Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetit će Kinu u ponedjeljak i utorak kako bi s tamošnjim dužnosnicima razgovarao o ratu u Ukrajini i produbljivanju partnerstva između Moskve i Pekinga.
Razgovori između Lavrova i kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija, koji je uputio poziv ruskom ministru, uključivat će bilateralnu suradnju, kao i “vruće teme”, poput krize u Ukrajini i Azijsko-pacifičkom području, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da će ruski predsjednik Vladimir Putin u svibnju otputovati u Kinu na razgovore s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, što bi moglo biti prvo inozemno putovanje šefa Kremlja u njegovom novom predsjedničkom mandatu.
Kina i Rusija proglasile su partnerstvo “bez ograničenja” u veljači 2022. kada je Putin posjetio Peking samo nekoliko dana prije nego što je započeo invaziju na Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države smatraju Kinu svojim najvećim konkurentom, a Rusiju najvećom prijetnjom.
Putin i Xi ugrubo imaju sličan svjetonazor. Oni smatraju da je Zapad dekadentan i da slabi.
Kinesko-ruska trgovinska razmjena dosegla je rekord od 240,1 milijardu dolara u 2023., što je 26,3 posto više u odnosu na godinu ranije, prema podacima kineske carine.
Kineske isporuke Rusiji porasle su za 46,9 posto u 2023., dok je uvoz iz Rusije porastao 13 posto.
Trgovinska razmjena Kine i SAD-a pala je za 11,6 posto na 664,5 milijardi dolara u 2023., prema podacima kineske carine.
Rusija je rekla da je kinesko stajalište razumno.
Švicarska je u siječnju pristala održati mirovni samit na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija koji je iznio mirovnu formulu po kojoj bi se Rusija povukla s cijelog ukrajinskog teritorija.
Reuters je u veljači izvijestio da je SAD, nakon kontakata između posrednika, odbacio Putinov prijedlog o prekidu vatre u Ukrajini kojim bi se sukob zamrznuo.
Moskva kaže da se prijedlozi Zelenskija svode na smiješan ultimatum i da je Zapad iskoristio predloženi sastanak u Švicarskoj kako bi Ukrajina dobila podršku od “globalnog juga”.
Rusija kaže da bi svaki mir u Ukrajini morao prihvatiti realnost ruske kontrole nad nešto manje od petinom Ukrajine te da bi trebao uključivati širi sporazum o europskoj sigurnosti.
Ukrajina kaže da neće stati dok i zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezinog teritorija
Komentari