Gordana Pasanec iz Udruge građana Siget nedavno se požalila redakciji Nacionala da je zbog svog djelovanja u toj udruzi izložena i vrlo ozbiljnim prijetnjama iza kojih, kako ona vjeruje, stoji „građevinska mafija“ zbog njenog protivljenja odlukama gradonačelnika Milana Bandića koji, po njenom uvjerenju, dodjeljuje zemljište svojim štićenicama bez natječaja. Ona je bila i među glavnim organizatorima nedavnih prosvjeda organiziranih kod zagrebačkog Hipodroma zbog naloga zagrebačke Gradske uprave da se Hipodrom do 1. prosinca ove godine iseli kako bi se oslobodio taj prostor za investiciju s arapskim investitorima procijenjenu na pola milijarde eura. Njena Udruga građana Siget samo je posljednjeg dana ponovljene rasprave o GUP-u prikupila 1500 potpisa protiv gradonačelnikovih namjera.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u kolovozu je odbilo dati suglasnost za novi zagrebački GUP, a ministar graditeljstva Predrag Štromar prošloga petka ponovo je nagovijestio mogućnost uskraćivanja suglasnosti, tako da je cijeli taj njegov projekt sada ozbiljno ugrožen. U međuvremenu je istekao i rok iz potpisanog memoranduma u Dubaiju prema kojem je pripreme za tu investiciju već trebalo završiti, a ne zna se je li gradonačelnik potpisao neki aneks ugovora koji bi produljio taj rok. O svemu tome Gordana Pasanec govorila je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Udruga građana Siget vodi bitku za opstanak Hipodroma u Novom Zagrebu, protiveći se izmjenama GUP-a koje predlaže gradonačelnik Milan Bandić. Smatrate li doista da možete pobijediti u toj bitki s gradonačelnikom i spriječiti ga u pokretanju investicije izgradnje stambeno-poslovnog centra na prostoru Hipodroma i Zagrebačkog velesajma?

Uvjerena sam u to. Zakon je našoj strani, a mi se nećemo predati. I ministar Predrag Štromar povukao je prošloga tjedna vrhunski politički potez. Donio je odluku kojom je razveselio građanske inicijative i udruge. S druge strane, dao je znak i “onoj drugoj strani” da imaju prostora za “popravak” prije donošenja konačne odluke, iako ne vjerujem da gradonačelnik može više išta popraviti. Kao što je Ministarstvo graditeljstva već jednom u kolovozu uskratilo suglasnost za izmjene GUP-a, ministar Štromar najavio je da to može ponovo učiniti.

Ovoga puta precizirano je da se mora definirati što se na prostoru Hipodroma namjerava graditi, uz napomenu da 51 posto te parcele moraju ostati zelene površine. Još u kolovozu su predstavnici devet građanskih udruga i inicijativa predali otvoreno pismo Ministarstvu graditeljstva. Tada je bio zabilježen i prvi pokazatelj ministrove dobre volje. Ministar Predrag Štromar s državnim tajnikom Željkom Uhlirom primio nas je na razgovor. Reakcije građana na taj potez bile su odlične, a ministar je i tada znao da pred njim stoji teški zadatak.

NACIONAL: No ipak, ministar je sada ostavio prostor i gradonačelniku Bandiću za popravak u izmjenama GUP-a.

Koliko god još možemo sumnjati u konačan ishod, ministar je donio odluku koja može biti presudna. U kolovozu je, međutim, dokazao da može biti uz građane i struku koji su mu se s više nego valjanim argumentima obratili kao prvom čovjeku Ministarstva i dokazali da ta građevinska investicija Eagle Hillsa nije dobra za Grad Zagreb. I dalje vjerujem da će odoljeti političkom pritisku i zakulisnim igrama.

NACIONAL: Zašto ste uopće krenuli u tu akciju obrane Hipodroma? Koji je vaš interes?

