Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u travnju je iznosila 3,7 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je manja nego u ožujku kada je iznosila 4,1 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS) svoju prvu procjenu.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7 posto, dok su u odnosu na ožujak (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7 posto.
To je pad godišnje stopa inflacije u odnosu na ožujak, kada je iznosila 4,1 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), usluge su poskupjele za 6,3 posto, hrana, piće i duhan 4,5 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije dva posto, a energija 1,1 posto.
OPTIMISTIČNI GUVERNER Vujčić očekuje usporavanje inflacije do ljeta i veći gospodarski rast
Porast cijena na mjesečnoj razini procijenjen je za industrijske neprehrambene proizvodi bez energije, za 1,2 posto, usluge, za 0,7 posto te hranu, piće i duhan, za 0,7 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pala cijena energije, za 0,4 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja.
HICP: godišnja inflacija 4,7 posto
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji je u utorak objavio Eurostat, procijenjena godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u travnju je 4,7 posto, što je druga najveća u eurozoni nakon Belgije koja ima 4,9 posto.
Prosječna godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju procijenjena je na 2,4 posto.
Brkić: Bez jačih šokova mogli bi se približiti inflaciji od dva posto
Ekonomski analitičar Luka Brkić rekao je da bi se Hrvatska do kraja godine mogla približiti ciljanoj inflaciji od dva posto, ne bude li jačih šokova.
“Pod pretpostavkom da nema nekih jačih izvanrednih neočekivanih šokova, dakle, nekih egzogenih varijabli, može se očekivati da bi se do konca godine mogli približiti toj ciljanoj inflaciji od 2 posto”, rekao je u Dnevniku HRT-a Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas.
Osvrćući se na veliki rast cijena usluga, Brkić je rekao da je to među ostalim posljedica strukture gospodarstva. “Sjetimo se da je turizam oko 20 posto BDP-a. Prema tome, potpuno je logično da se taj rast događa u sektoru usluga”, naglasio je pa dodao: “Što se tiče hrane, to je već malo veći problem, da tako kažem. Mislim da je to definitivno inflacija troškova, nikako inflacija potražnje”.
Smatra da veliki dio poljoprivrednih proizvoda uvozimo. Što se tiče turizma, Brkić je, među ostalim, rekao kako smo postali izuzetno skupa destinacija te da su nama konkurentne zemlje cjenovno puno povoljnije. “Logično je za očekivati da će se i na tom segmentu dogoditi neko barem usporavanje cijena tog turističkog sektora”, zaključio je.
Komentari