Palestina je 1. travnja postala punopravnom članicom Međunarodnoga kaznenog suda sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj. I prije nego što je donesena ta službena odluka, Izrael i SAD izrazili su neslaganje s članstvom Palestine, jer su palestinski čelnici najavili da će podnijeti tužbu protiv Izraela zbog zločina protiv palestinskoga stanovništva. U MKS-ovu je mandatu da istražuje genocid, ratne zločine i zločina protiv čovječnosti. Nakon što je Palestina postala njegovom punopravnom članicom, mogle bi biti pokrenute istrage zbog zločina na njenom području. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu već je najavio kako neće surađivati s MKS-om budu li pokrenute istrage protiv izraelskih državljana, a to je zatražio i od svih izraelskih saveznika.

• Palestinski predsjednik Mahmud Abbas traži da se pokrene istraga o mogućim ratnim zločinima što su ih počinili izraelski vojnici u prošlogodišnjim napadima na Palestinu

 

Palestinci su od MKS-a zatražili da se proglasi mjerodavnim za zločine počinjene u istočnom Jeruzalemu, na zapadnoj obali Jordana i u pojasu Gaze nakon 13. lipnja 2014., što se odnosi i na događaje uoči i za vrijeme prošloljetnog velikog sukoba Izraela i Palestine. Izraelske snage tog su datuma počele masovno privoditi Palestince u potrazi za trojicom izraelskih tinejdžera koji su nestali na Zapadnoj obali dan prije. Ni Izrael ni SAD nisu potpisali Rimski sporazum, osnivačku povelju MKS-a, ali, teorijski, taj sud može kazneno goniti izraelske državljane zbog zločina počinjenih na palestinskom teritoriju. Glavna tužiteljica suda Fatou Bensouda potvrdila je da su pokrenute predistražne radnje kako bi se utvrdilo jesu li zadovoljeni svi kriteriji za otvaranje formalne istrage o događajima u Palestini. Početkom ožujka sastali su se članovi Središnjeg vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljnjem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas dobio je mandat da s Izraelom prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima. Za Mahmuda Abbasa važno je da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira na to da govori u ime svih Palestinaca. Izrael je oštro reagirao na Abbasovu inicijativu da se Palestina obrati MKS-u pa je izraeleski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman obustavio isplatu poreznog novca na koji palestinska samouprava ima pravo. Međutim, nakon pritiska zapadnih zemalja Izrael je ovoga mjeseca Palestinskoj samoupravi ponudio isplatiti dio prikupljenog poreznog prihoda, a potom je s palestinskim predstavnicima dogovorena i isplata 500 milijuna dolara neisplaćenih od prosinca.

Pridruženje Palestine MKS-u Sjedinjene Američke Države smatraju kontraproduktivnim, a neki kongresnici zahtijevali su smanjenje novčane pomoći Palestincima. Ipak, tužiteljica Fatou Bensouda od sredine siječnja prikuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internetskim stranicama MKS-a mogu se pronaći informacije o tijeku tzv. “preliminarnih istraga o Palestini”. Palestinski predsjednik osnovao je odbor, kojem je čelu Saeb Erekat, koji treba razmotriti molbu Palestinaca MKS-u.

Palestinci su uvjereni da se neke izraelske operacije u pojasu Gaze u srpnju i kolovozu 2014. mogu protumačiti kao ratni zločini. U pedeset dana ubijeno je više od 2100 Palestinaca, većinom civila, a uništeno je i više od 10.000 stambenih objekata. Na izraelskoj strani ubijeno je 67 vojnika i šest civila. Palestinci također žele da se pokrene istraga o širenju židovskih naselja na teritoriju Palestine i protjerivanju Palestinaca s tih teritorija. Nezakonita deportacija i transport ljudi koji žive na okupiranom teritoriju po međunarodnim zakonima također se smatraju ratnim zločinom pa Palestinci i tako žele putem suda povećati međunarodni pritisak na Izrael. No Palestinci neće odlučivati hoće li biti pokrenuta istraga protiv Izraela, jer prema pravilima MKS-a prijava nije dovoljna da se automatski pokrene postupak, nego tu odluku donosi glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda.

