Teško je hvaliti se turističkim rezultatima znajući da dobar dio Hrvatske nema nikakav ili skroman promet“, rekao je u razgovoru za Nacional gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, koji je jedan od potpisnika pisma koje su gradonačelnici istarskih gradova prošloga petka uputili Vladi i premijeru Plenkoviću, a u kojem traže da se kod austrijskih i talijanskih vlasti založi da se Istru tretira kao zasebnu regiju i da za turiste koji borave u Istri ne vrijede preporuke koje je talijanska vlada uvela u petak, a austrijska u ponedjeljak. Usprkos tim problemima Rovinj se i u ovoj turističkoj sezoni pokazao kao najpoželjnije turističko odredište u Hrvatskoj te je u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza grad s najviše turističkih noćenja u Hrvatskoj. Još prvog dana kolovoza u tom su gradu prešli brojku od milijun noćenja, a 9. kolovoza ta brojka se već popela na milijun i 200 tisuća. No, koliko su te brojke ipak male pokazuje i podatak da je prošle godine u ovom razdoblju Rovinj već imao više od dva i pol milijuna noćenja, a kada se gledaju podaci za cijelu 2020. godinu, turistički promet u Rovinju ukupno je manji za 44 posto u odnosu na 2019. godinu. Usprkos tim brojkama IDS-ov gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga kaže da je zadovoljan ovogodišnjim rezultatima, pogotovo ako se uzme u obzir da je Rovinj u travnju i svibnju bio gotovo prazan. Međutim, 46-godišnji gradonačelnik Rovinja koji se bliži kraju svog prvog mandata na čelu ovog istarskog grada kaže da sezona još uvijek nije završena i da bi se trebalo napraviti sve kako bi se produžila i na veliki dio rujna što će zbog posljednjih događaja i preporuke talijanske i austrijske vlade biti vrlo teško.

NACIONAL: Kako komentirate posljednje odluke talijanske i austrijske vlade zbog kojih se velik dio turista vratio u svoje matične države?

Normalno je da smo svi razočarani tim odlukama, ali moje je mišljenje da smo za njih sami krivi jer smo prekasno zatvorili rizična mjesta poput noćnih klubova. Sve ono na što smo mi u Istri upozoravali da se ne bi smjelo dopustiti, mi smo dopuštali. Nažalost, zbog tog kašnjenja u donošenju mjera Istra i Primorsko-goranska županija su ispale najveće žrtve.

NACIONAL: Dosta je kritika na rad kako državnog tako i Istarskog županijskog stožera, slažete li se s tim kritikama?

Kritike koje su upućene stožerima su neutemeljene. Pa dovoljno se okrenuti oko sebe, susjedstvu, i vidjeti što se događa kada takvi stožeri zakažu. Moje pohvale idu i Nacionalnom stožeru, ali najviše Istarskom, koji je vrlo rano reagirao i odradio vrhunski posao. Ne smijemo zaboraviti kako su blizina granice i dnevne migracije sa susjednom Italijom predstavljale ozbiljan rizik ne samo za Istru već i za cijelu našu državu te da je opasnost većeg širenja virusa izbjegnuta upravo promptnom reakcijom istarskog Stožera.

NACIONAL: Ali kažete da je odluka o zatvaranju noćnih klubova stigla prekasno, znači ipak ste nezadovoljni nekim njihovim odlukama?

Do sada su kritike bile neopravdane, ali s ovom posljednjom odlukom se zakasnilo. Vjerojatno zato što se ništa nije događalo i nitko nije vikao pa se pustilo noćne klubove da normalno rade, a sada se vidi da to nije bila dobra odluka. Nezgodno je da sada netko iz Istre govori nekome na Pagu da zatvori svoj lokal, ali svi smo znali da je ovakav scenarij moguć i realan. Nadali smo se da ćemo izdržati još dvadesetak dana, ali nismo i moramo biti zadovoljni sezonom kakva je bila do proteklog vikenda. Još jednom bih htio naglasiti da ne optužujem ni talijansku ni austrijsku vladu jer i oni samo provode svoje mjere i pod pritiskom su svojih ministarstava zdravstva.

