Objavljeno u Nacionalu br. 702, 2009-04-28

OPASAN VIRUS svinjske gripe, od koje je u Meksiku u zadnjih tjedan dana umrlo stotinjak ljudi, počeo se širiti i na druge zemlje, pa i kontinente; svjetske vlade održavaju izvanredne sjednice u nastojanju da maksimalno smanje opasnost od ove globalne epidemije

Vlade diljem svijeta održavaju izvanredne sjednice kako bi procijenile što moraju učiniti kako bi smanjile opasnost epidemije svinjske gripe za svoje stanovništvo, koja se širi diljem svijeta. Broj zemalja gdje se bilježe sumnjivi slučajevi za koje se pretpostavlja da je riječ o svinjskoj gripi sve je veći. Formalno je do sada utvrđeno da se gripa – osim u Meksiku gdje je epidemija izbila – još pojavila u SAD-u, Kanadi, Škotskoj i na Novom Zelandu, u ponedjeljak je potvrđen i jedan slučaj u Španjolskoj, a sumnja se da slučajeva ima još u Francuskoj, Izraelu i Turskoj. U današnje doba razvijenog zračnog prometa i velike mobilnosti ljudi diljem svijeta teško da se epidemija može spriječiti.

No uvode se mjere da se ona barem odgodi i svede na što manju mjeru. U Meksiku, zemlji u kojoj je epidemija izbila, gdje je potvrđena pojava novog virusa prošlog utorka, te gdje se ona prilično brzo širi, uvode se drastične mjere za koje se druge zemlje još ne odlučuju jer nije potrebno. Budući da se epidemija širi osobnim kontaktima jednako kao i druge vrste gripa i prehlada, meksička vlada je uvela strogu zabranu svih masovnih okupljanja, pa su zabranjene sve zabavne i kulturne manifestacije, sportska natjecanja se odvijaju bez gledatelja, zatvorene su škole, a u toj katoličkoj zemlji zabranjene su čak i mise. Razmišlja se o tome da se čak zatvori i podzemna željeznica prijestolnice Ciudad de Méxica, pa i prekine sav drugi javni prijevoz, ali bi to paraliziralo i ekonomski uništilo zemlju, te takva mjera još nije donesena. No ni to se ne isključuje bude li se epidemija širila kao dosad ili još brže, što neki epidemiolozi predviđaju. U svakom slučaju građanima se savjetuje da što više vremena provode kod kuće, održavaju osobnu higijenu, ne približavaju se drugim osobama bliže od dva metra, te nose maske preko usta i nosa. Uvode se i druge mjere, jer ima stručnjaka koji tvrde da bi ovo mogla biti jedna od najopasnijih epidemija u novijoj povijesti, posebno zbog spomenute velike mobilnosti svjetskog stanovništva. Dovoljno je spomenuti neke podatke o zemlji nastanka epidemije Meksiku, pa sve postaje jasno.

Meksiko je izazito turistička zemlja, koju posjećuje svake godine nekoliko desetaka milijuna stranaca, ima vrlo otvorenu granicu s SAD-om, ogroman broj Meksikanaca živi u SAD-u, pa su putovanja između dviju zemalja brojna, ali i ogroman broj stranaca živi u Meksiku. Ovo što se sada događa sa svinjskom gripom samo je nastavak u nizu zdravstvenih globalnih kriza koje izazivaju stalne mutacije opasnih virusa, najčešće na Dalekom istoku. Ono što ljudi pojednostavljeno nazivaju gripom, a čemu su zajednički simptomi kašljanje, šmrcanje, bolovi u udovima, trbušne smetnje, glavobolje i opća malaksalost zapravo je bolest koju izazivaju razne vrste virusa. No takvi virusi ne napadaju samo ljude, nego i životinje, a bilježe se slučajevi da isti virusi izazivaju bolest i kod ljudi i kod životinja. Ti virusi stalno mutiraju, te iz jednog virusa tijekom vremena nastaju drugi, a ako do takve mutacije dođe u organizmu neke životinje, pa se bolest s te životinje prenese na čovjeka, to može biti jako opasno jer ljudski organizam za tu novu vrstu virusa nije spreman.

