Inicijativa triju mora kojoj je cilj jače povezivanje srednjoeuropskog prostora dobila je puni zamah i konačno dokazala da nije protiv EU-a, Njemačke ni Rusije, niti da je američki trojanski konj, rekli su izvori iz Ureda predsjednice uoči trećeg summita inicijative idući tjedan u Bukureštu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje u ponedjeljak i utorak u glavnom gradu Rumunjske na sastanku na vrhu Inicijative triju mora, neformalne političke platforme o kojoj je ideju prvi put iznijela 2015., a vrlo brzo priključio se i poljski predsjednik Andrzej Duda, izabran upravo te godine, te se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog, povezivanja država Jadrana, Baltika i Crnog mora percipira kao hrvatsko-poljska inicijativa.

Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Stoga se sada bukureštanski sastanak na vrhu može fokusirati na konkretnu provedbu projekata na polju prometne, energetske i digitalne interkonekcije. Cilj je da se s političke dimenzije inicijativa prenese na implementaciju projekata, naglašavaju u Zagrebu.

“Inicijativa je od 2015. do danas dobila zamah. Sada smo došli do toga da je uspješno odgovoreno na neka tumačenja da je riječ o protunjemačkoj i proturuskoj inicijativi odnosno američkom trojanskom konju.  Od starta smo naglašavali da ova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga”, istaknuto je na Pantovčaku uoči skupa u Bukureštu..

Prije svega, “Inicijativa se u Bruxellesu sve više doživljava kao nešto što doprinosi europskom jedinstvu”, naglašavaju izvori iz predsjedničina ureda, te dodaju da je najbolja potvrda te činjenice dolazak u Bukurešt predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

EPA/OLIVIER HOSLET

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma koja okuplja 12 zemalja Jadrana, Baltika i Crnog mora – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Poboljšanje infrastrukturnih veza tih zemalja ključni je uvjet za izgradnju prostora stabilnosti i napretka, što onda može dodatno pridonijeti i EU-u.

Drugi veliki pomak, kažu na Pantovčaku, je predstavljanje ove inicijative u Berlinu. “Njemačka je ovog ljeta izrazila interes uključiti se u inicijativu kao punopravna sudionica. Na ovaj sastanak na vrhu dolazi kao ‘partnerska država'”, kazao je izvor, dodajući da će se naknadno vidjeti hoće li Njemačka biti uključena kao punopravna članica. Na sastanak u Bukurešt iz Berlina dolazi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass.

Dolazi i američki ministar energetike Rick Perry “što slijedi dugogodišnju liniju svih američkih administracija a to je da se europska, posebice energetska sigurnost, doživljava sastavnim dijelom američke nacionalne sigurnosti”, dodaju iz Ureda predsjednice.

Iako naglašavaju da inicijativa “nije američki trojanski konj”, priznaju da je dio analitičkih materijala koji su se pojavili kad se i kod nas konceptualizirala inicijativa izrađen u suradnji američkih, ali i – ističu – europskih think tankova.

Izvori naglašavaju da se ne radi, kao što se govorilo, ni o “sanitarnom kordonu” prema Rusiji, te podsjećaju da je i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila predstavljena ta platforma i predan mu katalog projekata, na što je on kazao da je Rusija otvorena za provedbu nekih projekata ako se slože članice.

I druge zemlje izražavaju interes za sudjelovanjem u inicijativi, kako one iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva tako i one iz Istočnog partnerstva.

“Inicijativa ostaje otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva ali je otvorena za partnerstvo sa zainteresiranim susjednim državama”, kazali su na Pantovčaku.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Tri ključna elementa sastanka na vrhu

U Bukureštu bi trebalo biti potpisano pismo namjere o utemeljenju zajedničkog fonda inicijative, te biti potvrđen popis od 40 konkretnih projekata – od kojih je Hrvatska priložila 11- na polju energetike, prometa i telekomunikacija.

Dok većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz sredstava Europske unije, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a, pojašnjeno je na Pantovčaku. Najavljuje se i snažna nazočnost europskih financijskih institucija – svoje su sudjelovanje najavili predsjednik EBRD-a i Europske investicijske banke.

Uz to, na ovom summitu trebao bi biti potpisan sporazum o suradnji gospodarskih komora zemalja Inicijative.

Hrvatska predstavlja 11 projekata 

Od 40 projekata, Hrvatska je za treći summit u Bukureštu priložila 11 projekata na tri temeljna područja na kojima se inicijativa zasniva:  3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije, najavljeno je.

Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s hrvatskom vladom, naglašavaju na Pantovčaku. Ukupna vrijednost hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura.

Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura).

Na području digitalne komunikacije radi se o nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregatske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura).

Poslovni forum

Uz summit, u Bukureštu će se održati i poslovni forum koji će okupiti oko 600 sudionika, najviše iz zemlje domaćina, a iz Hrvatske će sudjelovati predstavnici Hrvatske gospodarske komore i nekoliko tvrtki.

Po otvaranju foruma u ponedjeljak održat će se predsjednički panel na kojemu će Kolinda Grabar-Kitarović održati govor na temu „Inicijativa triju mora u izazovnom međunarodnom kontekstu“.

“Forum bi trebao olakšati okupljanje predstavnika kompanija iz 12 zemalja inicijative, SAD-a, ostatka EU-a, zapadnog Balkana te zemalja Istočnog partnerstva. To će postati redoviti godišnji događaj”, kaže se u najavi skupa iz Bukurešta.

Hrvatska predsjednica u utorak će govoriti na plenarnoj sjednici summita pod nazivom „Inicijativa koja ostvaruje rezultate – ključni projekti iz područja energetike, transporta, digitalne povezanosti. 3SI kao pokretač kohezije i konvergencije EU i jačanja transatlantske veze“.