Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić istaknuo je da projekti koji se financiraju iz europskih fondova idu dalje i da njihova provedba nije upitna, a u iduće tri godine korisnicima i poduzetnicima bi trebalo isplatiti više od 53 milijarde kuna.

“Europski fondovi idu dalje i njihova provedba nije upitna”, izjavio je Pavić na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je predstavio mjere, odnosno paket pomoći namijenjen korisnicima fondova EU-a koji su izravno pogođeni krizom uzrokovanom koronavirusom.

Po podacima koje je iznio, aktualna je Vlada podigla stopu ugovorenosti projekata iz EU-u fondova s 9 na 90 posto, pri čemu je isplaćeno 34 posto sredstava.

To znači da od 10,7 milijardi eura omotnice još imamo za isplatiti 7,1 milijardu eura, odnosno više od 53 milijarde kuna za postojeće i još nešto budućih ugovora, a to će korisnicima i poduzetnicima biti isplaćeno u iduće tri godine, rekao je Pavić.

Hrvatska od Europske komisije dobila predujmove za 2019. i 2020. godinu, vrijednosti 244 milijuna eura

To znači da smo od ulaska u EU do sada iz europskog proračuna povukli 25,6 milijardi kuna više no što smo uplatili članarina, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Naime, po podacima Ministarstva, od 2013. do kraja ožujka ove godine ukupno je iz proračuna Europske unije u hrvatski državni proračun uplaćeno 49,5 milijardi kuna, dok je iz proračuna Hrvatske u proračun EU uplaćeno 23,9 milijardi kuna.

Pavić ističe i da svi javni pozivi iz EU-ovih fondova idu dalje, kao i javne nabave. Napominje da u objašnjenju odluke Vlade kojom se Ministarstvo financija zadužuje da provjerava javne nabave jasno stoji da će europski fondovi po tom pitanju biti izuzetak.

“Sve javne nabave za već ugovorene i odobrene projekte raspisivati će se i provoditi prema dinamici novonastalih okolnosti”, rekao je, dodajući da će se obrada zahtjeva za nadoknadu sredstava rješavati po primitku, a sukladno dinamici proračuna će se isplaćivati.

Preraspodjelom unutar operativnih programa do 400 milijuna eura

Kada je riječ o situaciji s pandemijom koronavirusa, Pavić ističe da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te za mjere zadržavanja radnih mjesta.

Pritom apostrofira da se maksimalno radi na tome da se preostala sredstva iz financijske omotnice preusmjere upravo u ova tri segmenta.

Tako navodi da će sva medicinska oprema koju je Hrvatska primila iz Kine biti plaćena iz europskih fondova, što iznosi više od 37 milijuna eura. Također, sva oprema koja će se proizvesti u Hrvatskoj, a Stožer civilne zaštite je kupi, biti će plaćena iz europskih fondova.

Nadalje, za kredite i financijske instrumente osigurano je 114 milijuna kuna za ESIF mikrokredite, koje provodi HAMAG-BICRO, a tu je i 380 milijuna kuna za tzv. Covid-19 zajmove.

Iz najavljenih preraspodjela, kaže Pavić, za obrtna sredstva za kredite i financijske instrumente za poduzetnike će tako ukupno biti osigurano više od milijardu kuna.

Kada je pak riječ o mjeri zadržavanja zaposlenih pri HZZ-u, preraspodjelom sredstava osigurano je 100 milijuna eura

Pavić napominje i da je za zaštitu korisnika europskih sredstava Vlada unutar dva paketa mjera za pomoć gospodarstvu osigurala i produljenje svih projekata za 90 dana, bez dodatne administracije, dok je isplata europskih sredstava ubrzana za dva mjeseca.

Diplomatski napori za izmjenu uredbi i fleksibilizaciju korištenja fondova

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, danas u ulozi hrvatskog predstavnika investicijske inicijative Europske komisije za odgovor na Covid-19, pojasnio je okolnosti u kojima je došlo do izuzetne fleksibilizacije u korištenju europskih sredstava.

Naime, Komisija je još u ožujku donijela prvi paket mjera za doprinos borbi protiv posljedica koronavirusa, kojim je dogovoreno usmjeravanje sredstava u zdravstvo, potpore poduzetnicima i za mjere zadržavanja zaposlenih.

“Komisija se u tom trenutku odrekla sredstava i traženja povrata neiskorištenih predfinanciranja, na razini svih članica Eu-a to je oko osam milijardi eura, a na razini samo Hrvatske nešto više od 240 milijuna eura, koji su već uplaćeni”, pojašnjava Savić.

Drugi paket mjera uslijedio je u travnju

Hrvatska je kao zemlja predsjedateljica tražila punu fleksibilnost za korištenje sredstava iz EU fondova, u smislu njihove preraspodjele za borbu protiv koronavirusa, što je u konačnici i postigla.

Taj drugi paket, osim maksimalne fleksibilnosti u prijenosu sredstava između fondova kohezijske politike, između ostalog uključuje i mogućnost da se ne traži nacionalno sufinanciranje, napominje Savić, a na snagu bi trebao stupiti idućih dana.

Velika fleksibilnost korištenja fondova i brzo donošenje uredbi koje to dopuštaju, kako je istaknuo, pod presudnim je utjecajem hrvatskog predsjedanja EU-om. “Donošenje uredbi koje omogućuju ovako veliku fleksibilnost korištenja fondova rezultat je naših intenzivnih diplomatskih napora”, izjavio je Savić.

Dodaje da je prvi paket predstavljen 13. ožujka, a na snagu je stupio 31. ožujka. “To je izuzetno brzo vrijeme, u povijesti nikad viđeno”, tvrdi Savić.

Ističe pritom ulogu stalnog hrvatskog predstavništva u Bruxellesu, a bilo je važno utjecati i na ostale zemlje članice da nemaju amandmane na ove prijedloge, jer bi oni usporili proces.