Nakon ulaska talibana u glavni grad Afganistana i panične evakuacije izbezumljenih ljudi iz zračne luke u Kabulu, njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je to najveći poraz neke od misija NATO-a u njegovoj povijesti. Takva ocjena značila je i svojevrsnu kritiku upućenu politici američkog predsjednika Joe Bidena. To je bila iznenađujuća poruka s obzirom na činjenicu da je američki predsjednik Biden nedavno popustio njemačkim zahtjevima i suglasio se s izgradnjom plinovoda Sjeverni tok 2. I američka TV postaja NBC u ponedjeljak je postavila pitanje zbog čega je Amerika u proteklih 20 godina u tu misiju uložila više od 2000 milijardi dolara, a zauzvrat dobila 2300 kovčega s ubijenim Amerikancima, na taj način vraćenima iz Afganistana.

Kolaps vlade koju je podržavao Zapad u Kabulu dolazi nakon talibanskog blitzkriega koji je počeo 6. kolovoza. Talibani su osvojili više desetaka afganistanskih provincija do nedjelje ujutro. Neke od posljednjih provincija koje su pale su na istoku države, a uz Jalalabad pao je i Kabul. Afganistance je iznenadio odlazak afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija pa je talibanska oružana grupa bez većih problema preuzela vlast nakon 20 godina od vojne invazije predvođene SAD-om kojom su talibani bili svrgnuti s vlasti.

U nedjelju navečer je objavljeno kako je Gani zemlju napustio s nekoliko članova kabineta, da je sa sobom ponio i kovčege s novcem, ali da svi nisu mogli biti ukrcani u zrakoplov pa su neki kovčezi s novcem ostavljeni u zračnoj luci u Kabulu. „Bivši predsjednik je napustio Afganistan, on je napustio naciju u ovom stanju i zbog toga će Bogu odgovarati“, na Facebooku je objavio Abdullah Abdullah, predsjednik Visokog vijeća nacionalnog pomirenja.

Mjesecima su visoki dužnosnici NATO-a, ali i dužnosnici iz država članica tvrdili da povlačenjem ne okreću leđa narodu Afganistana te da će im i nakon toga pomagati. Naravno, drugim sredstvima. Narativ kojim se opravdava povlačenje jest da je „misija uspjela“, da je danas Afganistan „znatno sigurnija zemlja“, da su vojne i policijske snage Afganistana dobro pripremljene i uvježbane da mogu same jamčiti sigurnost. No pokazalo se da su sve to bile prazne priče.

U ponedjeljak je realizirana i repatrijacija osmero hrvatskih državljana iz Afganistana. Tim povodom ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman dao je izjavu za medije. Ministarstvo je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima na terenu te u suradnji sa zemljama partnerima prati i koordinira odlazak ostalih hrvatskih državljana, što se očekuje tijekom ponedjeljka i sljedećih dana. Putem sustava Europske službe za vanjsko djelovanje razmjenjuje informacije s drugim državama članicama EU-a kako bi se osigurao koordiniran pristup u pružanju konzularne pomoći hrvatskim i drugim građanima EU-a.

Kako je rekao Gordan Grlić Radman, hrvatsko ministarstvo u kontaktu je s poslodavcima koji zapošljavaju Hrvate. „Oni su se obvezali izvršiti evakuaciju. Mi smo se angažirali kako bi ta evakuacija bila što brža i kako bismo znali koliko je točno naših ljudi tamo“, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da je „u Afganistanu bilo 26 hrvatskih državljana, 22 ih je evakuirano“. „Očekujemo da zemlje partneri pomognu, a imamo obećanje da bi naši državljani tijekom noći mogli biti prebačeni na sigurno“, rekao je Grlić Radman. O osobi koja je otišla komercijalnim letom za Indiju rekao je kako Hrvatska radi sve da sve vrati u domovinu.