Predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta, Pascal Canfin, otkriva da su sadržaji ugovora EK-a s farmaceutskim tvrtkama netransparentni i da će nacionalne vlade samostalno odlučivati o prioritetima cijepljenja

Nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije snažno podržala Europski zeleni plan, tjednik Nacional razgovarao je s Pascalom Canfinom, predsjednikom Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta, na kojem je prošloga tjedna, 22. rujna, održano saslušanje direktora nekoliko kompanija koje su aktivne u pronalaženju cjepiva protiv covida-19. Pascal Canfin član je Macronove stranke Republika u pokretu (La République En Marche!) koja pripada europskoj liberalnoj političkoj obitelji Obnovimo Europu (Renew Europe). Prvi put je bio zastupnik u Europskom parlamentu od 2009. do 2012. i ponovo je biran 2019. godine. Prije toga je bio ministar razvoja unutar Ministarstva vanjskih poslova u vladi Jean-Marca Ayraulta. Sudjelovao je u pripremi klimatskog summita održanog u Parizu u prosincu 2015., a s Alainom Grandjeanom predsjedao je Komisijom za inovativno financiranje klime, koju je imenovao francuski predsjednik. Na njegovu inicijativu Europski parlament je u prosincu 2019. proglasio izvanredno klimatsko stanje.

NACIONAL: Prošloga tjedna na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane saslušani su direktori farmaceutskih kompanija koje rade na pronalaženju cjepiva protiv covida-19. Kakva je najnovija situacija i hoće li cjepivo, kada bude pronađeno, biti dostupno svim europskim građanima?

Danas imamo vrlo malo podataka o sadržaju ugovora koje su potpisali Europska komisija i neki laboratoriji. Željeli smo imati više informacija o stanju istraživanja, obvezama koje su preuzeli laboratoriji i hoće li ih moći ispuniti. Ne znamo ni koliko je tih ugovora! Nedostatak transparentnosti oko tih ugovora vrlo je jasno istaknut tijekom ovog saslušanja na kojem je Parlament igrao ulogu u osiguravanju demokratske odgovornosti. Naime, pregovore s predstavnicima farmaceutske industrije vodi Europska komisija u ime europskih vlada, i to upravo zato da bi se izbjeglo natjecanje između zemalja članica, kako jedna ne bi nauštrb druge pokušala dobiti bolje uvjete. Na primjer, Njemačka ili Francuska u odnosu na Poljsku ili Hrvatsku. To je vrlo važno zbog jednake dostupnosti cjepiva svim državama EU-a. No kada cjepivo jednom bude podijeljeno među državama, prioriteti prilikom cijepljenja bit će potpuno u rukama nacionalnih vlada i tu se EU nema što miješati.

NACIONAL: Prije nekoliko tjedana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj prvi govor o stanju Unije. Jeste li optimistični kada je u pitanju ostvarenje Europskog zelenog plana?

Novo obećanje o smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na 1990., što je znatno više od 40 posto koliko je prvobitno bilo planirano, još je jedan signal da se ostvarenje Zelenog plana ubrzava, kako bismo ispunili cilj o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. godine. Naime, tijekom krize izazvane koronavirusom u travnju ili svibnju, mogli su se čuti neki glasovi koji su pokušali odgoditi ili čak onemogućiti provođenje Europskog zelenog plana. Srećom, ti su glasovi utihnuli, a ono čemu sada svjedočimo nije samo činjenica da je Europski zeleni plan jedan od prioriteta, već je i u srcu samog Paketa za oporavak Europske unije. Osim toga, činjenica je da bi 37 posto od 750 milijardi eura iz plana oporavka EU-a trebalo otpasti na zelene investicije, dok ostatak mora biti uložen u skladu s principom da ništa što je štetno za klimatske promjene ne smije biti financirano iz tog Paketa oporavka.

‘Željeli smo imati više informacija o stanju istraživanja farmaceutskih kompanija koje rade na pronalaženju cjepiva i obvezama koje su preuzeli laboratoriji, a ne znamo ni koliko je takvih ugovora’

NACIONAL: Dakle, iako su se prioriteti zbog pandemije promijenili, ne strahujete da će ostati manje novca za zelene investicije?

Ne strahujem nikako, osobito zato što je u srpnju postignut dogovor između šefova država i vlada EU-a o višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. godine, vrijednom ukupno 1074 milijardi eura, iz kojeg će 30 posto rashoda biti namijenjeno projektima povezanim s klimom. To će biti najveća investicijska injekcija u zeleno područje ikada.

NACIONAL: Ključni element Europskog zelenog plana je Zakon o klimi. Hoće li ga sve zemlje usvojiti u roku?

Istina je da neke zemlje smatraju kako treba pričekati još godinu dana, dok se ne oporavimo od krize izazvane pandemijom. No ipak, većina zemalja članica, Europska komisija, kao i, naravno, većina u Europskom parlamentu smatra da trebamo ubrzati usvajanje Zakon o klimi kako bismo investirali spomenuti novac i postigli svoj cilj o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050.

