Pavle Kalinić, 65-godišnji nekadašnji bliski suradnik Milana Bandića i pročelnik dvaju gradskih ureda u Bandićevo vrijeme, najavio je kandidaturu za gradonačelnika Zagreba na sljedećim lokalnim izborima sredinom svibnja sljedeće godine. U trenutku kada se i ta kampanja počela zahuktavati s kampanjom za predsjedničke izbore krajem godine. U razgovoru za Nacional naglasio je da ne namjerava izravno napadati svoje suparnike na tim izborima, pa ni Tomislava Tomaševića. Tvrdi da želi govoriti o gradskim projektima, ali se usput i kritički osvrnuo na način kojim Zagrebom upravlja aktualna gradska vlast predvođena Možemo!. Kalinić je bio dragovoljac Domovinskog rata i na prvom postrojavanju Zbora narodne garde 1991. godine u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, a nakon teškog ranjavanja na zadarskom ratištu bio je transportiran u bolnicu u Ameriku, gdje mu je spašen život.

Kalinić je diplomirao i magistrirao međunarodne odnose, a potom i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Šest godina bio je asistent na zagrebačkom sveučilištu. Tijekom 1989. i 1990. na Fakultetu političkih znanosti sudjelovao je kao znanstveni asistent na znanstvenom projektu “Odrednice političkog ponašanja na našim prostorima”. U to vrijeme, 1989., pokrenuo je Fokus, prvi neovisni časopis u Hrvatskoj koji je izlazio do kraja 1990. Kalinić je djelovao i u Hrvatskom helsinškom odboru do 1995., a na parlamentarnim izborima 2000. bio je izabran za zastupnika u Saboru kao član SDP-a. Potom je bio direktor u Profilu, najvećoj izdavačkoj kući u Hrvatskoj. Bio je inicijator poslijediplomskog studija “Upravljanje u krizama” na Sveučilištu u Zagrebu, a objavio je i desetak knjiga publicistike i beletristike.

NACIONAL: U svibnju sljedeće godine kandidirat ćete se za gradonačelnika Zagreba. S obzirom na to da je kandidaturu najavio i Ivica Lovrić, a obojica ste bili pročelnici gradskih ureda u administraciji Milana Bandića, u prvi trenutak se očekivalo da ćete možda biti u timu za potporu Lovrićevoj kandidaturi.

Kandidirat ću se za gradonačelnika, a nisam imao veze s Lovrićem, još manje s njegovom kandidaturom. Isto tako, neka bude jasno da nikoga od protukandidata, pa ni gradonačelnika Tomaševića, neću napadati. Ono o čemu ću govoriti su projekti potrebni Zagrebu.

NACIONAL: Znači li to da kada službeno počne kampanja, nećete napadati gradonačelnika Tomaševića iako namjeravate sjesti u stolac u kojem on sjedi?

Jamačno i štoviše. Uostalom, u stolcu ne namjeravam sjediti, nego želim učiniti nešto za oporavak Zagreba, a gradsku problematiku jako dobro poznajem. Od 2006. bio sam u zagrebačkom poglavarstvu. Najprije sam 2006. postao pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Od 2008. do 2021. obnašao sam dužnost pročelnika Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Bio sam i inicijator poslijediplomskog studija “Upravljanje u krizama” na Sveučilištu u Zagrebu. Treba li još?

NACIONAL: Tko će biti u timu za potporu vašoj kandidaturi?

Rano je o tome govoriti, ali kad dođe vrijeme sve će se znati i o mom izbornom stožeru. Promet, kultura, obrazovanje i sport su područja mog posebnog interesa. Evo i nešto konkretno o čemu ću govoriti u mojoj kampanji. Potres u Zagrebu otkrio je da Zagreb nema dovoljno depoa u kojim se čuvaju artefakti, umjetnine, vrijedne knjige koje treba sačuvati od propadanja. Nemamo centimetra kvadratnog depoa u Zagrebu. Izračunao sam da u Zagrebu nedostaje 70.000 kvadrata depoa za takve umjetnine. Mala se nacija može spasiti samo očuvanjem jezika i kulturne baštine. Zato moramo čuvati slike, skulpture, stare knjige u odgovarajućem prostoru pod određenom temperaturom i razinom vlažnosti. Potres je pokazao da mi to nemamo.

