Pandemija je povećana anksioznost i depresivne simptome, a narušila motivaciju i radne navike, pa i uspjeh u školi, pokazalo je istraživanje koje je Institut za društvena istraživanja proveo u 161 osnovnoj i srednjoj školi.

Jokić i Fuchs predstavili rezultate istraživanja: Kako su pandemija i potres utjecali na učenike?

Rezultate je na HTV-u predstavila jedna od autorica istraživanja, Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Objasnila je da zabrinjava rast depresivnih simptoma i anksioznih poremećaja, ali i nekih elemenata unutar obrazovnog dijela koji su problematični. “Šteka” usvajanje obrazovnih ishoda, a problematično je ne da samo ishodi nisu na razini na kojoj očekujemo, nego se događa i pad motivacije za učenje, te gubitak radnih navika”, dodala je.

Smatra da ima mnogo prostora za unapređenje online nastave. Preporuka je što više održavati međusobni kontakt, kako među učenicima, tako i s nastavnicima. “Razdoblje srednje škole je razdoblje koje je u razvojnom smislu usmjereno na to da mladoj osobi trebaju socijalni kontakti, druženja, orijentirani su na vršnjake i zbog toga pandemija i ograničeni kontakti na njih djeluju negativnije”, dodala je.

Objasnila je kako su kod srednjoškolaca upravo zbog toga svi pokazatelji negativniji, uz to su i zabrinuti za budućnost. “Brine ih da kroz ovo obrazovanje koje su imali ne ostvaruju rezultate koji im nude siguran ulazak na tržište rada i na fakultete”, dodala je.

Osnovnoškolcima je najviše nedostajala fizička aktivnost, izvannastavne aktivnosti i druženja s drugim razredima. Ristić Dedić kaže da im nedostaju hobiji, tjelesne i sportske aktivnosti, pa zagovara da se vrate te aktivnosti na način koji je siguran za djecu. “Fizička aktivnost mora biti dio dječjeg svijeta”, dodala je.

Na pitanje treba li strahovati od trajnijih posljedica, rekla je da pokazatelji govore da su ti indikatori dosta zabrinjavajući, smatra da škole, upravo zbog toga, treba držati otvorenima.

Naš zaključak je, dodala je Ristić Dedić, iz odgojno-obrazovne perspektive, a epidemiološka perspektiva je nešto drugo. “Važno je dizati kvalitetu nastave na daljinu u smjeru više kontakata”, rekla je.

Smatra da nedostaje brige za emocionalna stanja učenika.

Nošenje maski je najomraženije i nastavnicima i učenicima, kaže da je to problematično na nekim predmetima poput stranih jezika, no, ona je nužno zlo i ako će trebati, svi će se toga pridržavati.

Istraživanje je pokazalo je koliko je pandemija učenicima i nastavnicima otežala život, posebice školski.

Negativno ili izrazito negativno utjecala je prema mišljenju 59% maturanata i 37% učenika 6. razreda. Negativno ili izrazito negativno utjecala je na psihičko zdravlje za 52,4% maturanata, a učenici 8. razreda, njih 44%, dodaju da je negativno utjecala i na bavljenje tjelesnim aktivnostima.