Da riječ zna biti o velikoj pogibelji, pokazuje slučaj svojedobne pojave ptičje gripe na Dalekom istoku, kad su srećom poduzete energične mjere da se bolest zaustavi, pa je oboljelo samo 400 ljudi, ali je čak 170 pacijenata umrlo. S ptičjom gripom bila je sreća što se virus dosta teško prenosio s čovjeka na čovjeka, pa se ni epidemija nije mogla brzo širiti. Sa svinjskom gripom situacija je drukčija. Svinje su genetski vrlo slične čovjeku, pa se moglo očekivati da će se neki novi virus koji se mutira u svinji p renijeti i na čovjeka, što se sada dogodilo u Meksiku s ovom varijantom virusa A/H1N1, koja izaziva sadašnju novu vrstu svinjske gripe. I prije nekoliko desetljeća postojali su slučajevi svinjske gripe, no vrlo rijetki. Tako je od 1958. zabilježeno 17 slučajeva bolesti u Europi, a u SAD-u je 1976. izbila epidemija u jednom vojnom kampu, pa se 200 vojnika razboljelo, 12 ih je završilo u bolnici, a jedan je umro. No u svim tim slučajevima, kad bi sa svinje novomutirana varijanta virusa prešla na čovjeka, nije se dalje lako prenosila s čovjeka na čovjeka, pa nije bilo veće opasnosti od epidemije. Sada je situacija drukčija jer se vrsta virusa koji se pojavio u Meksiku očito lako prenosi s čovjeka na čovjeka poput “obične” gripe, te je u svemu tome to najveća opasnost.

O kakvoj se opasnosti radi pokazuju informacije iz Velike Britanije, gdje su u Škotskoj zabilježena dva sumnjiva slučaja pacijenata koji su sa simptomima gripe stigli iz Meksika. Kada je prije nekoliko godina izbila epidemija ptičje gripe na Dalekom istoku, u Velikoj Britaniji su iz opreza formirali poseban stručni stožer da zemlju pripremi za eventualnu epidemiju takve vrste bolesti, bilo da je riječ o ptičjoj ili svinjskoj gripi. Britanija je već i prije ove epidemije imala stoga značajne zalihe lijeka Tamiflu, koji je jako dobar u suzbijanju najopasnijih simptoma bolesti, te tako spašava od smrti mnoge od oboljelih, a već je i počela uvoditi na aerodromima mjere kontrole ulaska ljudi iz područja gdje se bolest razvila, zasad iz Meksika. Na nekim aerodromima već su postavljene posebne termokamere koje snimaju putnike na izlasku iz aviona da se vidi tko od njih ima povišenu temperaturu, te kako bi se te osobe izdvojile. Medicinsko osoblje već intervjuira sve putnike koji dolaze iz Meksika. Liam Donaldson, glavni medicinski stručnjak britanske vlade, upozorio je ovih dana britansku javnost da bi pandemija mogla biti iznimno jaka, te da bi bolest, ako se jako razmaše, mogla zahvatiti pola britanskog stanovništva, te izazvati čak 750.000 smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija, međutim, ima nešto blaže procjene, te smatra da pandemija neće zahvatiti tako velik postotak svjetskog stanovništva, da će možda sami simptomi bolesti biti blaži nego što se sada govori, ali i da kod takvog blažeg slučaja pandemije može biti čak 7,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu. Američka ministrica za unutarnju sigurnost Janet Napolitano upozorila je američku javnost da prijeti opasnost epidemije, iako se dosad nisu pojavili konkretni dokazi, pa čak nema ni dovoljno indicija da je epidemija u SAD-u već započela.

Zabilježeno je nekoliko desetaka slučajeva svinjske gripe u raznim dijelovima SAD-a, najviše u New Yorku, i to među mladim ljudima koji su bili na turističkom putovanju u Meksiku, ali su kod njih simptomi toliko blagi da je samo jedan od oboljelih završio u bolnici. Otkud tako velika razlika između opasnih simptoma u Meksiku, gdje je među 1500 oboljelih bilo čak više od 100 smrtnih slučajeva, što je iznimno visokih 7 posto, te blagih oblika bolesti u SAD-u, stručnjaci zasad ne znaju. No čuju se teorije da je to stoga što se u Meksiku virus širi zajedno s još jednim virusom, koji mu daje dodatnu snagu. Iako je dosad sve još u ranoj fazi, odgovorne vlade pripremaju se za najgore scenarije. Nije slučajno da je u SAD-u za to pitanje odgovorna upravo Janet Napolitano, kojoj bi, naoko, glavni zadatak trebao biti da jača preventivu protiv eventualnih opasnih terorističkih prijetnji ili da se priprema za posljedice katastrofalnih elementarnih nepogoda. U SAD-u se ovih dana procjenjuje da bi široka pandemija svinjske gripe mogla biti opasnija za sigurnost nacije od bilo kakvog terorističkog napada, nuklearne katastrofe, potresa, neke druge prirodne nesreće, a upravo stoga je to pitanje kojim se treba baviti upravo to ministarstvo.