NACIONAL: Poljska se otvoreno protivi postizanju klimatskih ciljeva u navedenom roku, očekujete li da će ona staviti veto na ovaj zakon u Europskom vijeću, s obzirom na to da se odluke ipak na kraju donose tamo?

Kao prvo, ne bih se složio s time što ste rekli o donošenju odluka. Cijeli Paket oporavka i prijedlozi za Europski zeleni plan nisu došli od šefova država ili vlada, već iz Europskog parlamenta i Komisije. Poljska je mogla staviti veto na cilj o klimatskoj neutralnosti u Europskom vijeću prošloga prosinca. No nije to tada učinila. Sada je Poljska jedina država koja tvrdi da sama ne može ispuniti plan o klimatskoj neutralnosti do 2050. I zato se vode rasprave o tome je li to cilj za cijeli EU ili i za svaku pojedinačnu zemlju članicu. Mislim da će se slični razgovori voditi i o 2030. godini kao cilju za smanjenje emisije ispušnih plinova 55 posto. Možda Poljska može smanjiti emisiju štetnih plinova za 40 posto do 2035., no ja smatram da je i to napredak. To je jedan od mogućih kompromisa, kao što je bio Luksemburški kompromis iz 1997. Poljska će pronaći svoj model financiranja tranzicije kroz Plan za oporavak ili kroz neke druge instrumente. Kako bismo inače mogli opravdati osiguravanje novca za financiranje zelenih investicija u Poljskoj ako, s druge strane, Poljska ne želi preuzeti obvezu da ispuni ciljeve EU-a?

NACIONAL: Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu predložio je i sankcije za one zemlje članice koje u tom smislu ne poštuju zajedničke obveze. Poljska je jedna od njih. Mislite li da će takve sankcije biti prihvaćene na razini Europskog vijeća?

I o tome se vodi rasprava. Mlade generacije u Poljskoj očekuju isto što i sve mlade generacije u cijeloj Europi. I poljski gradonačelnici u velikim gradovima protive se zagađenju, bore se protiv ispušnih plinova, dakle – ne može se reći da je poljska javnost protiv zelene agende. Zato mislim da su poljski politički vođe shvatili da neće ništa dobiti ako ostanu izolirani u Europi protiveći se zajedničkoj agendi o klimatskoj neutralnosti. A na kraju dana, mogli bi čak i izgubiti novac namijenjen zelenim investicijama, što nikako ne bi mogli opravdati pred vlastitim građanima. Zato smatram da Poljska neće ustrajati na takvoj političkoj izoliranosti, no s druge strane, morat ćemo pronaći način da financiramo dio poljske tranzicije, kao što je sličan slučaj i u Njemačkoj, i to će morati postati dio dogovora. I Njemačka je imala izbor – mogla je do dogovora doći na razini Vijeća, gdje se glasa jednoglasno, ili reći – sada imamo Zakon o klimi, prema kojem se do odluka dolazi suodlučivanjem. Što znači da će se u Vijeću do odluka dolaziti kvalificiranom većinom. O svim ostalim stvarima, pa i o potencijalnim sankcijama pojedinim zemljama koje se neće držati odredbi Zakona o klimi, neće se raspravljati na razini šefova vlada ili država, već na razini ministara.

‘Moramo brže odgovarati na neku zdravstvenu krizu, nego što smo odgovorili na prvu fazu pandemije covida-19. Vlade su donosile kontradiktorne odluke, zatvarale granice i donosile različite mjere’

NACIONAL: Očekujete li, dakle, da će na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u listopadu većina zastupnika dati podršku Zakonu o klimi?

Nakon ovog govora predsjednice Von der Leyen i izražene ambicije Europske komisije za ostvarivanje Europskog zelenog plana, ne vidim zašto većina, a osobito Europska pučka stranka, ne bi glasala za taj zakon.

NACIONAL: Pitam vas zato što usprkos naporima Ursule von der Leyen koja je vrlo predana Europskom zelenom planu, u političkoj obitelji Europskih pučana, iz koje dolazi, i nisu tako entuzijastični.

Mislim da postoje dva razloga zbog kojih Europski pučani neće blokirati taj zakon. Prvi je svakako autoritet predsjednice Europske komisije koja dolazi iz njihovih redova, a drugi je razlog taj što unutar samih Europskih pučana postoji oko 25 posto onih koji su ozbiljno zabrinuti zbog klimatskih promjena. Nedavno se Europskoj komisiji dopisom obratilo 170 vodećih poslovnih ljudi i ulagača, od MSP-ova do nekih najvećih svjetskih poduzeća, zahtijevajući upravo da Europa postavi cilj od najmanje 55 posto. I na skupu u Davosu su klimatske promjene istaknute kao rizik broj jedan za biznis. To je nešto novo. U prošlosti je klimatska agenda dolazila, recimo to tako, slijeva, pokretači su bili aktivisti ili nevladine udruge. Sada su inicijatori promjena u EU-u. Dakako, ne govorim ovdje o SAD-u, gdje su strane jako polarizirane, veliki biznisi. Upravo oni guraju desne stranke da se zalažu za zaštitu klime. Zbog takvih ekonomskih razloga oni sada imaju tehnologiju u skladu sa Zelenim planom koju mogu razvijati, a koja će biti u njihovu interesu. Naravno, mi još uvijek raspravljamo o modelu kojim ćemo to postići i uvesti mjere koje će biti u skladu s našim klimatskim ambicijama, a istovremeno na neki način zaštititi industriju, osobito od premještanja izvan EU-a. To je ono za što se godinama borimo.