NACIONAL: Zašto ste zajedno s ostalim gradonačelnicima istarskih gradova poslali otvoreno pismo premijeru i ministru vanjskih poslova?

Zato što tražimo da se i na Hrvatsku primijeni princip kao i na Španjolsku, u kojoj svaka regija ima svoj epidemiološki status. Mi se sada prvenstveno borimo da Istra i Primorsko-goranska županija ostanu u tzv. narančastoj zoni jer zaista nema razloga da budemo u crvenoj zoni jer bilježimo jedan do dva slučaja dnevno, a imamo sto tisuća turista.

NACIONAL: Smatrate li da ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije do sada učinio dovoljno da se izbori za takav status Istre i Kvarnera?

Ne znam. Nemam informaciju što je radio ministar. Ja vjerujem da je on napravio sve da se izbjegne ovaj scenarij, ali mi smo ga sada potaknuli da još malo više inzistira da se i na Hrvatsku primjeni kriterij kao i na neke druge države unutar EU-a. Mi samo tražimo da nam se pomogne.

NACIONAL: Usprkos ovim problemima Rovinj je još početkom kolovoza zabilježio milijunto noćenje. Iako je to daleko od brojki iz prethodnih godina, je li broj turista zadovoljavajući s obzirom na sve okolnosti?

Gledajući ukupnu situaciju, mislim da možemo biti više nego zadovoljni. Ovakve smo rezultate postigli zasigurno zahvaljujući vrlo dobroj cjelokupnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, a posebice u Istri i Rovinju, kao i našem geografskom položaju odnosno blizini naših emitivnih tržišta Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i Mađarske. Rovinj i Istra su ipak prvenstveno autodestinacije te velik udio, gotovo polovicu, smještajnih kapaciteta ovdje čine kampovi. Sve se to odražava na konačan rezultat. No, iako nas s jedne strane vesele brojke u Rovinju i Istri, s druge strane nas također žalosti što takvi rezultati nisu slučaj i u dijelu Dalmacije, Dubrovnika, Splita. Vjerujte, voljeli bi da svi nekako podjednako radimo pogotovo s obzirom na krizu uzrokovanu epidemijom.

NACIONAL: Početkom lipnja izjavili ste da bi bili zadovoljni kada bi sezona bila na visini od 30 do 40 posto od prošle, znači li to da ste pomalo i iznenađeni kako prolazi turistička sezona u Rovinju?

Kumulativno gledano sezona u Rovinju je na razini 44% realizacije u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Smatram da je svaki dolazak i svako noćenje u ovo vrijeme iznimno vrijedno za naš grad i iskreno se nadam da ćemo svi zajedno, cijela Hrvatska, izdržati i odraditi još mjesec dana kako bi se barem dio turističke sezone spasio, napunili proračuni te osigurala kakva takva opstojnost naših aktivnosti.

NACIONAL: Kako je Rovinj usprkos koronavirusu ipak uspio privući solidan broj turista?

Mislim prvenstveno zbog geografskog položaja i čiste epidemiološke slike u Istri koja nas pozicionira kao sigurnu destinaciju, ali i velikog ugleda koji uživa Rovinj u pogledu brenda koji je stvaran desetljećima i zbog kojega je danas, uz Dubrovnik, najprepoznatljivija hrvatska destinacija u svijetu. Sve ostalo je špekulativno. Teško je hvaliti se rezultatima znajući da dobar dio Hrvatske nema nikakav ili skroman promet. Sigurnost destinacije je odigrala svakako ključnu ulogu u ovom trenutku a ona je postignuta i velikom zaslugom naših građana koji se od samog početka pojave virusa strogo pridržavaju svih propisanih mjera i preporuka.