NACIONAL: Kada su bili zatvoreni muzeji, te su se umjetnine smjestile na Velesajmu. Tamo ima dovoljno neiskorištenog prostora koji se može iskoristiti za različite namjene.

Na Velesajmu ima prostora, ali je neprikladan za tu namjenu. Nema potrebne vlažnosti, a krovovi paviljona prokišnjavaju. Ravnatelji muzeja i galerija nakon potresa nisu se snašli pa je tako ta kulturna baština ostavljena na milost i nemilost. Na nekim muzejima bili su dignuti krovovi zbog obnove pa kad je pala kiša, sve je bilo dodatno upropašteno.

NACIONAL: Bili ste u grupi ljudi krajem devedesetih godina koja je bila snažna potpora Bandiću, tada šefu zagrebačkog SDP-a, na izborima 2000. kada je prvi put pobijedio, a gradonačelnik Zagreba bio je do 2021. Osim vas, u toj grupi bili su i Slobodan Ljubičić Kikaš, galerist Branko Spajić pa i Filip Borac iz zagrebačkog HSLS-a.

Iako je to bilo davno, prije više od dvaju desetljeća, to je točno, kao što je točno da već tri godine nisam u Poglavarstvu Grada Zagreba. Najjači među nama sada su na Mirogoju. Bandić i Ljubičić su umrli. Umro je i Ivan Šikić koji je tada držao Pešćenicu.

NACIONAL: Kako se danas nosite s ostavštinom Milana Bandića kada pucaju vodovodne cijevi u gradu i poplavljuju zagrebačke ceste i treba obnoviti plinovod u ingerenciji Gradske plinare?

Gradska plinara je nakon 162 godine postojanja poginula u rukama Možemo!. Većinu Zagrepčana sada će snabdijevati Međimurje plin, a Gradska plinara izgubila je barem polovicu svojih potrošača.

NACIONAL: No iako je Međimurje plin obećalo niže cijene plina, nastala je pobuna među potrošačima kojima su počele stizati uplatnice s iznosima od 500 eura. Neki su potrošači i javno izašli u medije tvrdeći da su potpisali da ostaju u Gradskoj plinari, ali da su im uplatnice poslali iz Međimurje plina.

Ne znam detalje, ali sigurno je da će taj problem završiti u dugotrajnom sudskom postupku. A to je posljedica i nesposobnosti trenutne vladajuće garniture u Zagrebu, zbog njihove nesposobnosti da zadrže Gradsku plinaru, čime su dodatno ugrozili i standard građana. Smatram da distribuciju plina u Zagrebu treba raditi Gradska plinara. Ali nije propala samo ona. Uništen je i ZET. Također se Zagreb guši u prometu. Namjerno se uništavaju parkirališna mjesta.

NACIONAL: Ali podjela na parkirališne blokove, koje sada uvodi gradska uprava, uobičajena je za sve europske metropole, pa nije neobično da se sličan model sada uveo i u Zagrebu.

Ali taj parkirališni model nije kvalitetno razrađen u Zagrebu. Prema mojim informacijama, samo u prvom danu primjene tog blokovskog modela upravljanja parkiralištima preko tisuću ljudi dobilo je kazne zbog navodno pogrešnog parkiranja. To je neprihvatljivo. Uvijek se mora odrediti neki prijelazni period dok se ljudi ne priviknu na novi model, dok ne dokuče gdje spadaju u parkirališnim zonama. Odmah je krenulo kažnjavanje. Debilizam je ljudima, koji na automobilima imaju invalidske oznake, sada dizati automobile paucima, a da nisu dobili obavijest da im te dozvole više ne vrijede. Pauk smije dizati automobile samo kada ugrožavaju promet, a ne zbog pogrešnog parkiranja. Znam za slučaj čovjeka od 57 godina koji je rođen kao invalid, a nije dobio novu invalidsku iskaznicu. Pauk mu je digao automobil, a njegovo ime nije bilo u evidenciji. I to unatoč tome što je godinama dobivao naslijeđenu, obiteljsku invalidsku mirovinu. To mi je provjerio jedan kolega na državnoj razini, pa znam da je ovo o čemu govorim apsolutno točno. Da nema dizanja paukom pogrešno parkiranih automobila ako ne narušavaju promet neupitno je pravilo, a u Gradskom uredu za promet i Zagreb parkingu to ili ne znaju ili se toga ne pridržavaju.

