Ministar zdravstva Vili Beroš krenut će u obračun s netransparentnim, a moguće i namještenim javnim nabavama u sustavu zdravstva kako bi barem u tom segmentu pokušao smanjiti dug u ovom sektoru koji svakog mjeseca raste za novih 285 milijuna kuna. Izvor iz Ministarstva zdravstva Nacionalu je otkrio da se Beroš odlučio na ovaj korak nakon što je vrlo ozbiljno shvatio pritužbu jedne velike međunarodne kompanije koja je upozorila na netransparentnu nabavu lijekova na bazi krvne plazme u hrvatskim bolnicama.

Nakon što je ministar zdravstva proučio prijavu tvrtke CSL Behring GmbH koja u Hrvatskoj predstavlja korporaciju CSL Behring, odlučio je detaljnije istražiti optužbe koje su navedene u toj prijavi te je zaključio da bi dio navedenih stvari mogao biti istinit. Ako se pokaže da Beroš doista planira istražiti, a potom i promijeniti način javne nabave kako bi cijeli sustav bio transparentniji, to bi bio prvi korak prema sređivanju stanja u sustavu javne nabave u zdravstvu za koji se već godinama govori da je leglo korupcije i privatnih interesa pojedinaca koji na namještenim natječajima guraju svoje proizvode i aparate u hrvatske bolnice.

Nakon što je ministar zdravstva proučio prijavu tvrtke CSL Behring GmbH koja u Hrvatskoj predstavlja korporaciju CSL Behring, odlučio je detaljnije istražiti optužbe koje su navedene u toj prijavi. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Isto tako, ako Beroš krene u sređivanje stanja u tom sustavu, lako je moguće da će se naći na udaru baš tih pojedinaca koji su se obogatili zahvaljujući netransparentnom sustavu javne nabave pa bi se mogli osjetiti ugroženi najnovijim pokušajem ministra zdravstva da uvede red u kaotičan sustav javne nabave, prije svega hrvatskih bolnica.

A Beroš se na taj korak odlučio nakon što je na stol dobio pismo odvjetnika društva CSL Behring GmbH u kojem se navode nepravilnosti u postupku javne nabave lijekova na bazi krvne plazme. U tom se pismu Beroša upozorava da je CSL Behring, kao dio sustava dobavljača lijekova za hrvatski zdravstveni sustav zainteresiran da se postupci javne nabave lijekova vode potpuno u skladu s propisima o javnoj nabavi te se navodi da su predstavnici te tvrtke dužni, kao dio tog sustava, upozoriti na moguće nepravilnosti kojima se direktno krše propisi o javnoj nabavi i posljedično se značajno oštećuje i zdravstveni proračun RH jer se takvim kršenjem propisa onemogućava ravnopravno sudjelovanje u postupcima javne nabave svih sudionika dobavljača lijekova.

U pritužbi ministru Viliju Berošu navode se tri najveća problema na koje upozoravaju predstavnici tvrtke CSL Behring. Riječ je o mogućim nepravilnostima u postupcima bolničke nabave lijekova, zatim o mogućem izbjegavanju postupka javnog nadmetanja u postupku otkupa krvne plazme hrvatskih davatelja zbog mogućeg pogodovanja jednom dobavljaču i posljedično moguće značajno oštećenje zdravstvenog proračuna te na kraju o, kako se navodi, “činjenično nedokazanim tvrdnjama jednog dobavljača o isključivom hrvatskom porijeklu krvne plazme te posljedično privilegiranom tretmanu krvnih pripravaka tog dobavljača u bolničkim postupcima nabave”.

Kao što se može vidjeti iz ovih navoda, u pritužbi koja je poslana na adresu ministra zdravstva tvrtka CSL Behring GmbH se žali i na povlašteni položaj jedne druge tvrtke, u ovom slučaju tvrtke Octapharm, koja na hrvatskom tržištu nastupa putem društva Janapharm d.o.o. Naravno da je moguće kako se ovdje radi o pukom lobiranju jedne zainteresirane strane kako bi ojačala svoj položaj u budućim javnim nabavama, ali očito je kako je sam ministar Beroš optužbe tvrtke CSL Behring shvatio vrlo ozbiljno te je odlučio opsežnije istražiti cijeli sustav javne nabave. A u svojoj pritužbi ministru Berošu predstavnici CSL Behringa između ostalog navode i sljedeće:

