Europa se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, na oko 2,2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskog doba. Znanstvenici su ovaj tjedan potvrdili da je ljeto 2023. bilo najtoplije godišnje doba koje je svijet ikada vidio.

“To je jako izraženo na grafikonu i čini me stvarno nervoznom zbog onoga što dolazi”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene EU Copernicus (C3S).

Borealno (sjeverna hemisfera) ljeto lipanj-srpanj-kolovoz skočilo je na prosječnu temperaturu od 16,77°C – 0,66°C iznad prosjeka za ovo doba godine. “Ovo je jedan od izazova s kojima se suočavamo kao klimatolozi”, objasnila je. Novi rekord nije u suprotnosti s onim što su znanstvenici predviđali za ovo razdoblje – iako je na ‘vanjskom rubu’ tog raspona. Ipak, dodaje, ono što ju čini nervoznom je dinamika koju možemo vidjeti u sustavu.

Za početak, ocean nikada nije bio ovako topao. “Ako pogledam grafikon oceanske topline, pitam se kamo će otići, jer nismo u doba godine u kojem bi trebala biti maksimalna”, istaknula je. Drugo, nalazimo se u godini El Niña, koja ima utjecaj zagrijavanja na globalne temperature. “Također znamo da je svaki El Niño drugačiji i da nijedan drugi El Niño nikada nije započeo s ovako toplim oceanom. Stoga još ne znamo koliko će to biti snažan događaj i vrlo pažljivo pratimo sljedećih nekoliko mjeseci”, naglašava.

“Godina 2023. je na putu da ne samo obori rekorde za najtoplije ljeto, već će biti i najtoplija godina koju je svijet ikada vidio. Trenutno je 0,01 stupanj iza 2016. za isto razdoblje”, objasnila je.

Osim ako nemamo ludo hladne zime i jeseni, 2023. će biti najtoplija godina koju smo ikada imali. “S tom vrućinom u globalnom oceanu, 2023. – osim ako nemamo ludo hladne zime i jeseni – 2023. bit će najtoplija godina koju smo ikada imali”, rekla je za Euronews.

No, ovo ‘najtoplije ljeto u našem životu’ moglo bi ostati zapamćeno kao jedno od najhladnijih ako se pod hitno ne obuzda emisija. “Uz razvoj El Niña, 2024. će vjerojatno biti toplija”, ističe.

Globalno zagrijavanje donosi sve ekstremnije događaje, kao što pokazuje ljeto u samo jednoj europskoj zemlji. Grčka je pretrpjela požare i poplave u brzom nizu; ranije ovog tjedna, jedna je regija primila gotovo dvostruko više od prosječne godišnje oborine tijekom dva dana. Istraživači su otkrili da svaki stupanj Celzijusa koji atmosfera zagrijava povećava količinu vodene pare koju može zadržati za 7 posto.

Europa se zagrijava brže od svjetskog prosjeka

Kada govorimo o sprječavanju brzih klimatskih promjena ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5°C – prema Pariškom sporazumu – globalni prosjek je taj koji se računa. Trenutačno je temperatura u svijetu oko 1,2°C iznad predindustrijskih razina i, kako kaže Samantha Burgess, “svaki djelić stupnja je važan”.

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, za oko 2,2°C iznad predindustrijskog doba (oko 1850.-1900.). Prosječna temperatura kontinenta ovog je ljeta bila 19,63°C, 0,83°C iznad prosjeka, što ga čini petim najtoplijim u ljetnoj sezoni.

Naša blizina Arktika – koji se zagrijava otprilike 3-4 puta više od globalnog prosjeka – djelomično objašnjava ovu razliku. Gubitak morskog leda oko Sjevernog pola utječe na albedo regije (njegovu sposobnost da reflektira sunčevu svjetlost) s povratnim učincima i za Europu. Ali iza globalnih varijacija porasta temperature postoji ogroman broj razloga.

Koja je razlika između temperature tla i zraka?

Cilj Pariškog sporazuma o održavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C (i znatno ispod 2°C) odnosi se na globalnu temperaturu zraka. Ova ‘temperatura zraka blizu površine’ bilježi se na dva metra iznad tla, prema strogim uputama Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Daje očitanje niže od temperature tla jer tlo apsorbira puno više zračenja. Tlo se također zagrijava brže od oceana. Između 2013. i 2022. temperature europskog kopna porasle su za oko 2,04°C do 2,10°C, prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA).

Kako se europsko zatopljenje razlikuje među zemljama?

Globalno zagrijavanje na razini zemlje također varira diljem Europe. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) nedavno je objavila statističke podatke o promjenama temperature na kopnu, koji nam omogućuju usporedbu trendova među europskim zemljama.

Osnova je ovdje drugačija, budući da statistika mjeri promjenu temperature u odnosu na prosjek 1951.-1980., a ne u predindustrijsko doba. Godine 2022. globalna godišnja temperatura na kopnu bila je 1,39°C viša od prosjeka 1951.-1980. Europa je prošle godine zabilježila najveći porast temperature (2,23°C) od svih kontinenata.

U 22 od 41 europske zemlje obuhvaćene podacima temperature su porasle za više od 2°C. Što se tiče temperature zraka, ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, potaknuto značajnim brojem toplinskih valova, piše Euronews.

Francuska je zabilježila najveći porast temperature kopna u 2022.

Godine 2022. godišnja promjena temperature na kopnu u usporedbi s baznim stanjem od 1951. do 1980. varirala je od 1,04 °C u Grčkoj do 2,93 °C u Francuskoj i Luksembuegu. Belgija, Švicarska, Nizozemska i Njemačka također su zabilježile porast temperature kopna za više od 2,5°C.

Zašto postoje tolike temperaturne varijacije tijekom godina?

Prirodna varijabilnost u sustavu znači da veličina godišnje promjene temperature varira svake godine u svakoj zemlji.

Dok je porast temperature kopna bio 2,26°C u EU-u 2022., iznosio je samo 1,54°C 2021. Francuska je bila ispod prosjeka EU-a 2021., dok je doživjela najveći porast 2022. Ali, dugoročni trend je vrlo jasan.

Temperature u Italiji rastu već 38 godina zaredom

Broj uzastopnih godina u kojima je temperatura na kopnu bila viša od prosjeka 1951.-1980. raste u svakoj zemlji. To je zabrinjavajuće za klimatske znanstvenike.

Do 2022. varirao je od 12 godina u Britaniji, Švedskoj, Norveškoj, Irskoj i Danskoj do 38 godina u Italiji i Malti. Većina zemalja imala je zadnji godišnji pad temperature 1996. ili 1997. Temperatura kopna raste u svih 41 odabranih europskih zemalja od 2011. godine.

U 2022. Europa je doživjela svoju šestu godinu u prošlom desetljeću s povećanjem zagrijavanja tla u prosjeku iznad 2°C.

Najveći porast i pad godišnjih temperatura kopna u Europi

Gledajući promjene u posljednja četiri desetljeća, godišnji porast temperature kopna premašio je 3°C u sedam zemalja. To se uglavnom dogodilo u istočnoeuropskim zemljama 2020. kada je veliki toplinski val zahvatio kontinent.

Rusija je zabilježila najveću promjenu temperature od 3,69°C, a slijede je Estonija (3,63°C) i Latvija (3,55°C).