Za desetak dana, 7. lipnja, istječe osmogodišnji mandat desetero članova Ustavnog suda, a nadležni saborski Odbor za Ustav još nije raspisao javni poziv za izbor novih ustavnih sudaca.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je član Odbora za Ustav, ističe da je “jako iznenađen što Malenica nije prošli tjedan sazvao sjednicu kako bi se pokrenulo postupak izbora ustavnih sudaca”.

“Znam da se mandat članova Ustavnog suda može produljiti za šest mjeseci, ali mi smo dovedeni u vrlo kratke rokove u kojima moramo obaviti obiman posao. Zato koristim i ovu priliku da pozovem Malenicu da što prije sazovu sjednicu Odbora za Ustav. Ovo čekanje je izvan svake pameti. Bit će doista bizarno ako će se javni poziv raspisati nakon što je već istekao mandat ustavnim sucima”, rekao je Grbin za Novi list.

On smatra da je primjeren rok za javni poziv 30 dana, kakav je bio 2017., kad su posljednji put birani članovi Ustavnog suda, njih tri. Ako će i ovaj put Odbor za Ustav odrediti identičan rok za prijavu zainteresiranih, praktično je nemoguće da bi procedura izbora, tijekom koje će i svi kandidati biti saslušani, bila dovršena do 15. srpnja i dvomjesečne ljetne pauze u radu Sabora.

Izvjesno je da bi zastupnici svoj uvjerljivo najvažniji posao ove godine, proces izbora ustavnih sudaca, dovršili najesen. Ključan segment tog procesa je, naravno, usuglašavanje stranaka. HDZ bi mogao pokušati zaobići oporbenu ljevicu, SDP i Možemo!, teoretski je dvotrećinska većina moguća i bez ukupno 47 zastupnika ovih dviju stranaka, ali izuzetno su male šanse da do toga dođe.

“Naš plan je nastupiti s drugim strankama ljevice i centra da zbog vremenskog tjesnaca, jer predsjednički izbori se neće moći održati u slučaju da ne popunimo Ustavni sud, ne bismo kao 2016. morali pristati i na potpuno neprihvatljive kandidate druge strane”, naglašava Grbin. Uz IDS, Centar, Platformu Sjever i još neke manje centrističke stranke na svojoj strani, opozicijska ljevica bi s ravnopravne pozicije ušla u pregovore s HDZ-om i Domovinskim pokretom. Ako bi se biralo svih deset članova Ustavnog suda, većina i oporba bi vjerojatno predložile po pet kandidata. Postoji, međutim, u SDP-u ideja da se sada pristupi izboru samo šest članova, tri plus tri.

Tih šest bi, naime, s Miroslavom Šeparovićem, Matom Arlovićem i Goranom Selanecom, kojima mandat traje do listopada 2025., morali odlučivati na bitno drukčiji način nego Ustavni sud dosad.

Posljednjih godina je Ustavni sud skoro sasvim uz HDZ, samo tri, najviše četiri člana zastupaju suprotne stavove. Ako bi se jednom od njih, Selanecu, pridružila još tri ustavna suca spremna glasovati protiv onoga za što se zalaže Šeparović, Ustavni sud ne bi više mogao rutinski presuđivati u prilog Vladi Andreja Plenkovića i HDZ-a.

Za odluku Ustavnog suda potrebno je minimalno sedam glasova, a Šeparović, Arlović i troje njihovih budućih kolega koje bi predložio HDZ ne bi ih imali sami. HDZ će, naravno, stoga tražiti da se izabere svih deset sudaca, kako bi omjer snaga u Ustavnom sud i dalje bio neupitno u njegovu korist, makar nešto nepovoljniji nego što je trenutačno – 7:6.