“CSL Behring je u više navrata u pojedinim bolničkim nabavama očito diskriminiran u odnosu na konkurentskog ponuđača lijekova tvrtku Octapharm, koja na hrvatskom tržištu nastupa putem društva Janapharm d.o.o. Diskriminacija i kršenje načela bolničke javne nabave se očituje tako da se Janapharm redovito u bolničkim natječajima od strane određenih bolničkih ustanova preferira u odnosu na ostale dobavljače iz istih grupa lijekova a prvenstveno u odnosu na CSL Behring, i to tako da se u dokumentaciji o nabavi unaprijed uvrštava ATK šifra samo jednog određenog lijeka, kojeg naravno nudi jedino Janapharm, a navedeno se postupanje, protuzakonito, od strane bolničkih tijela pojašnjava nepostojećim i pravno nevaljanim razlogom „da je uvrštavanje ATK šifre točno određenog lijeka izvršeno u skladu s Odlukom Vlade RH (NN 63/2019 od 28.6.2019.) o provođenju “Nacionalnog plana opskrbe Hrvatske lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2019.-2022.””

Predstavnici društva CSL Behring GmbH u pismu ministru berošu su naveli nepravilnosti u postupku javne nabave lijekova na bazi krvne plazme. FOTO: Facebook/CSL Behring

Inače, korporacija CSL Behring jedna je od vodećih svjetskih biofarmaceutskih tvrtki u području istraživanja, razvoja, proizvodnje i prodaje lijekova na bazi krvne plazme, koja je uz Hrvatsku prisutna sa svojim proizvodima u više od stotinu zemalja u svijetu. U Hrvatskoj CSL Behring je prisutan sa svojih 14 registriranih lijekova, najviše u području albuminskih i protrombinskih lijekova gdje sudjeluje kao dobavljač lijekova u brojnim postupcima nabave za hrvatski bolnički sustav.

Iz te tvrtke nadalje tvrde da je navedeno postupanje u postupcima bolničke javne nabave, po njihovu mišljenju, potpuno nezakonito jer citirana Odluka Vlade o provođenju Nacionalnog plana, niti Nacionalni plan, nigdje ne sadrži niti smiju sadržavati ovlaštenje da se proklamirani cilj samodostatnosti u opskrbi krvnim derivatima može postići mimo zakonskih pravila o zabrani diskriminacije ostalih natjecatelja u postupku javne nabave, a tih se pravila moraju pridržavati svi raspisatelji javne nabave, uključujući i bolnice. Tvrdi se i da je navedeno ponašanje pojedinih bolnica suprotno odredbi čl. 285. Zakona o javnoj nabavi koji određuje: „Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje.“

U pritužbi ministru Viliju Berošu se navodi da se kršenjem propisa onemogućava ravnopravno sudjelovanje u postupcima javne nabave svih sudionika dobavljača lijekova i to prije svega onih koji se bave distribucijom lijekova na bazi krvne plazme. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

U nastavku pritužbe se navodi i ugovorna obveza koju tvrtka Octapharm ima prema zagrebačkom Imunološkom zavodu, a o čemu je ranije ove godine pisala i Slobodna Dalmacija. Tvrdi se da je moguća ugovorna obveza tvrtke Octapharm prema Imunološkom zavodu da plasira svu proizvedenu količinu lijeka dobivenog od derivata plazme hrvatskih davatelja na hrvatskom tržištu isključivo ugovorna obveza tvrtke Octapharm prema Imunološkom zavodu, ali da ta obveza ni na koji način ne ovlašćuje bolničke raspisatelje javnih nabava na nezakonito diskriminatorno ponašanje i pogodovanje jednom dobavljaču diskriminatornim odredbama iz pojedinih bolničkih javnih nabava. U nastavku pritužbe se još navodi:

“Neistinite su tvrdnje Janapharma u postupcima pojedinih bolničkih javnih nabava o nezamjenjivosti intravenskih imunoglobulina i ostalih lijekova iz ljudske plazme, to jest bioloških i bio sličnih lijekova, jer su potpuno suprotne službenom stavu HALMED-a iz dokumenta ‘Biološki i bio slični lijekovi’ gdje HALMED izričito naglašava da su ‘ti lijekovi zamjenjivi uz nadzor liječnika i praćenje stanja pacijenta’, što je naravno uvijek slučaj u bolnicama.“

Kao posljednji primjer takve nezakonite diskriminacije izdvaja se javna nabava u Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić iz Siska, od svibnja 2021. godine te se poziva ministra Beroša ako to smatra potrebnim uputi odgovarajući nadzor u tu bolnicu radi ispitivanja navedenih mogućih nepravilnosti.