Tamo živim i često se šećem, a nikakvih posebnih interesa nemam. U akciju smo krenuli u lipnju, čim smo saznali da se konjički sport mora iseliti s Hipodroma do 1. prosinca ove godine, za manje od dva tjedna. Jednostavno, želim da se Hipodrom sačuva, a to je ostao i jedini prostor u Novom Zagrebu pogodan za evakuaciju građana. Jedan je prostor za takvu namjenu već osvojen novogradnjom u Podbrežju, naselju južno od Sigeta prema Klari. To je bila zelena zona predviđena za evakuaciju, ali to je prestala biti jer su na njoj izgrađene zgrade. Zašto bi se Hipodrom morao micati, nitko suvislo nije objasnio. Pitanje je zašto netko još od 2008. godine radi na devastaciji Hipodroma kako bi konjički sport maknuli s tog prostora.

Postoje dva projekta za buduću namjenu tih parcela: jedan iz 1995. godine i drugi iz 2000. godine. To su bili plaćeni projekti iz gradskog proračuna. Čak su i Francuzi 2008. i 2009. godine htjeli u obnovu Hipodroma uložiti 400 milijuna eura. Kad nisu uspjeli s tom investicijom ovdje u Zagrebu, uložili su taj novac u hipodrom u Budimpešti. Tamo je napravljen veliki hipodrom. Svi naši ljudi koji su imali skupe konje za taj sport, preselili su ih u Budimpeštu jer ovdje više nisu imali uvjete. Jednostavno, svjesno se radilo na tome da Hipodrom propadne.

‘Na dan sjednice Gradske skupštine ponovo ćemo organizirati prosvjed. Imena svih zastupnika koji će donositi odluku o GUP-u izvjesit ćemo na stup srama tako da ih svi mogu vidjeti’

NACIONAL: Ipak, pitanje je treba li Hipodrom doista ostati na toj lokaciji toliko blizu centru grada.

Hipodrom može ostati zelena zona, ali od tog sporta ne treba dizati ruke. Računa se da na jednog konja dolazi četvero zaposlenika. Kada bi se radilo po svjetskim standardima, moglo bi se na tom poslu zaposliti i do tisuću ljudi. Moglo se preurediti ono što već postoji, a dio proširiti na prostor Velesajma i preurediti ga u štale, hostele, kladionice, sve ono što sa sobom donosi konjički sport. Sve je to zanemareno, a u inozemstvu se u konjički sport ulaže jer donosi visoke prihode.

NACIONAL: No gradonačelnik je ponudio i konkretnu lokaciju za novi hipodrom u Brezovici.

Da. Bandić je prošloga tjedna u Brezovici na jednoj tribini rekao da bi se Hipodrom mogao tamo preseliti. U redu, ali neka to najprije napravi. Neka to bude veliki, pravi hipodrom, ali neka ne tjera konje i ljude s Hipodroma 1. prosinca, kada prema postojećem ugovoru ističe rok za njegovo korištenje. Neka najprije osposobi novi hipodrom pa neka ga onda preseli. Ako će se Hipodrom micati s postojeće lokacije, ovdje treba ostati zelena i rekreativna zona, a ne nekakav Manhattan. Cilj je naše udruge zaštititi taj prostor Hipodroma, da ostane zelena zona kako je to i predviđeno Planom grada Zagreba, urbanističkim planom višeg reda od GUP-a. To je, uostalom, i zakonska obveza. Nadalje, mislim da je taj gradonačelnikov projekt ionako propao. Prošloga tjedna istekao je rok predviđen memorandumom potpisanim s investitorima iz Eagle Hillsa za pripremu investicije.

NACIONAL: Zar je rok za pripremu investicije već istekao?

Krajnji rok za pripremu investicije bio je 12. studenoga. Sa Zelenom akcijom i Pravom na grad javno smo upozorili na tu činjenicu. Doduše, ne znamo je li gradonačelnik možda produljio taj rok potpisivanjem aneksa memorandumu. Možda je i ovoga puta to učinio daleko od očiju javnosti. Naših devet građanskih udruga poslalo je tim povodom i otvoreno pismo premijeru i gradonačelniku. Bili smo i kod ministra Štromara koji nas je primio. Arhitekti su fantastično odradili posao struke i dali nam punu podršku.