NACIONAL: S druge strane, što pad turističke aktivnosti znači za prihode grada i kako će se to odraziti na gradski proračun?

Gradski proračun prvenstveno ovisi o turističkom prometu. Trenutno prognoziramo pad ukupnih proračunskih prihoda za 40% u odnosu na 2019. godinu, međutim jasniji uvid u kretanje proračuna imati ćemo oko sredine rujna. Uz malo sreće, kao što sam rekao, možda se situacija i popravi.

NACIONAL: Jesu li ugroženi neki projekti koje ste planirali uoči izbijanja krize?

Svi bitni strateški projekti planirani su i ugovoreni prije krize uzrokovane pandemijom COVIDa-19. Proširenje Doma za starije i nemoćne osobe „Domenico Pergolis“ je dovršeno, kroz nekoliko tjedana otvaramo novi dječji vrtić i jaslice u Rovinjskom Selu, kapaciteta 70 djece. U tijeku je izgradnja Sjeverne luke „San Pelagio“, a u pripremi je početak gradnje gradskog bazena u krugu specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ koji je ključan objekt za daljnju budućnost i opstanak te vrlo važne institucije. Trenutno radimo i na nabavi novih vatrogasnih vozila kao i dodatno proračunsko kreditiranje obnove prije spomenute županijske specijalne bolnice u Rovinju. Uspješno provodimo i EU projekt izgradnje kanalizacijske mreže i pročistača „Cuvi“, a u fazi realizacije nalaze se još dva EU projekta svaki vrijedan po 10 milijuna kuna. Pokrenuli smo niz projekata vezanih za izgradnju biciklističkih traka i staza, a do kraja godine će se vjerojatno produljiti rokovi realizacije dijela manjih investicija, ali je zasad još uvijek rano za takve projekcije.

NACIONAL: Dio ekonomskih stručnjaka tvrdi da je ova kriza pokazala da se pretjerano oslanjamo na turizam, slažete li se s njima?

U načelu da. No, ne treba biti ekonomski stručnjak za takvu tvrdnju. Kada bi dio domaće proizvodnje više sudjelovao u turističkom prometu i transakcijama zasigurno bi i ukupni rezultati i zaposlenost na razini Hrvatske bili bolji. Općenito, bez puno mudrovanja, Hrvatskoj danas nedostaju radna mjesta u poljoprivredi, industriji i brodogradnji. Ne mogu se pomiriti da Vlada RH nije našla energije i sluha da Uljaniku pruži još jednu šansu, makar minimalnu. Potrebno je što skorije izmijeniti niz zakona kako bi se mogle efikasnije privući strane investicije. Tu mislim da nismo uopće odradili posao. Zakonski okvir državne i lokalne birokracije u sprezi sa državnim poduzećima najveća su prepreka razvoju naše zemlje kako kod tretiranja stranih investitora tako i kroz korištenje EU sredstava. U narednom roku prvenstveno je potrebno stvoriti drukčiju okolinu glede investiranja, država treba postati partner ulagačima.

NACIONAL: Rovinj je već tradicionalno u vrhu kada je riječ o gradovima najpoželjnijima za život, koliko je porastao broj stanovnika u Rovinju u proteklih pet-šest godina i je li zbog toga došlo do preopterećenosti infrastrukture?

Prema našim procjenama u Rovinj se doselilo oko 1000 ljudi, dakle s otprilike 14 200 narasli smo na 15 200 stanovnika. Ali to su samo procjene dok čekamo popis stanovništva koji će se provoditi slijedeće godine. Infrastruktura grada gradila se i gradi se na maksimalno opterećenje od 65 000 ekvivalenata, jer toliko ljudi otprilike boravi u našem gradu u špici turističke sezone. Upravo su kontinuirana ulaganja u održavanje i poboljšanje infrastrukture jedan od glavnih razloga što je naš grad među najpoželjnijima za život. Iako su nam turisti važni nikad nismo potrebe naših građana stavljali u drugi plan. Upravo suprotno, prioritet je uvijek bio našim sugrađanima osigurati što viši standard života.

