Članovima male katoličke zajednice Maroka papa Franjo je u nedjelju, završnog dana posjeta toj zemlji umjerenog islama, poručio da njihova uloga nije preobraćenje njihovih susjeda, već nastojanje da s pripadnicima drugih vjera žive u bratstvu.

Dvodnevni posjet Maroku papa Franjo koristiti za promicanje međuvjerskog dijaloga i međusobnog razumijevanja između vjernika dviju religija. Argentinski papa podupire napore marokanskog kralja Muhameda VI. da proširi oblik islama koji promiče međureligijski dijalog i odbacuje nasilje koje se provodi u Božje ime.

Oko 23.000 rimokatolika, među kojima je najviše protjeranih Europljana, uglavnom francuskih i afričkih migranata iz subsaharskog područja, čine manje od jedan posto od ukupno 35 milijuna stanovnika Maroka.

Ne bavite se preobraćenjem

Konzervativni katolici često su kritizirali Papin stav kada je posrijedi organizirano ili agresivno regrutiranje potencijalnih preobraćenika.

“I dalje budite bliski s onima koje često ignoriraju, s malim ljudima i siromasima, sa zatvorenicima i migrantima”, poručio je Papa, koji se dan ranije u humanitarnom centru Caritasa susreo s 80 migranata.

“Molim vas, ne bavite se preobraćenjem! Crkva ne raste kroz prozelitizam, koji uvijek vodi u slijepu ulicu, nego raste kroz svjedočenje vjere”, rekao je Franjo.

“Dragi prijatelji, to znači da misija koju provodimo mi – krštene osobe, svećenici te posvećeni muškarci i žene, zapravo nije određena našom brojnošću ni veličinom prostora koji zauzimamo, već sposobnošću da napravimo promjene i potaknemo čudo i suosjećanje,” kojemu uči Katolička Crkva, kazao je Papa.

Poruka koju je ponovio više puta osobito snažno odjekuje u zemlji u kojoj je preobraćenje s islama na kršćanstvo zabranjeno.

Marokanske vlasti ne priznaju marokanske preobraćenike na kršćanstvo, pa mnogi među njima Boga štuju samo u svojim domovima. Kao i u brojnim muslimanskim državama, preobraćenje s islama na kršćanstvo je zabranjeno, a u Maroku se kažnjava zatvorom u trajanju do tri godine.

Malena marokanska židovska zajednica

Marokanski kralj Muhamed VI., koji je gotovo cijelu subotu poslijepodne proveo uz Papu, uz izuzetak njegova susreta s migrantima, rekao je: “Štitim marokanske židove i kršćane iz drugih zemalja koji žive u Maroku”.

No ni na koji način nije komentirao postojanje tisuća Marokanaca koji su se preobratili na kršćanstvo, ali ne ulaze u crkve te od 2017. traže da im se omogući sloboda prakticiranja katoličke vjere.

Kršćanskim predstavnicima u subotu su se u razgovoru o međureligijskom dijalogu pridružili i članovi male marokanske židovske zajednice koju danas čini oko 2500 ljudi, a nekad ih je bilo oko 300.000.

U skladu s marokanskim ustavom iz 2011. godine židovi su sastavni dio nacionalnog identiteta. U ovom sjevernoafričkom kraljevstvu oni imaju vlastite sudove, obiteljske zakone i škole, pa čak i državni muzej u kojemu je izložena židovska kulturna baština.

Marokanska židovska zajednica potječe još iz rimskog doba, a židovi su stoljećima bili na kraljevskom dvoru kao veleposlanici, diplomati, ministri i savjetnici.