Da se to dogodilo pri lošijim vremenskim uvjetima i valovitom moru, unutrašnjost broda brzo bi se napunila većom količinom mora, koja bi izazvala dodatno opterećenje i destabilizaciju broda, što bi ubrzalo punjenje morem i došlo bi do katastrofe – prevrnuća i potonuća trajekta koji može ponijeti 616 putnika i 145 osobnih vozila

Autor: Željko Marušić

Pad rampe tijekom plovidbe nakrcanog trajekta znatno je veći rizik za gubitak života od pada rampe dok je trajekt na pristaništu, kao što se dogodilo 11. kolovoza 2024. na Malom Lošinju, kad su pri padu rampe na trajektu Lastovo tri mornara izgubila život. Ali, za razliku od to događaja, jučer smo imali sreću… Rampa na trajektu Mljet pala je u krajnji položaj i otvorila trup pri mirnom vremenu te je u unutrašnjost prodrla nevelika količina mora te stabilnost i plovnost nisu bili ugroženi.

Da se to dogodilo pri lošijim vremenskim uvjetima, pri buri, a posebice jugu i valovitom moru, unutrašnjost broda bi se brzo napunila većom količinom mora, koja bi izazvala dodatno opterećenje i destabilizaciju broda, što bi ubrzalo punjenje morem i došlo bi do katastrofe – prevrnuća i potonuća trajekta koji može ponijeti 616 putnika i 145 osobnih vozila.

O kolikoj magnitudi opasnosti se radilo pokazao je slučaj iz rujna 1994., kada se pri olujnom vremenu na Baltiku, trajektu Estonija, koji je plovio na ruti Talin – Stochkolm otvorila pramčana rampa. Ubrzano se počeo puniti morem, što je u samo desetak sekundi izazvalo kritično preopterećenje i destabilizaciju teško opterećenog trajekta, koji se prevrnuo i potonuo. Poginule su 852 osobe i to je bila najveća mirnodopska prometna katastrofa u europskom brodu, nakon potonuća Titanika.

Jučer smo nadomak Supetru imali veliku sreću, jer da je more bilo valovito i puhao vjetar, mogla se desiti ,ne samo najteža pomorska nesreća, nego i najtragičniji mirnodopski događaj u hrvatskoj povijesti. Otvaranje pramčane ili krmene rampe trajekta tijekom plovidbe ne smije se nikada dogoditi, kao što se ne smiju otvoriti cargo-vrata tijekom leta zrakoplova (jedina koja nisu samobrtveća), jer tada samo sreća može spasiti da ne nastane katastrofa.

Zbog toga imaju tri sustava osiguranja – hidraulički mehanizam, mehaničku bravu i lokot. Uz propisano održavanje i radne protokole u pomorskim operacijama to se nikad ne smije dogoditi. Sve to ukazuje na zabrinjavajuće stanje u Jadroliniji i koliki je propust bio što nakon tragedije u Malom Lošinju nisu poduzete odgovarajuće mjere. Ministarstvo prometa je na potezu…