Odavno je poznato da divlje svinje u jugoistočnoj Njemačkoj imaju visoke razine radioaktivnog cezija. Dugo se vremena to pripisivalo nuklearnoj katastrofi u Černobilu, no tijekom godina radioaktivnost se smanjila kod drugih životinja, dok je ostala visoka kod ovih sisavaca svejeda. U Bavarskoj se to zove “paradoks divlje svinje”.

Prema najnovijim saznanjima stručnjaka, uz događaje iz 1986. godine, za ovaj fenomen zaslužna su i testiranja nuklearnog oružja sredinom 20. stoljeća. Divlje svinje apsorbiraju radioaktivne materijale kroz hranu koju jedu, javlja Science Alert.

Radioaktivno onečišćenje koje dospije u okoliš nakon nuklearne nesreće predstavlja veliku prijetnju ekosustavima. Nakon katastrofe u Černobilu, koja se dogodila prije 37 godina, poraslo je onečišćenje radioaktivnim cezijem, posebice cezijem-137, čije je vrijeme poluraspada oko 30 godina, ističe online znanstveni časopis.

Ali mnogo stabilniji izotop (cezij-135), koji se može proizvesti nuklearnom fuzijom, ima vrijeme poluraspada više od dva milijuna godina. Prema dosadašnjim istraživanjima, omjer cezija-135 i cezija-137 mogao bi ukazati na njegovo porijeklo. Visoki omjer ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, dok nizak omjer ukazuje na nuklearne reaktore.

Radioekolozi pod vodstvom dr. sc. Felix Stäger sa Sveučilišta Leibniz stoga je analizirao cezij u 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su ustrijelili bavarski lovci između 2019. i 2021. godine. Utvrdili su da je sadržaj radioaktivnih tvari u 88 posto uzoraka bio viši od njemačkog zakonskog praga.  

Ispitujući omjer cezija-135 i cezija-137, stručnjaci su otkrili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12 do 68 posto kontaminacije u uzorcima. Budući da se divlje svinje hrane na specifičan način, poput tartufa, apsorbirale su različite razine kontaminacije iz oba izvora, što je pridonijelo njihovoj ‘radioaktivnosti’.

“Ova studija pokazuje da strateške odluke o provođenju atmosferskih nuklearnih pokusa prije više od 60 godina još uvijek utječu na udaljena prirodna okruženja, divlje životinje i ljudske izvore hrane”, zaključili su znanstvenici, prenosi slovenski 24ur.com.