NACIONAL: Ursula von der Leyen to je stavila na stol?

Da, ona je jasno rekla da do srpnja 2021. treba preispitati sve naše propise o klimi i energetici da budu „spremni za cilj od najmanje 55 posto do 2030.”. To znači da će se za svaku ugljično intenzivnu industriju, poput industrije čelika ili metala, kroz razdoblje prelaska na ekološku proizvodnju dobivati određene potpore. Treba nam mehanizam kojim bismo osigurali fer tržišno natjecanje i postigli istu cijenu za te proizvode kao i oni iz uvoza, koji predstavljaju konkurenciju izvan EU-a – poput Kine ili Turske. Da bismo usvojili takav mehanizam, potrebna nam je većina u Bruxellesu i nadam se da ćemo u tome uspjeti, s ciljem osiguranja kompetitivnosti europskih proizvoda.

NACIONAL: Poljska i Njemačka, naravno, nisu jedine koja će imati problema u postizanju tog cilja. Postoje i druge članice i regije koje su ovisne o industrijama na fosilna goriva, s velikim postotkom CO2, koje će biti pogođene tranzicijom na zelenu ekonomiju. Hoće li Just Transition Fund biti dovoljan?

To je vrlo važno pitanje. Upravo za to područje predviđeno je 17 milijardi eura, a cilj je pomoći upravo onim regijama koje su ovisne, na primjer, o proizvodnji ugljena, da prijeđu na neku drugu proizvodnju. A to će uključivati i obrazovanje i dodatno obučavanje radnika, financiranje socijalnih davanja, kao i novih investicija koje će otvarati nova radna mjesta. Hoće li ta svota biti dovoljna, ne znam, ali s obzirom na područje na koje se odnosi, čini mi se da se radi o značajnoj količini novca. A tu dolazimo i do amandmana koji smo predlagali u Europskom parlamentu – a to je da će pristup tom novcu biti uvjetovan prihvaćanjem zajedničkog europskog cilja o klimatskoj neutralnosti do 2050. Tim amandmanom, koji je prošao uz potporu vrlo široke većine, mislim da smo stvorili vrlo jak poticaj za prihvaćanje Europskog zelenog plana i novog Zakona o klimi u listopadu.

‘Zdravstvena politika ostat će potpuno pod kontrolom nacionalnih vlada, kao unutarnje pitanje svake zemlje članice Europske unije’, kaže Pascal Canfin. PHOTO: Europski parlament

NACIONAL: Hrvatska eurozastupnica i potpredsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata Biljana Borzan postala je izvjestiteljica za zelenu ekonomiju, a kao jedan od važnih ciljeva istaknula je produljenje trajanja proizvoda i zabranu ugrađenih kvarova. Što mislite o toj inicijativi?

Jedan od ciljeva Europskog zelenog plana upravo je i „ozeleniti“ proizvode koji se prodaju na europskom tržištu. Prvi je korak, naravno, upotreba zelene energije u njihovoj proizvodnji, a drugi je produlijti njihovo trajanje i omogućiti njihov popravak kako ne biste odmah morali kupovati novi, što će biti ugrađeno i u novu Direktivu Europske komisije u 2021. godini.

NACIONAL: Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju Unije naglasila i da bi trebalo formirati neku vrstu zdravstvene unije i dati veće ovlasti Bruxellesu u krizama poput ove. Koliko je to realno?

Jedna od lekcija koje smo naučili jest da bismo morali biti sposobni brže odgovoriti na neku zdravstvenu krizu, nego što smo odgovorili na prvu fazu pandemije covida-19. Tada su različite vlade donosile kontradiktorne odluke, zatvarale granice, donosile različite mjere. Kako možete objasniti građanima da u jednoj zemlji vrijede jedna pravila, a u susjednoj sasvim drugačija ili čak suprotna? Trebamo više europske koordinacije u ovakvim situacijama i zato se mi u EP-u zalažemo za davanje većih ovlasti Europskom centru za upravljanje zdravstvenim krizama da bismo postigli višu razinu koordinacije na europskoj razini, kako ne bi dolazilo do problema na granicama. Zdravstvena politika ostat će potpuno pod kontrolom nacionalnih vlada, kao unutarnje pitanje svake zemlje članice.