O problemima promjene GUP-a pisali smo i pučkoj pravobraniteljici. Pravobraniteljica je uputila zahtjev da joj se o tome očituju dvojica ministara: ministar graditeljstva Predrag Štromar i ministar uprave Ivan Malenica. Rok ističe ovoga tjedna, a oni se još nisu očitovali. Očito se čeka što će gazda narediti, što će odlučiti premijer Andrej Plenković. Hoće li pristati na gradonačelnikove ucjene ili ne.

NACIONAL: Ali ministar Štromar je prošloga tjedna ponovo uskratio suglasnost za GUP.

Na sastanku s gospodinom Štromarom, na kojem je bio i državni tajnik Željko Uhlir, rečeno nam je da će apsolutno sve raditi kako to zakon nalaže. Željko Uhlir čak nam je rekao da je on veliki protivnik tog projekta. Doduše, moram reći da su oni vrlo diplomatski odradili taj sastanak, ali dali su do znanja da im se projekt ne sviđa. Ako gradonačelnik i njegova uprava u međuvremenu naprave potrebne izmjene u prostornom planu, Ministarstvo će to morati prihvatiti.

NACIONAL: Mislite li tu i na usklađivanje s Planom grada Zagreba, urbanističkim planom višeg reda od GUP-a?

Da, ali oko tog usklađivanja Gradska uprava ništa nije napravila. Na to je posebno upozorila i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković. Poslali smo i pismo na engleskom Eagle Hillsu, arapskim investitorima, upozoravajući ih na aktualnu situaciju vezanu uz novi GUP, ali još nismo dobili njihov odgovor. Oni su nam zasad potvrdili da su naš dopis zaprimili i da će nam odgovoriti u najkraćem mogućem roku. Sumnjam, međutim, da ćemo odgovor uopće dobiti.

NACIONAL: Što ćete poduzeti prije donošenja konačne odluke o GUP-u u Skupštini grada Zagreba ?

Sigurno je da ćemo na dan održavanja sjednice gradske skupštine ponovo organizirati prosvjed. Ideja mojih prijatelja s Hipodroma bila je da imena svih zastupnika koji će donositi tu odluku izvjesimo na stup srama, gdje će ih svi moći vidjeti. Već imamo imena svih vijećnika, a prikupili smo i imena ljudi iz mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti koji su podržali taj novi GUP. Sva ta imena stavit ćemo na platno i nazvati ga “stup srama”.

NACIONAL: A podržavaju li zagrebačke četvrti taj novi GUP?

Većina mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti u ovom drugom glasanju bila je protiv novoga GUP-a. Zanimljivo je da je Novi Zagreb Zapad, na čijem se prostoru nalaze Hipodrom i Zagrebački velesajam, glasao ZA novi GUP. Na čelu četvrti Novi Zagreb – zapad je Jadranko Baturić, desna ruka Milana Bandića. Njega u kuloarima već zovu Mali Bandić, a tajnik je i Zagrebačke zajednice tehničke kulture, pravnog sljednika nekadašnje Narodne tehnike grada Zagreba. Zbog toga smo i slali prijavu protiv Jadranka Baturića upozoravajući da on, jer prima plaću iz gradskog proračuna, ne može biti i predsjednik vijeća gradske četvrti, ali na to nitko nije reagirao.

Kad sam čula da je naloženo iseljavanje konja s Hipodroma, u suradnji s kolegom Tomislavom Vukojom pokrenula sam akciju s Udrugom građana Siget. Hipodrom je obilježje grada Zagreba. Mrzim nepravdu i sve to što se događa. A počeli smo djelovati štiteći našu livadu u Sigetu nasuprot Zagrebačkog velesajma. Bili smo ljudi od akcije i prije izmjena GUP-a: kada su se događali slučajevi Varšavske i Savice u Zagrebu, a nije mi bitno radi li se o Sigetu, Gajnicama, Dubravi, jer Zagreb je moj grad.

NACIONAL: Rekli ste da ste u svom dosadašnjem djelovanju bili izloženi ozbiljnim prijetnjama. Tko vam je prijetio?