Hoće li u budućnosti zaista početi proces protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih skupina, upitno je. Jer preliminarne će istrage pokazati jesu li za to uopće ispunjeni nužni kriteriji. Jedan od najvećih izazova bit će hoće li Izrael surađivati s MKS-om i hoće li dopustiti pristup nužnim informacijama. No Izrael je tu mogućnost već unaprijed isključio. Osim toga, bit će promatrano kako se razne palestinske institucije odnose prema povredama ljudskih prava na svojim područjima. Pri tome će biti riječi i o tome hoće li vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u travnju 2014., biti u stanju prikupiti sve nužne informacije. Hamas je, doduše, član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je na vlasti, djeluju brojne skupine potpuno samovoljno. Samo ako nužne informacije budu pribavljene, moći će biti provedena i istraga.

FOTO: Marc Israel Sallem/Jinipix

Međutim, inzistiranje Mahmuda Abbasa i palestinskih političara na istrazi protiv izraelskih vojnika i ulozi Izraela u prošlogodišnjem sukobu možda će im se vratiti poput bumeranga, jer bi MKS mogao pokrenuti i istragu protiv Palestinaca. Najveća palestinska islamistička skupina Hamas službeno je podržala pristupanje Palestine MKS-u, ali bi se uskoro mogla pokrenuti istraga protiv čelnika te organizacije zbog toga što su naređivali napade na civile i civilne ciljeve. Članovi Hamasa i drugih militantnih organizacija ispalili su tisuće raketa na izraelska naselja i gradove, ciljevi tih napada uglavnom su bila stambeni objekti u kojima su živjeli civili. Izraelska nevladina organizacija Shurat HaDin već je zatražila od MKS-a da pokrene istragu o ratnim zločinima koje su navodno počinile palestinske militantne skupine. Palestinci riskiraju i gubitak financijske pomoći SAD-a, koji se oštro protivio pristupanju Palestine MKS-u jer smatra da Palestina nije suverena država i da kao takva ne može pristupiti tom sudu. Washington je nakon Europske Unije drugi najveći financijski donator Palestine i godišnje na palestinski račun uplati 400 milijuna dolara pomoći. Po američkom zakonu, ta će pomoć biti ukinuta ako Palestinci nastave s pritiscima na Izrael pred MKS-om. Unatoč mogućem gubitku financijske pomoći, predsjednik Abbas ne odustaje i planira nastaviti s lobiranjem pred sudom u Den Haagu. Rekao je i da je spreman više puta vratiti se pred Vijeće sigurnosti UN-a ne bi li se ondje donijela rezolucija kojom bi bio određen rok za uspostavu neovisne palestinske države.

Samo otvaranje istrage, ili protiv palestinskih ili protiv izraelskih čelnika, moglo bi biti vrlo riskantno i za sam Međunarodni kazneni sud. Prema pisanju BBC-ja, neki pravni stručnjaci smatraju da bi se upletanje MKS-a u izraelsko-palestinski sukob moglo protumačiti i kao njegova pretjerana politizacija.

Međutim, postoji i suprotno mišljenje da se MKS-u u ovom slučaju pruža jedinstvena prilika da iznova zadobije vjerodostojnost koju je izgubio nakon što su odbačene optužbe protiv bivšeg kenijskog predsjednika Uhurua Kenyatte i nakon što je službeno prekinuta istraga o zločinima u sudanskoj regiji Darfur, jer nije postojala podrška Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Prijem Palestine u članstvo MKS-a i moguća tužba ne utječu smo na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, području brojne stranke iz toga bi mogle izvući korist. Radikalno-islamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abbasa. Hamas pritom preuzima rizik da se i sam nađe na udaru kaznenog progona. Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se pozicionira prema radikalnim suparnicima u Pojasu Gaze.

Ali postoji još jedan aspekt: treće zemlje u budućnosti bi zbog toga mogle promijeniti svoj odnos prema Izraelu i Palestini. Službena istraga MKS-a mogla bi mnoge države i međunarodne institucije primorati na nepopularne poteze prema Izraelu i Palestini, ali to je ujedno i šansa za zaustavljanje spirale nasilja na Bliskom istoku, što ne prestaje već desetljećima.