Obrana Josipe Čuline u lipnju 2023. iznijela je teške optužbe na račun Uskoka, tvrdeći da su hrvatski organi progona narušili suverenitet susjedne Bosne i Hercegovine, prekršili niz zakona i međunarodnih sporazuma koji reguliraju pravnu pomoć između dviju zemalja, ali i postupili potpuno suprotno vlastitoj dotadašnjoj praksi u gotovo identičnim slučajevima.
U središtu tih optužbi je prisluškivanje telefona Milenka Bašića i Dragana Stipića, registriranih u BiH. U zahtjevima za izuzimanjem nezakonitih dokaza iz spisa, koje su u ožujku i travnju dostavili Županijskom sudu u Zagrebu, odvjetnici Čuline navode da je Uskok to činio na temelju naloga Županijskog suda u Zagrebu i preko Operativno-tehničkog centra za nadzor komunikacija u Republici Hrvatskoj (OTC) bez da je za to tražio odobrenje BiH ili barem poslao obavijest da se prisluškivanje provodi.
Na sjednici Optužnog vijeća održanoj u četvrtak 15. lipnja 2023., branitelj Josipe Čuline Ivan Gržić komentirao je pismeno očitovanje kojim je USKOK odgovorio na dokazne prijedloge koje je obrana podnijela u ožujku i travnju, tražeći izdvajanje nezakonitih dokaza među kojima su, po stavovima obrane, i zapisnici prisluškivanja Bašića i Stipića.
Komentirajući očitovanje Uskoka, odvjetnik Gržić je, prema zapisniku sjednice, kazao kako mu je “očitovanje zamjenika v.d. ravnateljice USKOK-a na određeni način satisfakcija jer se navodi da se u spisu ne nalaze tragovi Međunarodne pravne pomoći o prisluškivanju Bašić Milenka i Dragana Stipića”. Nekoliko mjeseci kasnije taj se optimizam pokazao neutemeljenim jer je i zahtjev Josipe Pleslić odbačen pa sada ona žalbom nastoji takvu odluku promijeniti.
Komentari