Prijetnje su dolazile od Abdulmounema Haouija, vlasnika Medicusa. Razlog za te prijetnje bila je moja višegodišnja bitka za uklanjanje jedne bespravne autopraonice u naselju Siget, čiji je on vlasnik. On je Sirijac, a u Zagrebu se oženio i ostao tu živjeti. On tvrdi da ga mrzimo po nacionalnoj osnovi, što nema veze sa zdravom pameću. Naša Udruga građana Siget samo inzistira na tome da se ukloni njegov bespravno sagrađeni objekt, autopraonica u Sigetu, ali nitko od nadležnih ne želi se baviti tim slučajem. O Haouiju se pisalo još 2005. godine u slučaju Maglajske ulice, neposredno uz tržnicu na Trešnjevci. Tada je otkupio dug od dvoje umirovljenika i sagradio zgradu nad vodoopskrbnim cijevima. Umirovljenike je prevario, a vlasništvo nad parcelama nije prenio na svoje ime da bi izbjegao plaćanje poreza. Poslije toga je ušao u taj posao s autopraonicom u Sigetu.

NACIONAL: Zašto se nitko ne želi baviti s tom za vas spornom autopraonicom?

Zato što je spomenuti gospodin jedan od većih donatora izbornih kampanja gradonačelnika Milana Bandića. Oni su prijatelji iako Milan Bandić to negira. On je financirao nekoliko njegovih kampanja, a zemlja na kojoj se autopraonica nalazi u vlasništvu je države i ustupljena na korištenje Gradu Zagrebu. Najprije je napravio malu samouslužnu autopraonicu, za što je imao dozvolu, ali poslije se bitno proširio. Zaposjeo je dijelove državnog i gradskog zemljišta, a manje parcelice u privatnom vlasništvu otkupio je za sitan novac.

NACIONAL: Ima li potrebne dozvole za to što je gradio?

Legalizirao je samo prvi, manji dio. To je bilo za prvih šest boksova, a sada ima 14 objekata i osim samouslužne autopraonice za osobna vozila, ima i veliku praonicu za kamione i autobuse, a priprema se graditi i otvoriti kafić. Jedan od tri ulaza u autopraonicu izlazi na Aveniju Većeslava Holjevca kojom prolazi autobus, a ta ulica prema Velikoj Gorici vrlo je prometna pa su se na raskršću događale prometne nesreće. Posjedujem i rješenja iz 2017. i 2018. u kojima mu je naloženo da mora srušiti objekte i tu lokaciju dovesti u prvobitno stanje.

‘Prijeti mi vlasnik bespravno sagrađene autopraonice u Sigetu. On je i donator Bandićevih kampanja. Nema dozvolu za autopraonicu, ima i rješenje za rušenje, a dobio je priključke za struju i vodu’

NACIONAL: Nije li onda taj vaš problem riješen?

Nije. Objekti su se trebali srušiti, ali on se žalio pa su svi ti objekti i dalje ostali u funkciji.

NACIONAL: Zašto vama toliko smeta ta autopraonica?

Stan mi je u Aleji pomoraca u novozagrebačkom naselju Siget u blizini autopraonice. Pobunili smo se kao stanari. Vidjeli smo da se tamo nešto događa, da se stalno nešto dograđuje. Znali smo također da su te parcele bile rezervirane za etno-park: Hrvatska u malom. Otkud se sad pojavila autopraonica? Abdulmounem Haoui bio je bezobrazan prema nama stanarima. Mi smo još 2016. godine prosvjedovali uz potporu laburista u vrijeme Nansi Tireli, koja je to jako dobro odradila. Čak je postavljala i pitanja kao saborska zastupnica, a Haoui je odgovorio laburistima pismom prepunim laži. Nijedan podatak koji je naveo nije bio točan.

NACIONAL: Što je bilo netočno?

