Tomislav Panenić, nezavisni kandidat uz podršku Mosta za Vukovarsko-srijemskog župana, za Hinu govori o predstojećim lokalnim izborima, tvrdi kako mu je SDP-a uskratio podršku jer ne žele Vladu Iljkića iz Stožera za obranu Vukovara za dožupana, te im poručuje: “Sebe ne mijenjam, a ni Iljkića”, a komentira i potrese u Agrokoru i tvrdi da je “Lex Agrokor” loše rješenje.

Idete na HDZ-ovu utvrdu gdje je Božo Galić župan već četiri madata. Mnogi Vam ne daju velike šanse?

Iskristaliziralo se pet kandidata, no ne umanjujući drugima šanse tri su najjača, među kojima će se voditi bitka,  ipak Galić, ja i kandidat koji će biti imenovan ispred SDP-a. Glavni problemi na tom prostoru su ekonomske prirode i to bi trebao općenito biti prioritet svima, no opet se vidi da je ideološka podjela na ‘lijeve” i “desne” light-motiv svih izbora.

I ovih?

Da. U trenutku kada sam pozvao stranke da mi daju podršku kao nezavisnom kandidatu da napravimo promjenu, SDP je izašao sa svojom potporom. S desne strane sam odmah proglašen ‘”ljevičarem i komunjarom”. Nakon toga se dogodilo da SDP ima problem s mojim kandidatom za zamjenika, Vladom Iljkićem koji je u Stožeru za obranu Vukovara i koji je namjerodavniji da se bavi pitanjem ćirilice, kako bi se našlo rješenje za problem kojeg svi izbjegavaju. Sad nisam ni njima prihvatljiv jer sam postao “previše desno”.

A gdje ste zapravo?

Ne dozvoljavam da me svrstavaju na taj način već želim da se nadmećemo u tome tko će ponuditi najbolju viziju. Mislim da nam općenito nedostaje samokritičnosti. Trebalo bi izvući programe iz 2013. pa da nas ljudi ocijene i da se vidi što je netko ostvario u odnosu na ono što je obećavao. No, ti su programi sakriveni.

Što je s podrškom SDP-a?

Ona je izostala. Lokalnom SDP-u bio sam prihvatljiv, no radi Iljkića u Zagrebu je donesena odluka da nisam prihvatljiv, a to sam čuo iz osobnih kontakata s osobama iz vrha SDP-a. Njihova potpora je odmah u desnom dijelu birača shvaćena kao da sam prešao u SDP… Pokušavam biti svoj i autentičan pa ću izaći na izbore s nezavisnom listom, a SDP će imati svog kandidata, i to je konačno jer ja sebe ne mijenjam, a ni Iljkića.

Što mislite o dvojezičnim pločama u Vukovaru?

Išlo se uvesti model preko noći i nije se pokušalo pronaći ni minimalno suglasje oko oblika i načina, pa je i reakcija bila burna, no ni tada se nije pokušalo naći prihvatljivo rješenje nego se ignoriralo i dovelo do eskalacije, što je u Vukovaru i županiji dovelo do netrpeljivosti i samo otežalo situaciju. Upravo Iljkića, koji potiče od onih koji su tražili prihvatljivo rješenje, smatram dovoljno kvalificiranim da može to riješiti.

Nije li pomalo neobično koalirati na lokalnoj razini protiv svog partnera na državnoj razini?

Na lokalnoj razini idem s nezavisnom listom. Kada je riječ o suradnji Mosta i HDZ-a općenito, ne vidim da u našoj županiji iz te suradnje možemo ostvariti neke benefite.

Tko će biti na listi za Županijsku skupštinu?

Tražio sam od Mosta da mi daju potporu za formiranje nezavisne liste. Okupit ću oko sebe one koji se izjašnjavaju kao nezavisni, no nekih imena od nacionalnog značaja nema.

Istok Hrvatske ima velike probleme zbog iseljavanja. Što nudite da se to promijeni?

Iskustvo ministra mi je pokazalo da se neće dogoditi netko treći sa strane koji će doći i ponudi rješenje. Investitori koji su dolazili u Hrvatsku, kad sam im spomenuo mogućnost ulaganja u Vukovar bili su izrazito suzdržani jer ne žele u sredinu koja je nesređena. Jasno je da ne možemo više čekati “princa na bijelom konju” kako bi riješio naše probleme. Vukovar ima veliku prednost u povlasticama kroz Zakon o Gradu Vukovaru i porezni zakon. Za to sam da zbijemo vlastite redove, povežemo sredstva koja imamo u županiji, gradovima i općinama i pomažemo male poduzetnike, čuvamo one koje imamo i potičemo nove i time stvaramo bazu.

Što mislite o kanalu Dunav-Sava?

Pratim sukob između vukovarskog gradonačelnika i župana oko kanala i te tzv. bazenske luke. Navodnjavanje je bitno i treba osigurati infrastrukturu, ali treba raditi s poljoprivrednim proizvođačima da nastave investirati u opremu i koriste tu vodu. Nije cilj samo iskopati kanal. Ne razmišljamo koliko će biti poljoprivrednih proizvođača i hoće li to koristiti ili će to biti propala investicija i kanal koji nije u funkciji. Pitanje bazenske luke, gdje bi trebali brodovi prevoziti terete, vrlo je upitno. Ekonomske analize tog projekta nisu napravljene od Domovinskog rata i imamo prastare podatke iz vremena kada je na našem prostoru bila druga industrija kojoj je trebala luka. Ja sam za osiguranje vode za navodnjavanje, no odluka o luci mora biti dobro potkovana.

VUPIK kao dio koncerna Agrokor posluje s gubitkom, Agrokor se trese… Kako Vi kao bivši ministar gospodarstva gledate na to?

Postoje dvije grupacije koje komuniciraju prema van: jedno su vjerovnici koji se s pravom boje da ne bi u tom preslagivanju u Agrokoru ostali bez dijela potraživanja. Ti vjerovnici su i kod nas prisutni na terenu, proizvođači koji su isporučili robe Agrokoru i boje se da se to ne prelomi preko njihovih leđa. Drugu skupinu čini najveći kreditor, a to je Sberbanka koja komunicira da će oni imenovati članove Uprave. Između njih ne postoji suradnja i radi toga stiže prijedlog zakona poznatiji kao “lex Agrokor”. To je loše rješenje, jer rok od 365 dana za donošenje plana restrukturiranja je predugačak. U takvim slučajevima, ako se pojave vjerovnici koji kažu da Agrokor ne može servisirati svoje dugove, morala bi se ostaviti mogućnost reakcije ovlaštenog trgovačkog suda, koji bi im dao rok od sedam ili 10 dana u kojem mogu iznijeti plan kako će privremeno upravljati sustavom i zaštiti svoje interese. Što se tiče modela po kojem bi država postavila povjerenika koji bi upravljao – pa tko je ta osoba u Hrvatskoj koja će stati na čelo Agrokora i snositi neku kaznenu ili opću odgovornost da spasi takav sustav?