Čelnik Republike Srpske i trenutni predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik ostat će pod sankcijama koje su mu nametnule Sjedinjene Države sve dok ne promijeni svoje ponašanje, a na njihovo eventualno ukidanje neće utjecati činjenica da je izabran za člana Predsjedništva BiH, izjavio je u utorak zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer.

“On (Dodik) i dalje ostaje pod sankcijama SAD-a jer to što je postao član Predsjedništva BiH nije jedan od kriterija za uklanjanje sankcija. Dodik zna što se od njega očekuje kako bi sankcije bile uklonjene i željeli bismo vidjeti da on ide tim putem”, izjavio je Palmer u intervjuu kojega je dao bosanskohercegovačkim novinskim agencijama tijekom boravka u Sarajevu, kamo je doputovao kako bi sudjelovao na redovitoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), kojega čine najznačajnije zapadne zemlje te Rusija i Turska.

Palmer je ujedno najviše rangirani američki diplomat koji se bavi jugoistočnom Europom.

Sankcije Dodiku, koje podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje njegove imovine na američkom tlu te zabranu američkim državljanima da s njim posluju, uvedene su početkom 2017., a Palmer je podsjetio kako su one rezultat “antidaytonskog djelovanja” sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH.

Po Palmerovim riječima, od Dodika se u Washingtonu očekuje da potvrdi kako podržava teritorijalni integritet BiH odnosno ne zagovara secesiju Republike Srpske.

Američka je vlada uoči listopadskih izbora sankcije nametnula i Nikoli Špiriću, potpredsjedniku Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a Palmer je podsjetio kako je to učinjeno zbog Špirićeve umiješanosti u korupciju, za koju je istaknuo kako “nagriza BiH” i potkopava vjerodostojnost vlasti u njoj.

U oba slučaja nametnute sankcije imaju za cilj pokazati koliko je Washingtonu stalo do potpore miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu, istaknuo je visoki američki dužnosnik.

Palmer je potvrdio kako Trumpova administracija snažno podupire aspiracije zemalja zapadnog Balkana da postanu dio euroatlanskih integracija. Kazao je kako se to odnosi i na članstvo u NATO-u, istaknuvši kako Srbija zapravo ima puno bolje odnose s Alijansom nego što se to predstavlja, a u svakom je slučaju na tom planu korak ispred BiH, gdje vlasti u Republici Srpskoj odbijaju dopustiti približavanje NATO-u pozivajući se spremnost da u stopu prate odluke Beograda.

Dužnosnik State Departmenta istaknuo je kako se Rusiji ne smije dopustiti da određuje državama zapadnog Balkana hoće li biti dio nekog integrativnog procesa, a djelovanje Moskve u ovoj regiji ocijenio je “destabilizirajućim” i štetnim za mir i stabilnost.