Ni tri mjeseca nakon što je javno podržao HDZ i premijera Andreja Plenkovića te najavio pristupanje vladajućoj stranci, poznati pulmolog i nekadašnji SDP-ovac Saša Srića izabran je za voditelja Odjela interne medicine na KBC-u Zagreb.

Kako su u petak objavili na Rebru, Srića je za voditelja Odjela interne medicine s pojačanom i intenzivnom skrbi 2 KBC-a Zagreb izabran na natječaju na mandatno razdoblje od četiri godine. Odluku je potpisao ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić.

Podržao HDZ na izborima za Sabor i Europski parlament

Iako se radi o poziciji koja je stručna i koja bi trebala biti lišena politike – a samom Srići ne može se poreći znanje i stručnost u području pulmologije – teško je poreći da cijela priča, makar i ispod površine, ima i svojevrsnu političku dimenziju. Tako barem proizlazi iz događaja posljednjih mjeseci.

Naime, Srića je, kako su nacional.hr i ostali mediji objavili u travnju, rezultate izbora za Sabor dočekao u stožeru HDZ-a. Tada je poručio kako podržava “proeuropsku i centrističku politiku“ Plenkovića te je spreman pomoći novoj Vladi ako je bude sastavljao HDZ.

Dodao je i kako smatra da je Plenković sa svojim timom pokazao “puno više socijaldemokratskih nota i uspjeha nego što je SDP nudio u posljednje četiri godine“. Tada je najavio i da će podržati HDZ na europskim izborima koji su tek bili pred nama, a nagovijestio je i da bi se mogao učlaniti u HDZ.

“Odluku o ulasku u HDZ ću donijeti mirno i u konzultacijama“, kazao je tada Srića u izjavi za nacional.hr.

‘Utjecaj politike na zdravstvo u Hrvatskoj je jako velik’

Naravno, mnogi su, posebno u liječničkim krugovima, njegovo sadašnje imenovanje na jednu od čelnih pozicija na Rebru objasnili upravo uplivom politike, odnosno njenom zahvalnošću što je na proljeće javno podržao HDZ. Takav razvoj događaja, uostalom, ne bi bio prvi u zemlji u kojoj je, kako govore stručnjaci, ali i svakodnevna praksa, vrlo teško i uspjeti bez iskaznice i podrške stranke na vlasti. Ako je, pak, riječ o institucijama i tvrtkama na lokalnoj razini, kod njih je poželjna iskaznica stranke koja je vladajuća u toj sredini.

“Utjecaj politike na zdravstvo u Hrvatskoj je jako velik i ide do te mjere da ravnatelji koje imenuje politika po političkim linijama postavljaju šefove odjela. To je i jedan od vodećih problema u našem zdravstvenom sustavu. Tako nešto je u, primjerice, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama nezamislivo“, kaže za nacional.hr jedan odličan poznavatelj stanja u hrvatskom zdravstvu koji je pristao razgovarati uz uvjet anonimnosti.

Smatra i da je Srića nagrađen postavljanjem na mjesto voditelja interne medicine na Rebru zbog podrške koju je nedavno pružio HDZ-u i Plenkoviću.

“To je zapravo izmišljena pozicija za Sriću“, ocjenjuje naš sugovornik.

‘Nisam još u HDZ-u, a i do sada sam bio v. d. voditelja Odjela’

No, u kratkoj izjavi za nacional.hr, Srića odbacuje tvrdnje da iza njegova imenovanja na čelno mjesto Odjela interne medicine na Rebru stoji politika. Poručio je i kako još nije pristupio HDZ-u.

“Ja još nisam ušao u HDZ, a voditelj Odjela sam već šest mjeseci. Bio sam v. d., a sada sam izabran na četverogodišnji mandat“, poručio je Srića.

Saša Srića, FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Dodao je kako nastavlja davati javnu podršku Plenkoviću.

“Javnu podršku premijeru Plenkoviću sam dao i dajem i dalje, a oko mog angažmana svakako ćemo razgovarati“, kazao nam je Srića.

‘U Hrvatskoj se bez stranačke iskaznice može biti samo na margini’

Čak i ako ostavimo po strani ovaj slučaj, valja podsjetiti da stručnjaci već dugo upozoravaju da je Hrvatska proteklih desetljeća razvila model partitokracije u kojem je vrlo teško uspjeti bez stranačke iskaznice.

Anđelko Milardović, FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

“Stranačka iskaznica je u Hrvatskoj, nažalost, neophodna, ona omogućava povezanost i dobar društveni status. Institucije u Hrvatskoj su zarobljene, a onima koji nemaju stranačku iskaznicu vertikalna mobilnost je blokirana i mogu biti samo u oporbi i na margini, posebno ako su kritični“, objašnjava za nacional.hr politolog i sociolog Anđelko Milardović, dodajući kako govori načelno, a ne o nekom konkretnom slučaju.

Kadroviranje po raznim ključevima

Ističe i da partitokracija nije hrvatska osobitost, već postoji i drugdje, posebno tamo gdje je jedna stranka dugo na vlasti i gdje je jak utjecaj vlasti na institucije. Kaže i da sve to ne znači nužno da na ključne pozicije u mnogim slučajevima ne dolaze i stručni kadrovi, posebno u djelatnostima za koja su potrebna specifična znanja. Međutim, i prilikom selekcije za takva radna mjesta prednost se daje provjerenim, stranačkim, kadrovima.

SRIĆA PODRŽAVA HDZ Poznati pulmolog spreman pomoći novoj Vladi bude li je sastavljao Plenković

Problem, međutim, nastaje kada se na ključne pozicije u institucijama i državnim tvrtkama imenuju politički kadrovi koji ne znaju puno o tom poslu, iako se na njih moglo imenovati kadrove koji su stručni, ali politički nisu “podobni“.

Inače, stručnjaci već dugo upozoravaju da takav model negativne selekcije nanosi velike štete Hrvatskoj. Nije tu riječ samo o zapošljavanju po političkom ključu, nego i po drugim modelima uobičajenima u hrvatskom društvu – prijateljskom, susjedskom, kumskom, rođačkom…

OECD traži prekid ‘uhljebljivanja’

Kada se sve zbroji i oduzme, može se bez sustezanja reći da takav model kadroviranja za posljedicu ima loše upravljanje tvrtkama i institucijama i razvoj koji je slabiji od mogućnosti, ali i masovno iseljavanje, budući da mnogi ne vide perspektivu u društvu u kojem bez veze gotovo ništa ne može postići.

Na to je, uostalom, Hrvatsku upozorila i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), elitni klub 38 najrazvijenijih zemalja svijeta, članstvu u kojem već dugo teži i Hrvatska. Jedan od uvjeta za pristupanje OECD-u je i depolitizacija upravljanja javnim poduzećima, kao i raskid s praksom “uhljebljivanja“ podobnih kadrova.

Naime, članstvo u prestižnom svjetskom klubu i zapošljavanje i napredovanje na temelju stranačkih interesa i osobnih preferencija nije nešto što ide ruku pod ruku, budući da ne osigurava gospodarski i društveni razvitak i napredak, a upravo to je svrha postojanja OECD-a. Jednostavno, kadroviranje po vezama ne uklapa se u viziju vrlo konkurentnog društva 21. stoljeća, a još manje u kriterije za članstvo u prestižnim svjetskim organizacijama.