Sklapanje maloljetničkih brakova u BiH predstavlja ozbiljan društveni problem, a nedostatak relevantnih statističkih podataka i neučinkovita sistemska organizacija dodatno kompliciraju situaciju, osobito u kontekstu sankcioniranja onih koji prisiljavaju djecu na sklapanje takvih brakova.
Iako je ranije ovaj problem bio najviše prisutan u romskim zajednicama, gdje su maloljetne djevojčice, pod krinkom tradicije, prodavane za određene novčane iznose, danas se situacija proširila izvan tih okvira, piše Klix.
Djeca postaju žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima. Iz Udruge žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle upozoravaju da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, donoseći primjere sa terena.
‘Majka je kćer za 3000 KM, jedan otac je kćer zamijenio za litru rakije’
Predsjednica udruge, Indira Bajramović, ističe: “Zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćer za 3000 KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćer zamijenio za litru rakije. Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada.
U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Štoviše, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama“, rekla je Bajramović.
UCJENJIVAO I PRIJETIO Mladić vrbovao i spolno zlostavljao 33 djevojčice preko društvenih mreža
Sklapanje maloljetničkih brakova više nije ograničeno samo na djevojčice, nego se sada, prema iskustvima, događa i sa dječacima. Centri za socijalni rad igraju ključnu ulogu u prevenciji ove pojave, jer često primaju prijave o mogućim maloljetničkim brakovima.
Kazne su propisane zakonom, ali se maloljetnički brakovi u BiH i dalje sklapaju
“Imali smo jednu podnesenu kaznenu prijavu protiv roditelja koji je dopustio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i dobio je zatvorsku kaznu. Drugi slučaj je bio kada smo kroz druge predmete i socijalno davanje otkrili da se radi o maloljetničkom braku, pa smo djelovali u suradnji s policijom”, izjavila je Amira Hodžić, ravnateljica Centra za socijalni rad Lukavac. Iako su zakonske kazne jasno propisane, maloljetnički brakovi u BiH se i dalje sklapaju.
Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli navodi: “Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prolaze ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to događa, pa ne reagiraju.”
PRAZNE CRKVE I SJEMENIŠTA Poljska crkva na rubu ponora jer biskupi nisu kažnjavali pedofiliju
O temi maloljetnički brakova raspravljalo se na okruglom stolu u Tuzli, koji je organizirala Misija OSCE-a u BiH, a sudionici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova, posebice u kontekstu Tuzlanskog kantona. Ukazano je na nužnost postojanja točnih statističkih podataka o broju sklopljenih maloljetničkih brakova, što bi pomoglo u prepoznavanju i kažnjavanju onih koji prisiljavaju djecu na brak.
Kolike su kazne?
Zakonski propisane kazne za sklapanje maloljetničkih brakova, prema obiteljskim zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, nalažu da maloljetnim osobama nije dopušteno sklapati brak, osim ako imaju navršenih 16 godina i ako se utvrdi da su fizički i psihički sposobni za obavljanje prava i dužnosti u bračnoj zajednici.
Prema kaznenom zakonu FBiH i Brčko Distrikta, zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine predviđena je za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja ili skrbniku koji maloljetniku omogući ili ga navede na brak.
Svake minute internetom se podijeli 160 sadržaja seksualnog zlostavljanja djece
Također, za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja, prema istom zakonu, kazna zatvora može biti od šest mjeseci do pet godina. U kaznenom zakonu RS predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine za punoljetnu osobu koja živi u vanbračnoj zajednici s maloljetnikom mlađim od 16 godina, a kazna do tri godine zatvora prijeti roditelju ili skrbniku koji omogućava brak maloljetnika iz koristoljublja.
Komentari