog suda izgledati bitno drugačije.

‘Očekujem da nakon izbora možemo sastaviti vladu, za sve ostalo ima vremena. O broju mandata možemo razgovarati nakon 17. travnja’. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

NACIONAL: U cijeloj priči oko Zorana Milanovića i korupcije u hrvatskom društvu, u drugi plan su pale neke važne teme poput energetske tranzicije i borbe protiv klimatskih promjena koje su dosta visoko kada se rade ankete o temama koje najviše zanimaju birače. Kakva je pozicija SDP-a kada su pitanju ove dvije teme?

U SDP-u već dugo govorimo o tome i postoji bizarna situacija da su, recimo, zakoni koji omogućavaju lakše postavljanje solara na privatne kuće i njihovo spajanje na mrežu donijeti, a da podzakonski akti i uredbe kasne, neke i dvije godine. Mi u ovome trenutku strahovito kasnimo za ostatkom Europske unije. Boravio sam u Varaždinu gdje sam razgovarao s našim članovima koji žive blizu slovenske granice i oni kažu da je tragedija da s druge strane granice kuće imaju solare, a s ove strane nema.

Zašto? Zato što je tamo država stala iza toga, a ovdje nije. Mi u ovom trenutku vodimo mrtvu trku s Latvijom u tome tko je najgori u iskorištavanju solarne energije u Europskoj uniji. Samo tu postoji jedna velika razlika. Hrvatska je na sunčanom Jadranu, a Latvija na kišovitom i oblačnom Baltiku. To je još jedna u nizu sramota Plenkovićeve vlade. Ne znaju ili zauzeti potkradanjem javnih poduzeća, ne žele na aktivan način sudjelovati u energetskoj tranziciji.

A ako znamo koliko se love maznulo u aferi Vjetroelektrane gdje je sudjelovala notorna Josipa Rimac, onda nije ni čudno. Valjda na pojedinom solaru koji bismo vi ili ja sutra ugradili na kuću ne mogu ukrasti dovoljno da bi nešto poduzeli po tom pitanju.

NACIONAL: Znamo da je aktualni predsjednik svojim izjavama oko rata u Ukrajini izazvao dosta reakcija, hoće li doći do promjene u stavu prema Ukrajini u slučaju da SDP sastavi vladu sa svojim partnerima ili će pozicija Hrvatske biti jednaka kao i danas?

Za nas uopće nije sporno da je u tom ratu Ukrajina žrtva, a Rusija agresor. Međutim, problem je što se Hrvatska unutar Europske unije postavila sluganski i poslušnički. Možda mi kao mala država ne možemo napraviti puno i ponekad bismo trebali tražiti savezništvo s drugim državama članicama EU-a kako bismo iskoristili tu priču i zaštitili naše interese. Jedna od takvih stvari je i pitanje vanjskih granica Europske unije.

Sjeverne države koje nemaju vanjsku granicu su prepustile južnim državama da se s tim problemom bave same. Nije to samo pozicija Hrvatske, već i Grčke, Italije pa i Španjolske. Hajdemo pritisnuti ove druge da podjele s nama teret, hajdemo iskoristiti činjenicu da smo dio velikog saveza s vremena na vrijeme i u našu korist. Bilo bi dobro da nismo svedeni samo na državu koja povlači sredstva iz fondova EU-a, nego da ponekad i kažemo: “Ovo se neće dogoditi ako i vi ne ispunite ono što mi tražimo i što je u našem interesu”.

To druge države rade. To će Švedska bez problema napraviti kada je u njihovu interesu. Napravit će i Nizozemska. Bio je jedan period u povijesti EU-a koji se zove “kriza prazne stolice”, kada Francuska nije sudjelovala u odlučivanju jer nisu bili ispunjeni neki njeni zahtjevi. Ako to mogu drugi, onda to moramo moći i mi.

‘Član sam SDP–a 26 godina i ovo je prvi put da sam ja sastavljao liste. Do sada sam to gledao sa strane i ne sjećam se niti jednog sastavljanja lista s kojim su svi bili zadovoljni. Toga nema niti će ikada biti’

NACIONAL: Je li potreban i jasniji stav o sukobu Izraela i Palestine, odnosno je li potrebna i osuda izraelskog napada na Gazu?

Oko toga za nas u SDP-u ni u jednom trenutku nije bilo dvojbe, a ako ovih dana gledate izjave Joea Bidena i Antonyja Blinkena, onda je potpuno jasno da je i SAD shvatio da se na ubijanje civila i djece ne može držati zatvorene oči.

NACIONAL: Vratimo se malo na unutarstranačka zbivanja u SDP-u. Malo prije ste rekli da SDP ima najširu klupu, ali ipak je bilo dosta onih unutar stranke koji su bili nezadovoljni sastavom lista, pa se tako na njima nisu našli i neki istaknuti gradonačelnici iz redova SDP-a. Je li riječ o trenutnom nezadovoljstvu ili se nakon izbora mogu očekivati nova stranačka previranja?

Član sam SDP 26 godina i ovo je prvi put da sam ja sastavljao liste. Do sada sam to gledao sa strane i ne sjećam se niti jednog sastavljanja lista s kojim su svi bili zadovoljni. Toga nema niti će ikada biti. U ovom trenutku bitno je to da je nezadovoljstvo iza nas i da svi zajedno radimo za dobrobit prije svega Hrvatske, a onda i naše stranke i koalicije. Ja sam sa svima razgovarao i sadržaj tih razgovora neću otkrivati u javnosti. Meni je jako žao što neke kolege nisu na listama, ali neki od njih su to odbili iz raznih razloga, privatnih, zdravstvenih, obiteljskih ili zato što se u ovom trenutku ne vide u Saboru. Da o tome govorim javno, bilo bi u najmanju ruku nepristojno od mene.

NACIONAL: Jeste li napravili prevelike ustupke prema stranci Centar i Ivici Puljku prilikom sastavljanja listi?

Jedan analitičar mi je nakon što je vidio kako smo se dogovorili poslao poruku u kojoj je napisao: “Ovo je dobro. Podijelio si rizik s partnerima”. I upravo to smo i napravili. Takozvana ulazna mjesta smo podijelili pravedno, a za ona mjesta za koja se borimo smo odlučili podijeliti rizik. I to je pošteno. U ovu borbu ulazimo zajedno i znamo da u njoj nitko ne može biti niti privilegiran niti degradiran. Dogovor je bio korektan.

NACIONAL: S kojim rezultatom biste bili zadovoljni na izborima, odnosno koji je minimalan broj mandata koji očekujete?

Kratko i jasno: sa sastavljanjem vlade, a za sve ostalo ima vremena. O broju mandata možemo razgovarati nakon 17. travnja u 19 sati.