NACIONAL: Gradovi u Istri poznati su kao gradovi koji dobro iskorištavaju EU fondove, je li taj slučaj i u Rovinju i koliko ste novaca uspjeli povući iz fondova u vašem gradonačelničkom mandatu?

U mandat sam ušao s projektom vrijednim 230 milijuna kuna: kanalizacijska mreža aglomeracije Rovinj na kojem sam aktivno sa suradnicima radio od 2006. I to je naš najveći EU projekt. On je sada u završnoj fazi, negdje na 70 % izgrađenosti. U posljednje tri godine ukupno smo, što kroz EU fondove što kroz ministarstva, povukli preko 30 milijuna kuna za nekoliko projekata: izgradnja Sjeverne luke, izgradnja vrtića u Rovinjskom Selu, sanacija deponije, izgradnja geološkog parka, sanacija obalnog zida u luci Valdibora, uređenje javnih plaža i bolničke plaže, te još niz manjih projekata. Mislim da smo dovoljno uspješni. Nismo u vrhu, ali to niti ne želimo biti zbog koeficijenta razvijenosti koji nas penalizira u utrci za EU novce. Želimo sve što radimo raditi smireno, sigurno, staloženo i za dobrobit svih naših sugrađana. Ponekad je neke projekte bolje izostaviti jer zapravo dio njih nema nikakvu ili sasvim malu dugoročnu korist.

NACIONAL: Koliki problem prilikom prijave na EU fondove Rovinju, a i nekim drugim gradovima u Istri predstavlja ta dobra razvijenost zbog koje su na neki način penalizirani prilikom dodjele sredstava iz EU fondova?

Mislim da ste pitanjem i dali odgovor. Očekujemo da Vlada RH promijeni pristup kako bi sredstva dobivali oni koji su najsposobniji i najspremniji ih povlačiti i koji će, u konačnici, ostvariti dodanu vrijednost kroz te projekte. Prednost treba dati najuspješnijima.

NACIONAL: U posljednjih mjesec dana puno se govori o milijardama eura koje će Hrvatska dobiti iz EU fondova i iz programa EU-a za pomoć gospodarstvu zbog koronavirusa, očekujete li da dio novca završi i u Rovinju, odnosno koje projekte želite u idućem razdoblju ostvariti putem EU fondova?

Drago mi je da ćemo kao država dobiti toliko sredstava. No, kod iskorištavanja istih moram istaknuti problem silne birokracije i administracije koja se kreće oko njihovog korištenja. Ne želim nikoga prozivati, ali mislim da ako se nešto drastično ne promijeni, dobar dio tih sredstava ostat će neiskorišten. Ministarstvo regionalnog razvoja treba napraviti kvalitativan i pragmatičan iskorak u smislu olakšavanja korištenja fondova, a Rovinj ima uvijek spremno nekoliko kvalitetnih projekata.

NACIONAL: Ima li kakvih novosti oko najavljenog zatvaranja tvornice BAT-a u Kanfanaru i što bi odlazak te tvrtke značio za cijelo područje Rovinja?

Zasad nema još nikakve službene informacije o konačnoj odluci BAT-a. Svi radnici tvornice znaju da imaju moju osobnu podršku. Mišljenja sam da će se pronaći način da tvornica ostane u Istri još neko vrijeme i u tom pogledu očekujemo punu podršku Vlade RH. Ipak se sa strateškog i proizvodnog aspekta radi o jako bitnom BAT-ovom pogonu.

NACIONAL: Kako rovinjski poduzetnici preživljavaju koronakrizu i kako ste im kao grad pomogli da je što lakše prebrode?

