Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u petak da bi za veću procijepljenost u zemlji trebalo osigurati veće povjerenje u vladu, jer ako javnost ne vjeruje vladi tada ne vjeruje ni vladinim preporukama u vezi s covidom-19.

Pahor je nakon sastanka s ministrom zdravstva Janezom Poklukarom komentirao najnovije istraživanje Eurobarometra, anketu obavljenu u svim članicama Europske unije, koja pokazuje da su prema nepovjerenju u svoju vladu Slovenci na vrhu ljestvice.

Manje od trećine ljudi smatra da je vladina strategija cijepljenja protiv Covida-19 uspješna, a samo polovica smatra da su prednosti cijepljenja veće od možebitnog rizika.

U izjavi novinarima nakon sastanka, Pahor je kazao da probleme s cijepljenjem imaju i druge vlade u Europi, no glavni je problem što nisku potporu vlada Janeza Janše ima u vezi s pitanjima koja nisu povezana s pandemijom, što se odražava i na manji odaziv na cijepljenje.

“Ako vlada nema potrebno povjerenje javnosti, onda i njezine preporuke postaju irelevantne i kad je u pitanju epidemija covida-19”, kazao je Pahor.

On drži da bi se slovenska vlada ubuduće morala suzdržati od poteza koji nisu povezani s pandemijom jer bi se tako otvorio veći prostor za “političku koheziju” koje sada nema, te tako uspostavio konstruktivan odnos svih političkih snaga i javnosti potreban za suočavanje s pandemijom u sadašnjoj “finalnoj” fazi.

Slovenska vlada je za cilj postavila da se još ovaj mjesec stupanj pune procijepljenosti protiv covida-19 sa sadašnjih 44 posto poveća na 60 posto populacije, ali s obzirom na dosadašnji tempo cijepljenja i otpore u javnosti već je jasno da se to neće moći ispuniti.

Prvu dozu cjepiva u Sloveniji je do sada dobilo 48 posto stanovništva, punim dozama je cijepljeno 44 posto populacije, a pojačan je tempo cijepljenja mlađih pa je u dobnoj skupini od 18 do 24 godine prvu dozu primilo već njih 43 posto.

Epidemiolozi međutim inzistiraju da se što prije moraju bolje zaštititi stariji od 50 godina, među kojima je još mnogo necijepljenih, a otpori u dijelu javnosti i dalje su veliki zbog uvjetovanja nekih aktivnosti tzv. PCT potvrdama (preboljeli, cijepljeni, testirani), te najavama da će za javni sektor uskoro važiti pravilo da se  oni koji su u kontaktu sa strankama moraju cijepiti.

Osnovne primjedbe i kritike na račun vladine strategije cijepljenja, kad se izuzmu radikalnije “antivakserske” grupe, svode se na to da vlada ne zna komunicirati s javnošću, da pribjegava represivnim mjerama i “straši” necijepljene i cijelu javnost oštrom retorikom i dramatiziranjem situacije.