Pod krinkom ‘dosadnih’ administrativnih procedura državne institucije usvojile su dokument koji značajno mijenja funkcioniranje obavještajne službe, a za to je bilo potrebno postići privremeno primirje između predsjednika države i premijera

Nacional je tijekom proteklog tjedna doznao kako su se hrvatski predsjednik Zoran Milanović i hrvatski premijer Andrej Plenković, unatoč svojim žestokim javnim sukobima, ipak nedavno uspjeli usuglasiti oko jedne izuzetno važne teme, značajne za nacionalnu sigurnost. Radi se o unutarnjem preustroju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), do čega je došlo prvenstveno zbog sve učestalijeg porasta kibernetičkih napada na važne i osjetljive resurse državnih institucija, što nije slučaj samo u Hrvatskoj nego se radi o sve raširenijoj pojavi hibridnog djelovanja, često ruskog podrijetla, koja prijeti sigurnosti europskih institucija naročito nakon izbijanja ruske agresije na Ukrajinu.

Posljednji takav veći slučaj koji je dospio u središte pozornosti javnosti, zbio se ljetos kada su u hakerskom napadu ukradene baze podataka iz KBC-a Rebro.

Da bi do spomenutog preustroja došlo, bila je potrebna suglasnost većeg broja tijela državne uprave i institucija, a među njima je bio i Ured predsjednika Zorana Milanovića. Sukladno propisima i propisanoj proceduri, Ured Predsjednika se s promjenama usuglasio nakon što su to učinila ministarstva europskih i vanjskih poslova, financija i uprave, a prijedlog je potom usvojen na Vladi. Drugim riječima, u tom osjetljivom području dva sukobljena državna čelnika pronašla su zajednički jezik, ali o tomu je gotovo izostala bilo kakva suvisla informacija za javnost.

Nominalno se radi o naoko nezanimljivim administrativnim promjenama, ali zapravo o širokom zahvatu koji je tehnički usvojen na 41. sjednici Vlade od 21. studenoga, a koji zbog nekih svojih specifičnosti značajno mijenja i unutarnji odnos snaga unutar SOA-e, prvenstveno zbog promjene statusa nekih njenih dosadašnjih lokalnih centara….