NACIONAL: Jesu li ta parkirališna pravila vrijedila u vrijeme Bandića, pa sada više ne vrijede?

Mislim da je Bandić bio upetljan u atentat na Cezara, a sin Brut je bio samo puki egzekutor. Slažete li se i vi s mojim mišljenjem? Čuo sam također da je Bandić bio i u Dallasu kada je izvršen atentat na Johna Kennedyja. Je li i vi mislite da je Bandić odgovoran za te atentate? Zaboravite na Bandića. Možemo! je na vlasti u Zagrebu tri i pol godine i on sada nije odgovoran ni za što. Dajte, molim vas, uozbiljite se.

NACIONAL: Smatrate li za to odgovornima Možemo! i gradonačelnika Tomaševića? Jesu li odgovorni i to što se dogodilo s pristiglim neuobičajeno visokim iznosima na uplatnicama za plin koje je građanima isporučio novi distributer Međimurje plin, a ne Gradska plinara?

Ne znam čiji je to problem, ali evidentno je da sustav u Gradu Zagrebu ne funkcionira. Eklatantan primjer nefunkcioniranja sustava je slučaj i ovog djeteta, učenika s problematičnim ponašanjem. Dijete je najprije promijenilo tri vrtića, sada je već i u trećoj školi, a sustav nije u stanju to riješiti. Niti ga je u stanju riješiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja niti Gradski ured za obrazovanje, a problem ne postoji od jučer. Stalno se to guralo pod tepih. Najprije se govorilo ajmo čekati da mali završi vrtić, a onda ajmo čekati da mali završi osnovnu školu, a problem se nije rješavao. Zašto se taj problem ne rješava? Zato što su na ključnim mjestima nekompetentni ljudi u gradu. Došli su partijskim linijama. I u Zagrebu, i u državi, i u Europskoj uniji. Pogledajte što smo nedavno imali s rastom vodostaja Dunava i prijetnje poplavama.

‘Sigurno ću inzistirati na tome da se napravi javna garaža pokraj HNK. Treba napraviti i drugu scenu za HNK’, kaže Pavle Kalinić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Na što konkretno mislite o tim prijetnjama od poplava? Poplave su uglavnom spriječene.

Vojska je poslala 300 ljudi, a što je bilo s civilnom zaštitom? Gdje je ona bila? Pogledajte što se dogodilo u Španjolskoj. U Valenciji je poginuo više od 200 ljudi, a broj poginulih i nestalih još se prebrojava. Trebamo imati obučene ljude koje će u takvim situacijama spašavati i pomagati ljudima.

NACIONAL: U Zagrebu ste i vi do 2021. bili za to odgovorni jer ste bili pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama?

Kada sam bio pročelnik za hitne situacije, Grad Zagreb je imao civilnu zaštitu. Imali smo tada registriranih 8200 ljudi u civilnoj zaštiti, ali toga više nema. Odgovore na pitanje zašto toga više nema trebate pitati ove talente koji su došli na vlast u Zagrebu. Odazivaju se na Možemo! i Nova ljevica. Zanimljivo je danas vidjeti one koji su ležali pred garažom u Varšavskoj ulici i Cvjetnom trgu kako danas koriste tu garažu, a neki od njih i besplatno. Problem imaju i ugostitelji.

NACIONAL: O kojem problemu ugostitelja govorite?

