Parlamentarni izbori planiraju se za prosinac, SDP još bez jasne strategije

Autor:

Premijer

 

Parlamentarni izbori održat će se prema dosadašnjoj dobroj demokratskoj praksi, u vrijeme kada su se i u prethodnim ciklusima održavali izbori”, potvrdio je to za Nacional izvor iz vrha SDP-a blizak premijeru Zoranu Milanoviću. Time je neformalno potvrdio da su nagađanja o održavanju izbora u listopadu ili pak u siječnju zapravo samo nagađanja koja se mogu protumačiti i kao svojevrsni probni baloni koji su se periodično puštali u medije. Jedan od njih bio je čak i taj da će se izbori održati u lipnju. No, kako sada stvari stoje, izbori će biti u redovnom terminu u prosincu ili u zadnjem tjednu u studenom. Tada se održavalo i zadnjih nekoliko parlamentarnih izbora. Prošli parlamentarni izbori održali su se 4. prosinca 2011. godine, 2007. izbori su se održali 25. studenog, a 2003. 23. studenog. SDP nema namjeru odstupiti od toga. Uostalom, kažu u SDP-u, o datumu izbora odlučuje predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Onog trenutka kad se Sabor raspusti, ona je ta koja donosi konačnu odluku.

[quote_box_center]

  • Parlamentarni izbori održat će se prema dosadašnjoj dobroj demokratskoj praksi
  • Bit će održani u vrijeme kada su se i u prethodnim ciklusima održavali izbori

[/quote_box_center]

O tome da bi se izbori mogli održati 3. siječnja, što je datum kada su se održali izbori na kojima je pobijedila lijeva koalicija na čelu s Ivicom Račanom, izvor iz vrha SDP-a za Nacional kaže:

“O tome službeno uopće nije bilo govora i mogu reći da je to naprosto izmišljeno. Ali, kad već pričamo o 3. siječnja, želio bih vas podsjetiti da su 3. siječnja 2000. izbori održani zato što je to po Ustavu i zakonu bio zadnji rok kada su se izbori uopće mogli održati te da je to bio ponedjeljak. Tako to izgleda kad HDZ raspisuje izbore.”

Zanimljivo je da se činjenice da su trećesiječanjski izbori održani u ponedjeljak gotovo nitko od nekad vrlo visokih dužnosnika ni SDP-a ni HDZ-a koje smo kontaktirali nije mogao sjetiti te su bili zatečeni s tom informacijom. No kalendar i povijesne činjenice potvrđuju da je uistinu bio ponedjeljak. Izbore za Zastupnički dom za datum 3. siječnja 2000. raspisao je tadašnji predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, koji je zamjenjivao tada privremeno spriječenog predsjednika Republike Franju Tuđmana. Pavletić je izbore raspisao krajem studenog 1999., u vrijeme dok je Tuđman još bio živ. Umro je svega nekoliko dana poslije, 10. prosinca 1999.

No u SDP-u nemaju namjeru osvrtati se previše na prošlost, barem tako tvrde. Uostalom, njihov je glavni moto taj da će, kako kaže izvor iz vrha SDP-a, birači sami odlučiti zanima li ih prošlost ili budućnost.

“Građani će odlučiti žele li ići naprijed ili natrag”, poručuje visoki SDP-ov dužnosnik koji je na pitanje hoće li se taj ‘’naprijed’’ cijelo vrijeme provlačiti kroz kampanju, budući da će se i stranka bivšeg predsjednika Ive Josipovića zvati ‘’Naprijed, Hrvatska’’, rekao da mu je drago da se priča o sloganu, ali da će se oni ipak fokusirati na program.Tvrde da je stranka već sada visoko motivirana i mobilizirana za izbore, da se intenzivno vode pregovori s potencijalnim koalicijskim partnerima, a gotovo je sigurno da će se koaliciji priključiti Laburisti. Zbrajaju se i rezultati politike Vlade u nešto više od tri godine.