Abdulmounem Haoui je tvrdio čak da je on tamo rođen, da na temelju toga ima sva “nasljedna” prava. O njegovim malverzacijama Domagoj Margetić napisao je knjigu. Otkrio je da stanuje na nepostojećoj adresi, a s malverzacijama je započeo davno još u Zaprešiću. Zbog te njegove nepostojeće adrese ne može dobiti nijedan dopis od suda. Taj je čovjek mutan, svih prethodnih godina zaradio je milijune, a Domagoja Margetića navodno su i pretukli.

NACIONAL: Kako znate da je financirao kampanje gradonačelnika Bandića?

To je općepoznato, a možete jednostavno provjeriti i na internetskim tražilicama. Velike je novce dao 2007. i 2008. godine. Postoje i fotografije na kojima je Abdulmounem Haoui s gradonačelnikom Bandićem. Njegovo financiranje gradonačelnikovih kampanja počelo je s 90.000 kuna, ti su se iznosi s vremenom mijenjali, a on je dobivao gradsko zemljište na korištenje. Nema nijednu dozvolu za autopraonicu, ima i rješenja da sve treba srušiti, a dobio je dozvole za priključke na struju i vodu. Kako je to moguće? Prije godinu dana osvanuo je oglas na Njuškalu da se to građevinsko zemljište prodaje za 11.000.000 kuna. To smo posve slučajno otkrili. Međutim, to nije građevinsko zemljište jer se vodi kao zelena zona Z1 i Z3, a prema urbanističkim planovima autopraonica uopće ne postoji. Odmah smo to poslali gospođi Sanji Jerković, pročelnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

NACIONAL: Jeste li od pročelnice dobili ikakav odgovor?

Jesmo. Odgovorila nam je da je nemoguće da je to građevinsko zemljište. Dobili smo i potvrdu da je taj prostor rezerviran za etno park Hrvatska u malom, a što smo mi i otprije znali. Nakon toga taj je oglas s Njuškala preko noći nestao. Kad je Udruga građana Siget 2017. godine pokrenula akciju da sačuvamo livadu u centralnom dijelu Sigeta, nasuprot Zagrebačkom velesajmu, onda smo imali razgovor i s gospođom Sanjom Jerković. U rujnu 2017. ispred Gradskog ureda osobno sam je pitala što će biti s tom autopraonicom, dva tjedna prije nego što se krenulo s izradom novog GUP-a. Odgovorila mi je da je uklanjanje autopraonice bilo među prvim zadacima koje dobila kada je u siječnju te godine preuzela dužnost pročelnice. Sanja Jerković rekla mi je to i pred novinarkom u kombiju Radio Sljemena.

NACIONAL: Je li ta autopraonica predviđena ovim novim izmijenjenim GUP-om?

Ne postoji ni u njemu. I u prijedlogu novog GUP-a te su parcele označene kao zelena zona Z1 i Z3. Sanja Jerković također nam je prije dvije godine rekla: “Odustanite od livade. Pustite neka se izgradi trgovački centar, a vi ćete dobiti najljepši etno park ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi.” Pitala sam je kako će ga napraviti kad je tamo autopraonica. Odgovorila mi je: „Dobila sam naređenje da maknem autopraonicu, a ne znam kako to učiniti.“ Čudila sam se zašto mene kao laika pita kako ukloniti autopraonicu. Rekla sam joj da je može ukloniti u roku od jednog dana, a da ću joj ja dati sve papire koji tome govore u prilog. Od tada je prošlo više od dvije godine, a autopraonica je i dalje na istom mjestu. Kad sam u Gradskom uredu pitala kako je to moguće, dobila sam odgovor da svaki put kada oni donesu neko rješenje o uklanjanju objekta, Abdulmounem Haoui se žali i tako to ide u nedogled. Od 2016. godine slučaj autopraonice je i na DORH-u.

NACIONAL: Tko je podnio prijavu?

Mi smo je podnijeli, a Nansi Tireli je u toj prijavi odlično raskrinkala tu mafijašku hobotnicu.

‘Ministar Štromar donio je odluku koja može biti presudna. Dokazao je još u kolovozu da može biti uz građane i struku pa i dalje vjerujem da će odoljeti političkom pritisku i zakulisnim igrama’

NACIONAL: Otkud se sad pojavila i mafijaška hobotnica?