Iz tvrtke CSL Behring u svojoj pritužbi Viliju Berošu navode i da su putem javno dostupnih informacija, odnosno tekstova u hrvatskim medijima, došli do saznanja o mogućem postojanju i vođenju postupka direktnih pregovora između Octapharma i Imunološkog zavoda o sklapanju višegodišnjeg ugovora o otkupu krvne plazme hrvatskih davatelja, čijim bi se mogućim sklapanjem, kako tvrde, mogla nanijeti velika financijska šteta zdravstvenom proračunu zbog gubitka mogućnosti za postizanje ekonomski najpovoljnije ponude uključivanjem u postupak i drugih mogućih zainteresiranih subjekata, od kojih je jedan sasvim sigurno i CSL Behring, a u nastavku objašnjavaju i zašto bi to imali pozitivne učinke na proračun:

“Očigledno je da bi se uključivanjem svih zainteresiranih subjekata u postupak nadmetanja za dobivanje takvog višegodišnjeg ugovora mogla postići puno veća cijena i puno bolji financijski efekt za hrvatski zdravstveni proračun, pa Vas molimo da, ako su navedene informacije istinite, što prije provjerite te navode i svojim autoritetom i zakonskim ovlastima utječete da se navedeni postupak organizira kao postupak javne nabave, u kojem bi se omogućilo sudjelovanje svim zainteresiranim sudionicima, uključujući i CSL Behring, koji je veoma zainteresiran za sudjelovanje u predmetnom postupku nabave pod nediskriminatornim i zakonitim uvjetima javne nabave.”

Predstavnici tvrtke CSL Behring u pismu ministru Viliju Berošu upozoravaju i na navode konkurentske tvrtke Janapharm za koju tvrde da u postupcima javnih nabava u svojoj natječajnoj dokumentaciji navode da nude lijekove koji su proizvedeni isključivo od plazme hrvatskih davatelja, te da se ta tvrdnja Octapharma, odnosno Janapharma ni na koji direktni način ne provjerava ‘’od strane raspisatelja javnih natječaja’’. Iz CSL Behringa nadalje tvrde:

“Isto se uzima kao činjenica bez provjere, bez provođenja, primjerice, uzorkovanja i analize krvnih pripravaka, iako je prema mišljenju CSL Behring i objektivno nemoguće da cjelokupna količina lijekova koja se takvim putem nudi na hrvatskom tržištu zaista i bude isključivo od plazme hrvatskih davatelja, i to zbog očitog velikog nesrazmjera u količinama otkupljene krvne plazme iz Hrvatske u odnosu na količine prodanih lijekova od strane Janapharma, za koje se tvrdi da su proizvedeni isključivo od plazme hrvatskih davatelja. Tražimo da se, u cilju zaštite načela zakonitosti i načela zabrane diskriminacije u postupcima javne nabave odmah provede provjera istinitosti navedenih navoda Janapharma, i da se, ako se u bilo kojoj situaciji utvrde nepravilnosti, pokrenu odgovarajući postupci zbog neistinitih tvrdnji sudionika u postupcima javne nabave, na temelju kojih tvrdnji su u tom slučaju donošene odluke o nabavi bez zakonite osnove.”

Kao posljednji primjer nezakonite diskriminacije prilikom javne nabave izdvaja se javna nabava u Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić iz Siska, od svibnja 2021. godine. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Ministar zdravstva Vili Beroš je očito ova upozorenja i optužbe shvatio vrlo ozbiljno te je zaključio da u njima ima dosta ozbiljnih navoda koje treba istražiti. Vjerojatno je do takvog zaključka stigao i zbog katastrofalnog financijskog stanja u sustavu zdravstva i to prije svega u hrvatskim bolnicama. Naime, prošlog je tjedna na jednom kongresu zdravstvenih djelatnika u Opatiji objavljen alarmantan podatak po kojem zdravstveni sustav mjesečno stvara u prosjeku 286 milijuna kuna novog duga, a ukupne obveze zdravstvenih ustanova 30. lipnja ove godine premašile su 13 milijardi kuna. Dospjele obveze iznosile su na kraju lipnja 4,5 milijardi kuna, a novonastali dug u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo je 1,72 milijarde kuna. Samo su ukupna dugovanja bolnica prema veledrogerijama na kraju kolovoza iznosila 2,88 milijardi kuna, pri čemu je dospjeli dug bio 2,1 milijardu kuna. Iz ovih podataka je jasno zašto je hrvatskom zdravstvu hitno potrebna temeljita reforma, a do prave reforme je teško doći bez suštinskih promjena u sustavu javne nabave u hrvatskim bolnicama, što je, ako je sudeći po najavama, postalo jasno i ministru Viliju Berošu koji se nakon ozbiljnih optužbi ugledne međunarodne korporacije odlučio pozabaviti i s tim velikim problemom hrvatskog zdravstva.