Franjevac Ivan Macut prvi je objavio istraživanje o ulozi filozofije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i došao do saznanja da je ustaška ideologija bila plitka jer nije imala ambiciju dati dublje promišljen pogled na svijet, a jedina svrha bila joj je održati poglavnika na vlasti

Drevni grčki filozof Sokrat bio je žrtvom ne samo svojih filozofskih i moralnih uvjerenja, nego i svojih političkih odluka. Tijekom Peloponeskih ratova i za vrijeme spartanske okupacije Atene, ovaj mislilac pokazivao je sklonost prema Spartancima te su ga, između ostaloga i zbog toga, Atenjani nakon oslobođenja svog polisa osudili na smrt. Sličnu sudbinu doživjeli su brojni umjetnici i filozofi koji su se svrstavali uz nacizam tijekom Drugoga svjetskog rata. Filozof Martin Heidegger, književnik Knut Hamsun, pjesnik Ezra Pound bili su nakon rata ispitivani, pa i zatvarani na kraće ili duže vrijeme zbog svoje povezanosti s Trećim Reichom. A da je tema odnosa intelektualaca i ideologije plodna i u kontekstu režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pokazuje i, u izdanju Školske knjige, nedavno objavljena knjiga fra Ivana Macuta “Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”. Knjiga je središnji dio Macutove planirane trilogije – u druga dva sveska obradit će hrvatsku filozofiju od 1874. do 1945. i hrvatsku filozofiju od 1945. do 1991. Prva knjiga trebala bi izaći za nekoliko mjeseci, dok bi knjiga o razdoblju koje pokriva komunizam trebala biti završena i objavljena početkom sljedeće godine…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…