Abdulmounem Haoui više nije sam. Sad su se u to uključili i Petar Pripuz i Vlado Leko, vlasnik tvrtke Castrum nekretnine. Imam indicije da je Vlado Leko, nećak nedavno preminulog Anđelka Leke, pripadnik građevinske mafije. S njim smo se borili, a on je preko gradonačelnika Bandića ušao u deal i za zemljište Brodarskog instituta. Najprije je htio maknuti ljude koji tamo stanuju i sagraditi shopping centar. Dolazio im je u kućice, a u to je bila upletena i gospođa Jerković. Na toj livadi u Sigetu još od gradonačelnika Većeslava Holjevca postojao je projekt uređenja središnjeg trga u Sigetu poput onih u Zapruđu i Trnskom. Sad su odjednom htjeli graditi shopping centar i stambene zgradurine. Zbor stanara slao je peticije na sve moguće adrese, a postojala je i muljaža s Brodarskim institutom. Upornošću smo spriječili da se to dogodi. Vlado Leko je na kraju odustao. Izjavljivao je da smo mi „seljačija“ i da on „nema živaca s takvim ljudima raditi“. Međutim, svoja prava prenio je na Iliju Sirovinu.

NACIONAL: Tko je Ilija Sirovina?

Ilija Sirovina još je veći igrač od Vlade Leke. On živi u Švicarskoj, jako je bogat i vlasnik brojnih tvrtki s adresama u inozemstvu, a u Hrvatskoj ima tvrtku SIRO–NEK. Poslali smo žalbu i vezano uz pokušaje njegove tvrtke pa ta njegova investicija trenutno miruje. Sad navodno taj Vlado Leko stoji i u pozadini ove autopraonice. Navodno su suvlasnici i Leko i Pripuz, a posao vodi Abdulmounem Haoui, čovjek bez adrese u Zagrebu. Kad dođete na adresu na kojoj je prijavljen, vidite da tamo ničeg nema. Nitko ne zna gdje Abdulmounem Haoui živi, a on se uredno javi čim osjeti opasnost. Ta autopraonica je jako važna jer se nalazi na državnom zemljištu koje je Grad Zagreb trebao vratiti. Vodi se i sudski spor između Države i Grada. Ispod te autopraonice idu tri vodoopskrbne cijevi za Novi Zagreb. Imamo i snimke koje pokazuju kako je tamo taložio i tone smeća. Zvali smo inspekcije, a onda je on to noću poravnavao i vozio otpad prema Velikoj Gorici.

NACIONAL: Zašto smatrate da je građevinarstvo sumnjiv posao?

Nije sumnjivo građevinarstvo, nego način na koji Gradska uprava dodjeljuje pojedine parcele za neke objekte koji tamo uopće nisu predviđeni. Ako na toj livadi u Sigetu, nasuprot Velesajmu, želi nešto napraviti, za to već postoji projekt, a to je trg. O tome treba obavijestiti vijeće gradske četvrti i provesti javni natječaj, a to se ne radi. Samo otkrijemo u nekim novinama da se nešto gradi, o čemu pojma nismo imali. Gdje je bio javni natječaj? Tko je donio odluku? I onda otkrijete da je to zemljište dobio gospodin Vlado Leko. Tko je on da mu se parcele dodjeljuju bez natječaja? Mi smo u Sigetu proveli svu proceduru. Imali smo zbor građana. Građani ne žele da se to gradi, a na tom mjestu urbanističkim planom nije predviđena takva gradnja.

NACIONAL: Na što konkretno ciljate?

Gospođa Jerković kao pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada nadležna je za predlaganje prioriteta u pribavljanju i gospodarenju građevinskim zemljištem. Koristi svoj položaj, stvara novoformirane čestice, odlučuje da nisu od strategijskog interesa i time daje dozvolu raznim investitorima da rade što žele. Tako su postojeća, izgrađena naselja poput Sopota, Središća, Sigeta i Trešnjevke ostala bez svojih parcela, na kojima niču stambeno-poslovni objekti u vlasništvu privatnih tvrtki.