Nacionalni Stožer civilne zaštite izvijestio je kako je nakon potresa koji je jučer u 6.24 pogodio Zagreb, jačinom od 5,5 stupnjeva Richtera, 27 građana ozlijeđeno, od toga 18 teže, a jedna djevojčica od 14 godina, koja je bila u kritičnom stanju, preminula je u ponedjeljak. U smještajnom kapacitetu Studentskoga doma Cvjetno naselje u noći s nedjelje na ponedjeljak prenoćilo je 59 građana Zagreba, čiji je dom teže oštećen potresom. Štete na području Grada Zagreba su velike, ima preko 250 oštećenih objekata, a od prvog, snažnog potresa u nedjelju ujutro do zaključivanja broja zabilježeno je preko 40 manjih i većih potresa.

O potresu u Gradu Zagrebu i zarazi koronavirusom razgovarali smo s pročelnikom Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavlom Kalinićem.

NACIONAL: Zašto ne funkcioniraju brojevi za prijavu šteta, odnosno provjere statike zgrada?

Zato što većina ljudi koji nas nazovu pričaju beskrajne priče, umjesto da kažu što hoće, tu je najveći problem. Molimo građane da pričaju što kraće i da saslušaju one ljude koji im se javljaju na telefon.

NACIONAL: Kako je Zagreb reagirao na dvije istovremene prijetnje?

Zagreb je doživio ono što je rijetko tko mogao očekivati da će se dogoditi, istovremeno epidemiju koronavirusa i potres. Sreća je što u Zagrebu postoji ured za Upravljanje u hitnim situacijama koji je oformio Milan Bandić 2008. Zahvaljujući ovom Uredu mi danas imamo opremu i planove. Uredi za upravljane u hitnim situacijama trebaju izdržati 48 sati, dok ne dođe pomoć države i međunarodne zajednice. Kada je riječ o koronavirusu, mi izdržavamo još od 31. siječnja, kada smo prvi put sjeli po tom pitanju. Međutim, što se tiče svih drugih razina, nabava je jako loša. Preko 70 posto opreme i materijala došlo je od Grada Zagreba. Za zaštitu od koronavirusa Grad Zagreb je dao veliki količinu materija, od rukavica na dalje, zaraznoj bolnici i hitnoj pomoći, da bi oni mogli normalno funkcionirati.

‘Bez obzira koja vlada bila na vlasti, nije pokazala nikakav interes ne samo da kupi seizmograf za Zagreb, nego ni da snosi održavanje postojećih. Grad je kupio i osam akcelerografa’

Što se tiče potresa, kad je osnovan ovaj Ured 2008., radio je samo jedan seizmograf. Grad Zagreb je kupio četiri seizmografa, nakon toga je bila opća pobuna sa svih strana zašto ih kupujemo, a država koja je trebala kupiti seizmograf za Grad Zagreb, bez obzira na to koja vlada bila na vlasti, nije pokazala nikakav interes ne samo da kupi seizmograf za Zagreb, nego nije pokazala interes ni da snosi održavanje postojećih. Grad Zagreb je kupio i osam akcelerografa i tada su nam se smijali. Isto tako smo predložili da se uspostavi helikopterska služba hitne medicinske pomoći, da bi spašavanje bilo u roku od sat vremena, a s 5 helikoptera može se pokriti cijela Hrvatska, ali novinari su i to ismijavali. Mnogi novinari su jako puno pomogli da je ovaj Ured ostao bez značajnog dijela opreme koja bi nam u ovo trenutku bila više nego ključna.

NACIONAL: Bilo je komentara na vaš račun da ste preburno reagirali kada se dogodio potres, neki su vaš poziv na izlazak iz kuća i stanova protumačili kao širenje panike.

Nisam razumio u čemu je bila panika, što sam trebao reći ljudima, da ostanu u kućama? Ja sam rekao ljudima da izađu iz kuća, i to potpisujem, zato što u pravilu iza jakog potresa slijedi serija slabijih, a nadamo se da neće biti i jačih. Nitko ne zna što će biti poslije, a nisam čitao Nostradamusa. Ja nisam mogao čekati da vidim što će se dogoditi, a i danas imate podrhtavanje tla i imat ćete ih još. Grad Zagreb ima godišnje nekoliko stotina podrhtavanja. Uvijek u životu treba donijeti odluku jer preporuke ne znače ništa. Najgore što možete učiniti je to da ne donesete odluku, nego da imate glavu sustavno zabijenu u pijesak. Dežurni kritičari kritiziraju jer nisu sami u stanju donijeti odluku, a od njih su jedino gori novinari koji pišu tekstove po narudžbi.

NACIONAL: Što bi se dogodilo da je potres bio veći za samo jedan stupanj?