Ugostitelji su iznajmljivali terase na mjestima gdje su nekada bila parkirališna mjesta. Onda su iz Možemo! računali koliko mogu dobiti po satu parkiranja ako maknu čovjeka s automobilom. Međutim, nisu uočili da ima više parkirnih karti nego parkirališnih mjesta. Koliko god oni smanjivali te terase, gube prihod od tih ugostiteljskih objekata, a nemaju nikakvu zaradu, jer se tu parkiraju ljudi s povlaštenim kartama. S parkirnim blokovima oni taj problem ne mogu riješiti. Rješenje je u javnom prijevoz, ali taj se problem ne može riješiti s 28 godina starim tramvajima. Sada su u Augsburgu kupili hrpu polovnih tramvaja, a samo im je jedan došao. Kupili su stare tramvaje bez natječaja. U normalnim uvjetima to bi bio i predmet za inspekciju. Prije je bilo i pitanje koliko tvrtka C.I.O.S. radi s Gradom Zagrebom.

NACIONAL: C.I.O.S. je tvrtka Petra Pripuza koja se bavi zbrinjavanjem otpada. Zar to gradskim vlastima i Tomaševiću nije ostavljeno u nasljeđe iz Bandićeve ere, jer nije bilo moguće bezbolno raskinuti sklopljene ugovore? S druge strane, C.I.O.S. je jedina tvrtka u Zagrebu, ali i šire koja ima potrebna postrojenja za zbrinjavanje otpada.

I to je točno, ali Tomašević koji je bio veliki protivnik suradnje s C.I.O.S.-om, sklopio je više ugovora nego što je to Bandić učinio. U svakom slučaju, Zagreb se ne pere i ne održava. Ostao je i bez civilne zaštite, a nema ni viziju razvoja vatrogastva, prometa i kulture.

NACIONAL: Što u kulturi nedostaje Zagrebu?

U Novom Zagrebu nedostaje kazalište, a tamo živi ogroman broj ljudi. Kad sam bio pročelnik, pokušali smo dovući kazalište. U Novi Zagreb preseljen je samo Muzej za suvremenu umjetnost. Napravio je to Grad Zagreb u vrijeme kada je ministar kulture bio Antun Vujić, za kojeg tvrdim da je bio najbolji ministar kulture ikada u Hrvatskoj. On je i prije nego što je postao ministar snažno gurao da se završi i Nacionalna knjižnica. To je bio inicijalni projekt Andrije Mohorovičića i Stipe Šuvara. I ja sam srcem i dušom bio za realizaciju tog projekta Hrvatske nacionalne i sveučilišne knjižnice. Podjednako sam se zalagao i za Sveučilišnu bolnicu u Blatu s toplicama jer tamo postoje i značajni izvori termalne vode. S tim termalnim vodama moglo se više od pola Novog Zagreba grijati. Sve bolnice s lijeve obale Save trebale su biti pretvorene u staračke domove, a neke od njih u hospicije. Po meni, trebalo bi iseliti i bolnicu u Petrovoj ulici. Isto tako, u dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici nije se mogao postaviti kontejner. A ovi valjači po cesti iz Možemo! u Varšavskoj ulici, kada se gradila podzemna garaža za Cvjetni trg, bili su veliki protivnici izgradnje podzemne garaže na igralištu iz Muzeja Mimara. Sada se oni pojavljuju s projektom izgradnje podzemne garaže na toj lokaciji. Taj projekt sada je kopirani projekt Milana Bandića, kao što je kopiran projekt Paromlina iza dvorane Vatroslava Lisinskog. Pitajte me zašto je kopiran? Zato što aktualna vlast u Zagrebu nije imala nijedan projekt.

NACIONAL: Koja rješenja vi nudite kao budući kandidat za gradonačelnika?

Zar ih nisam dao? Kazalište u Novom Zagrebu, deregulacija prometa, treba pojačati podzemne garaže. Sigurno ću inzistirati da se napravi javna garaža pokraj HNK. Treba napraviti i drugu scenu za HNK. Nedavno sam bio u New Yorku i bio sam u kazalištu tri kata pod zemljom, a to kazalište ima 700 sjedećih mjesta usred New Yorka.