Više od polovine Hrvata želi zaštitu i ravnopravnost za strane radnike i migrante, ali ih i više od trećine želi zatvaranje granica za izbjeglice, pokazalo je istraživanje Centra za mirovne studije (CMS).
U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata, pokazalo je istraživanje „Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?“ čije je preliminarne rezultate u srijedu objavio Centar za mirovne studije (CMS) na Međunarodni dan migranata.
Istraživanje, čiji su autori sociolozi Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, provela je agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku od 978 građana Hrvatske, a istovjetno je istraživanjima koje je CMS objavio 2013. i 2017. godine.
“Ovo razdoblje velikih promjena, uz nedostatak kvalitetnih i koherentnih politika suzbijanja rasizma i ksenofobije i jačanja aktera koji raspiruju strah i mržnju radi pokojeg sitnog političkog poena, dovelo je, nažalost, do toga da danas više nego prije 11 godina građani Hrvatske osjećaju strah prema manjinama i ljudima koji su u Hrvatsku došli u potrazi za sigurnošću ili boljim životom”, istaknula je Sara Lalić iz CMS-a.
MANJAK RADNIKA Tržišta rada razvijenih zemalja ne mogu bez migranata, broj im nastavlja rasti
Na primjer, 42% ispitanika se ove godine slaže s tvrdnjom „S porastom useljavanja stranaca bojim se da će se naš život promijeniti nagore“, dok je to vrijedilo za 36% ispitanika 2017. godine, odnosno za 27% ispitanika 2013. godine. Nadalje, 39% ispitanika smatra da Hrvatska treba u potpunosti zatvoriti granice za izbjeglice, dok je isto smatralo 29% ispitanika 2017. godine.
Najviše građana kao prijetnju vide Arape, muslimane, tražitelje azila i Palestince, pri čemu je postotak takvih građana porastao u odnosu na 2013. i 2017. godinu za prve tri skupine, o kojima smo ih pitali i prethodnih godina. Istovremeno, i dalje više od polovice građana zna kako te skupine ne donose prijetnju, što je razlog za optimizam.
NASILJE NAD MIGRANTIMA Trojica policajaca u Zaprešiću prijetila, tukla i pljačkala
Nadu nam daju i drugi podaci, primjerice, većina građana prepoznaje da bi stranci u Hrvatskoj trebali imati pravo na zaštitu od diskriminacije (58%) ili pravo na jednaku plaću za jednak posao kao i građani RH (56%), iako je i u pogledu pristupa pojedinim pravima uočen restriktivniji stav građana u odnosu na prethodne cikluse istraživanja. Jednako tako, građani izražavaju slaganje s tvrdnjama da država mora kazniti poslodavce koji iskorištavaju radnike na tržištu rada (74% ispitanika) i stanodavce koji stranim radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja (68% ispitanika), što su neki od trenutačnih glavnih prioriteta za zaštitu prava stranih radnika u Hrvatskoj.
“Hrvatska je kroz proteklo desetljeće postala kulturno raznolikije društvo, ali ujedno, kako ovo istraživanje pokazuje, njeni stanovnici postaju zatvoreniji za različitosti. Ove je trendove moguće preokrenuti, ali za to je potrebno razviti i provesti migracijske, azilne i socijalne javne politike koje će razviti dobrodošlicu i zajedništvo svih ljudi koji u Hrvatskoj već imaju ili stvaraju dom. U školama nam trebaju sadržaji interkulturnog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava, a u medijima i lokalnim zajednicama integracijske aktivnosti i programi koji nas senzibiliziraju za potrebe i prava ljudi koji nas okružuju. Također, mediji, stručna javnost, političari i drugi kreatori javnog mnijenja ovim temama moraju pristupati s najvećom mogućom pažnjom i odgovornošću”, kažu u CMS-u.
Komentari