Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, upozorava na kaos koji je nastao kada je gradonačelnik Tomislav Tomašević poništio natječaj za zbrinjavanje glomaznog otpada u Zagrebu

Imao sam prošle godine koronu, ali i prije sam imao upale pluća i činjenica jest da imam problema s dišnim putevima. Ali ja sam najmanji problem u cijeloj priči. U zadnjih 25 godina više od 120 ljudi na području Jakuševca umrlo je od karcinoma koji se može povezati s deponijem. Još kada gledate Tišinsku ulicu, koja je najviše izložena, nemate kuću u kojoj netko nije umro od karcinoma, a negdje i po dvoje, troje. Jedan susjed, koji je udaljen kojih 200 metara od drobilice, prije par godina uzeo je brisove sa svog prozora i odnio ih na analizu. Rezultati su bili katastrofalni – prašina je bila zasićena bitumenom i katranom u enormnim koncentracijama“, rekao nam je u telefonskom razgovoru Ratko Bedeković, član udruge Ekologija grada.

Josip Pavlović predsjednik je te udruge koja se do sada fokusirala na rješavanje ekoloških problema Hrvatske. Sve je započelo od Jakuševca, dan danas neriješenog javnog problema zbrinjavanja otpada, ako ne i najdužeg i najkontroverznijeg. Prije nešto više od četiri godine sadašnji gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević protestno je zabio zastavu na vrh Jakuševca, samo da bi sada omraženi Jakuševec opravdavao. Pavlović, pak, mišljenje promijenio nije – Jakuševec je neodrživo rješenje čiju cijenu plaćaju Zagrepčani svojim zdravljem.

„Kada je Tomašević donio odluku o poništenjz natječaja za zbrinjavanje glomaznog otpada, pod izlikom da će Zagreb to uspjeti sam zbrinuti, nastao je potpuni kaos. To je bilo poprilično iznenađenje, jer su već ranije toga ljeta reciklažna dvorišta bila puna i po kvartovima su se počela pojavljivati divlja odlagališta, dok je istovremeno Čistoća naplaćivala građanima usluge odvoza otpada koje nije izvršavala. Prvi potez poslije osamostaljenja bio je da unajme tvrtku Unija Nova za skladištenje tog glomaznog otpada u Sesvetskom Kraljevcu te Royal Media za odvoz otpada u Sisak gdje se drobio. Na kraju se sav skladišteni otpad vratio ovdje na Jakuševec, a gdje je onda bila potreba da se angažira tvrtka za skladištenje?“ pita se na početku razgovora za Zagreb News Josip Pavlović.

Pavlović to smatra zlouporabom položaja, što je tada prijavio nadležnim institucijama. Nakon prekinutog natječaja i raznih drugih pokušaja, slijedio je famozan ugovor s grupom C.I.O.S. koji nikada nije bio konzumiran. Dovelo je to do još većeg kaosa tijekom prošlog prosinca, s krajnjim ishodom stvaranja plana o postavljanju dvije drobilice, od kojih se jedna već sada može vidjeti „u akciji“, i otvaranju novog skladišta.

O točnom datumu zatvaranja Jakuševca vodile su se brojne rasprave, a sam je Tomašević tijekom gradskih skupština u vrijeme Bandića tražio njegovo hitno utvrđivanje. Sada točan datum od Tomaševića traži Ekologija grada – za sada bez uspjeha. Pavlović je pratio postupke Tomaševića u vrijeme njegova aktivizma. Vjerovao je „da zna što radi, što govori, ali sada daje dojam da ne zna o čemu govori ili bezobrazno laže“.

Najviše je, prema Pavloviću, upitno proširenje Jakuševca sa svim popratnim dozvolama, čiji se postupak proveo u nekoliko dana krajem prošlog prosinca – u vrijeme između Božića i Nove godine. U razgovoru sa stručnjacima, udruga je utvrdila kako bi takav posao trebao trajati najmanje šest mjeseci.

„U proteklih 20 godina, kakva je god bila vlast, a o tome se može itekako govoriti, Jakuševec je barem bio održavan unutar zakonskih regulativa uz pomoć privatnih tvrtki, koje su imale svoju korist u situaciji. Sada Tomašević ovaj kaos opravdava svojim osobnim sukobom s Pripuzom, ali mislim da vodi potpuno krivu bitku. Priča mu ne drži vodu jer je ponovno surađivao s privatnicima. Nadalje, Zagreb od 2018. ima razrađen Plan gospodarenja otpadom koji nije savršen, ali je jedini koji imamo. Sada se događa odstupanje koje je apsolutno neplansko, a rješenja nisu ni ekološki, ni financijski validna. Sve ovo odstranjivanje od privatnika nije temeljno loš potez, ali on se trebao provoditi planski kroz nekoliko godina. Međutim, treba uzeti u obzir da nijedna metropola na svijetu ne zbrinjava apsolutno samostalno svoj otpad“, kaže Pavlović.

Sva ova rješenja u stvarnosti izgledaju drugačije. Skladište je pretrpano i udruga upozorava kako su kote samog deponija prestigle dozvoljenu visinu. Najveći i najmanje spomenuti problem za Pavlovića je Čistoća. Udaljavanjem od privatnika, Čistoća preuzima sav posao, a Pavlović sumnja na pogodovanje tvrtki jer „Grad i Čistoća jednostavno ne posjeduju infrastrukturu da to rade sami“.

Nedavno je najavljena i promjena u sistemu odvajanja otpada pa je Ekologija grada poslala upit Čistoći da dostave svoje analize. Ispada da se prije unosa u drobilicu uopće ne vrši odvajanje otpada, već se sve baca u drobilicu. Dolaskom na deponij vidljive su i goleme nakupine tekstilnog materijala koji ne smije ići na deponij, nego ga je potrebno razvrstati ručno i strojno.

„Sada se događa da Čistoća bez ikakve kontrole sve drobi, sve skuplja, izvršava posao gospodarenja otpadom, drži deponij, sama sebe kontrolira i, na koncu, sve vozi na Jakuševec, što je suprotno Zakonu o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Ispravno bi bilo stvaranje centra za gospodarenje otpadom gdje se vrši prikupljanje i sortiranje. Od lipnja Grad samostalno rješava glomazni otpad. Mjesečno je to, ne računajući potres, 2500-3000 tona otpada. Trenutno su reciklažna dvorišta prazna, a na samom Jakuševcu skladišteno je, prema najpozitivnijoj procjeni, 5000 tona. Ako se računa mjesečno, od lipnja do danas uzevši u obzir prosjek, na Jakuševcu nedostaje najmanje 10.000 tona skladištenog otpada. Kamo je on nestao?“ rekao je na kraju razgovora Josip Pavlović.