Mi smo, kao Grad, dozvolili obročno plaćanje i odgodu plaćanja svih gradskih poreza (komunalna naknada i komunalni doprinos) odnosno oslobodili smo poduzetnike plaćanja najma gradskih prostora u mjesecima u kojima nije bilo gospodarske aktivnosti uslijed zabrane rada te prepolovili njegov iznos nakon ponovnog otvaranja do stabilizacije poslovanja. Također, obustavili smo naplatu poreza na javne površine za prvu polovicu godine te oformili više fondova pomoći za poduzetnike i obrtnike sa područja grada Rovinja kako bi im olakšali održavanje tzv. hladnog pogona.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni s pomoći države ili smatrate da bi ona trebala biti još snažnija?

Glede davanja za plaće od 4000 kuna mislim da možemo svi biti zadovoljni. Izostala je, s druge strane, pomoć jedinicama lokalne samouprave i njihovim poduzećima. Tu sam primijetio velike probleme ne samo u svojoj sredini već u cijeloj zemlji. Potrebno je da država i za ta poduzeća koja pružaju vrlo važnu uslugu građanima, a čiji su prihodi također znatno pali uslijed smanjenja gospodarske aktivnosti, predvidi potpore za zadržavanje radnih mjesta.

NACIONAL: Često se u javnosti stječe dojam da je suradnja lokalnih čelnika u Istri s centralnom državom u Zagrebu napeta zbog nesuglasica IDS-a i HDZ-a, je li to dobar dojam? Jeste li vi zadovoljni sa suradnjom?

Nesuglasice, odnosno mimoilaženja oko određenih politika, ciljeva i zakona najnormalnija su stvar u svakoj demokraciji. To je i sam smisao pluralizma, odnosno višestranačkog sustava. Stranačka suradnja, ona između političkih stranaka može, ali i ne mora postojati – kao što je to slučaj između IDS-a i HDZ-a. S druge strane, institucionalna suradnja, ona između središnje države, županija, gradova i općina mora postojati. Što je kvalitetnija to je bolje za građane. Volio bih kad bi svi nositelji vlasti to razumjeli. Kao što bih volio da institucionalnu suradnju podignemo na višu razinu. U dobro uređenim državama različite političke boje nisu, niti smiju biti prepreka razvoju.

NACIONAL: HDZ je na parlamentarnim izborima u Istri postigao jako dobar rezultat, znači li to da bi IDS na lokalnim izborima mogao dobiti neočekivanu konkurenciju?

IDS je stranka vođena jasnom vizijom, čvrstom i dokazano kvalitetnom programskom platformom, koja, dozvolit ćete, uživa široku podršku građana u cijeloj Istri. Poznati smo po tome da uvijek težimo izvrsnosti, a naš nam mentalitet nalaže da konstantno ubrzavamo tempo, odnosno da pokušavamo nadmašiti svoje mogućnosti. Iz tog razloga, ne opterećujemo se ‘konkurencijom’, niti se ikoga ‘bojimo’. Mi ćemo do zadnjeg dana mandata predano raditi na realizaciji našeg programa i u tome, siguran sam, bit ćemo dovoljno uspješni da s pravom zatražimo povjerenje naših sugrađana za novi mandat.

NACIONAL: Planirate li se iduće proljeće na lokalnim izborima ponovno kandidirati za gradonačelnika Rovinja i koji bi bili glavni ciljevi u novom četverogodišnjem razdoblju?

Činjenica je da sam sada u potpunosti fokusiran na prevladavanje negativnih posljedica epidemije za naš grad, odnosno našu zajednicu. Tako da je, barem meni, prerano govoriti detaljno o kandidaturama i programima. Privodim kraju svoj prvi mandat na čelu grada; mislim da energije, ljubavi i strasti prema ovom pozivu imam na pretek. Kad za to dođe vrijeme zatražit ću podršku svojih kolega i sugrađana.