Bila bi puno veća razaranja i imali bismo puno više žrtava. Mi smo se pripremali cijelo vrijeme za 6,3 stupnja, što su nam stručnjaci rekli da je moguće. Ja sam presretan što se to nije dogodilo na taj način, ali su ljudi sada prestali laprdati i kada se bude morala kupovati oprema, onda neće svašta pričati. Zahvalio bih se pripadnicima civilne zaštite i želim poručiti građanima Zagreba da su oni okosnica specijalističkih postrojbi koje broje 750 ljudi. Oni su okosnica općih postrojbi u koju spadaju dobrovoljni i profesionalni vatrogasci i speleolozi, planinari, ronioci, bivši pripadnici oružanih snaga i svi civili. Također, poručio bih mladima od 18 do 30 godina da se napokon uključe u civilnu zaštitu ako danas-sutra želimo pomoći sebi i svojima. Dugoročno rješenje je da se ponovo uvede obavezni vojni rok za žene i muškarce od četiri mjeseca, tako da ljudi budu elementarno obučeni. Ako Švicarska ima vojni rok od 4 mjeseca koja nekoliko stotina godina nije ratovala, pitam se zašto mi to nemamo. Vojska je zadnja linija obrane u ovakvim situacijama.

NACIONAL: Koliko je Zagreb stradao u potresu, posebice bolnice?

Najsigurnija bi bila Sveučilišna bolnica koja nažalost do dana današnjeg nije gotova i nadam se da će sada nekome pasti na pamet da se to napravi. Jedna od najugroženijih zgrada je Muzej za umjetnost u obrt, treba ozbiljnu sanaciju i prije toga ne može biti stavljena u funkciju jer joj je ozbiljno narušena statika. Slična je situacija i s Umjetničkim paviljonom. Imate jako puno povjesničara umjetnosti koji vole pametovati, ali kada treba nešto raditi onda ih nigdje nema i jako vole kritizirati. Također, Klaićeva bolnica je idealna za preseljenje. Ono što hrvatska država i Vlada moraju napraviti je da krenu u završetak Sveučilišne bolnice i rekonstrukciju postojećih bolnica jer mnoge imaju prastare zgrade koje su neupotrebljive i samo je čudo što se još drže na okupu.

‘Poručio bih mladima od 18 do 30 godina da se napokon uključe u civilnu zaštitu ako danas-sutra želimo pomoći sebi i svojima. Dugoročno rješenje je da se ponovo uvede obavezni vojni rok za žene i muškarce’

NACIONAL: Je li Nacionalni stožer prije trebao proglasiti karantenu za cijelu državu?

Stručnjaci s PMF-a su izračunali da ako mjere ne budu pravovremeno provedene, da ćemo doći do stanja kada bi se broj zaraženih mogao utrostručiti u tri dana. Nadam se da se to neće dogoditi, a sada govoriti o tome tko je bio u pravu, a tko nije bio u pravu prekasno je, vrijeme koje je potrošeno ne može se vratiti. Moramo ići zajedno dalje i napraviti najbolje što možemo kako bismo zaustavili širenje ovog virusa.

NACIONAL: Je li Zagreb spreman za eksponencijalni rast broja zaraženih?

Vidjeli ste do sada kako je Zagreb reagirao, međutim Zagreb nije osamljeni otok, nego je dio Hrvatske. Nadležnost je rukama Nacionalnog stožera i sve što on zapovjedi, mi provodimo.

NACIONAL: Koliko će trajati prijetnja koronavirusom i koliko bi ljudi moglo umrijeti?

Ja to ne mogu reći, ali znam, s obzirom na to kako je ovo krenulo i kakve su se preporuke davale, očekujem da će trajati od 70 do 90 dana, a to znači da će ove godine biti ugrožena turistička sezona. Što je još veća tragedija, Hrvatska je toliko devastirana u ovih 30 godina da se sad ustanovilo da nema proizvodnju medicinskoga alkohola, nego i to uvozimo. Tragedija je da smo uništili Imunološki zavod, a nemamo proizvodnja adekvatnih odijela koja sada trebamo i uvozimo ih. Kakva je to država koja nije u stanju ništa proizvoditi? Hrvatska je prije rata izvozila poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti milijardu maraka, a sada uvozi preko milijardu eura. Kritičarima koji kritiziraju Zagreb poručujem da grad možda ima milijun grešaka, ali oni koji rade jedino mogu raditi greške. Zagreb je u odnosu na ostatak Hrvatske svemirski brod, trideset sedmo stoljeće, izvanzemaljska tehnologija. Za malu naciju kao što je hrvatska ključni su jezik i kulturna baština i upravo sada je ključno da zaštitimo našu kulturnu baštinu koju je ugrozio ovaj potres. Ured je prije nekoliko mjeseci predložio da se pokrene izgradnja 75 tisuća kvadrata depoa za zaštitu kulturnih dobara u situacijama kada se dogodi katastrofa. Sada je očito i to da Hrvatska nema adekvatan prostor gdje bi se sklonila ugrožena kulturna baština jer pitanje je kamo ćemo sada skloniti vrijedne eksponate iz naših muzeja.