Kao neke od svojih najvažnijih rezultata Kukuriku koalicija isticat će uvođenje financijske discipline i reda u porezni sustav, osiguranje pomoći najugroženijim građanima te ulaganje u mlade. “Putem garancije za mlade zaposlilo se oko 40 tisuća ljudi, pa možemo reći da su ulaganje u mlade i program stručnog osposobljavanja dali rezultate. Kad smo krenuli s tim programom, mnogi su nas ismijavali, ali sada vidimo da je naknada za rad za mlade ljude na stručnom osposobljavanju narasla s 1600 na 2400 kuna. Gotovo 100 tisuća mladih prošlo je kroz taj program u ovih nekoliko godina, što znači da su riješili prvu stepenicu koja im je bila potrebna da bi ušli u svijet rada, a to je poslovno iskustvo”, govori SDP-ov visoki dužnosnik.

Ono što nije rekao i čega, izgleda, u SDP-u nisu dovoljno svjesni je kako misle izbrisati percepciju javnosti o tome da Vlada loše radi te kako namjeravaju nadoknaditi dosta veliku prednost HDZ-a u anketama. Dok ta stranka sve agresivnije ističe svoj gospodarski program u prvi plan, stratezi SDP-a se uz pomoć američkog konzultanta Alexa Brauna bave popravljanjem imidža i obuzdavanjem teškog karaktera premijera Milanovića koji se, i pored toga, teško suzdržava od nespretnih i za sebe štetnih izjava, poput one da bi se nezaposlena učiteljica trebala baviti politikom. Ipak, Milanoviću bi u prilog moglo ići jasno izražavanje stavova o zločinima bivših totalitarnih režima te strah javnosti od dodatne radikalizacije hrvatske političke scene i njenog zaokreta prema rigidnoj desnici.

O nekakvom budućem gospodarskom programu Vlade, SDP-a ili Kukuriku koalicije nema još ni slova. Na pitanje što će ponuditi građanima Hrvatske za idući mandat te koliko će stranci naštetiti to što je Plan 21 ostao samo na papiru, sugovornik iz SDP-a kaže: “Neka svatko pogleda Plan 21 i usporedi što smo ostvarili. Međutim, mi smo i 2011. bili suzdržani u vezi bilo kakvih velikih obećanja.” S obzirom na to na koji se način premijer Milanović odnosi prema aferama svojih ministara, o kojima se svako malo može čitati u novinama, nije jasno ni kako se SDP misli izvući od optužbi o dvostrukom moralu, pogotovo u trenutku kad krene prava kampanja i napadi iz HDZ-a. Iako je stranka još prije dva mjeseca imenovala izborni stožer kojem je na čelu Milanka Opačić, dok je direktor kampanje Igor Dragovan, a koordinator na terenu Ranko Ostojić, u SDP-u još uvijek skrivaju kako će voditi kampanju. No s obzirom na to da su koordinatori po izbornim jedinicama ostali isti ljudi koji su sudjelovali u predsjedničkim izborima, ne treba očekivati neke velike promjene. Bez obzira na to što je Ivo Josipović predsjedničke izbore izgubio, u SDP-u tome ne vide svoju krivnju.

“Strateški SDP nije sudjelovao u Josipovićevoj kampanji, mi smo samo dali maksimalnu podršku naših ljudi na terenu”, kažu u SDP-u.

Još jedan faktor ili ‘’posljednja karta’’ na koju bi mogli računati na Iblerovom trgu moglo bi biti pokretanje, odnosno dovršetak određenih istraga povezanih s osobama iz vrha HDZ-a, ali i dovršetak procesa na Vrhovnom sudu oko pravomoćnosti presude za aferu Fimi media. U SDP-u za sada sudske procese ne žele komentirati, ali smatraju da oni idu presporo te da nisu jasni kriteriji koji određuju njihovu dinamiku. Ono što je jasno – tvrdi se da bi uskoro mogla postati pravomoćna presuda prema kojoj je HDZ osuđen zbog korupcije te mora platiti kaznu od pet milijuna i vratiti još 17,5 milijuna kuna. Naravno, treba uzeti u obzir i drugi mogući scenarij, a taj je da Vrhovni sud poništi prvostupanjsku presudu i presudi da za korupciju nije bila kriva stranka nego pojedinci. U oba slučaja ta bi presuda mogla imati značajan utjecaj na ishod nadolazećih parlamentarnih izbora.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)