Trijumfom Argentine predvođene Lionelom Messijem spušten je zastor nad 22. izdanje Svjetskog nogometnog prvenstva koje se proteklih mjesec dana održalo u Katru.

Bilo je to sasvim sigurno najneobičnije svjetsko prvenstvo do sada. Prvo ikada koje se održalo tijekom zime na sjevernoj hemisferi, te prvo u nekoj od arapskih zemalja. Bila je to i najkompaktnija verzija turnira u modernoj povijesti budući da je najveća udaljenost između stadiona bila tek nešto više od 60 km. Bez ikakve sumnje bilo je to i najskuplje SP, troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara, što je oko 20 puta više od cijene prethodnog SP-a u Rusiji prije četiri godine.

Za nas će Katar zauvijek ostati poseban jer je hrvatska reprezentacija treći put u povijesti osvojila medalju, ovoga puta broncu. Svakako najveći uspjeh ostvarila je 2018. u Rusiji osvojivši drugo mjesto, a ima i dvije bronce iz 1998. i sada iz Katra.

Izdvojili smo deset detalja koji su obilježili katarski World Cup.

TREĆA HRVATSKA MEDALJA

Gotovo nestvarno zvuči podatak da je hrvatska reprezentacija u svom šestom nastupu na svjetskim prvenstvima već treći put osvojila medalju. Svaki put kada bi prošla skupinu (1998, 2018, 2022) Hrvatska bi osvojila medalju. Nakon francuske bronce (1998) i ruskog srebra (2018), “Vatreni” su u Katru bili treći. Nakon što je u Dohu stiglo čak 18 novih igrača u odnosu na ekipu koja je igrala u Rusiji, malotko je očekivao ovakav podvig Dalićevih odabranika. No,”Vatreni” su još jednom zadivili svijet. Otkako se Hrvatska ukazala na Coupe du Mondeu 1998. godine više medalja na svjetskim prvenstvima imaju samo Njemačka i Francuska, po četiri medalje.

SP smo otvorili “mršavim” remijem protiv Maroka (0-0), uslijedila je pobjeda protiv Kanade (4-1), pa još jedna “nula” protiv Belgije. U osmini finala “Vatreni” su boljim izvođenjem jedanaesteraca porazili Japan (3-1) nakon što je susret završio 1-1. U četvrtfinalu na isti način smo srušili jednog od najvećih favorita Brazil (4-2). U polufinalu je Hrvatska izgubila od Argentine (0-3), da bi u susretu za broncu bila bolja od Maroka (2-1).

Najbolji hrvatski strijelac na turniru bio je Andrej Kramarić s dva gola, a jedno od otkrića turnira bio je stoper Joško Gvardiol. Sjajan je bio i Domink Livaković koji je briljirao prilikom izvođenja jedanaesterca protiv Japana i Brazila. Od osam jedanaesteraca koje su pucali japanski i brazilski nogometaš, Livaković je obranio četiri, uz jednu stativu, primivši samo tri gola. Obranio je udarce Minaminu, Mitomi, Yoshidi, te Brazilcu Rodrygu, dok je Marquinhos pogodio stativu.

Dodajmo i kako je kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić nastupio na svom četvrtom SP-u sakupivši čak 19. nastup na svjetskim prvenstvima, osvojivši pritom drugu medalju.

TRIJUMF ARGENTINE

Treći put u povijesti argentinska nogometna reprezentacija je osvojila naslov svjetskog prvaka. “Gauči” su u jednom od “najluđih” finala u povijesti porazili branitelja naslova Francusku sa 4-3 boljim izvođenjem jedanaesteraca nakon što je susret u 120 minuta završio 3-3. Argentina je svjetske naslove osvojila i 1978. i 1986.

Argentina je još tri puta bila u finalu, no sva tri puta je poražena (1930, 1990, 2014). Francuzima je ovo bilo četvrto finale na svjetskim prvenstvima i drugi poraz. Prvi put su poraženi 2006. od Italije nakon izvođenja jedanaesteraca. “Tricolori” su tako ostali na dvije svjetske titule osvojene 1998. i 2018. godine.

Bila je to fantastična utakmica u kojoj je Argentina imala 2-0 (Messi 23-11m, Di Maria 36), no Francuska se vratila u igru nakon što je Kylan Mbappe s dva gola unutar 100 sekundi izjednačio na 2-2 (80-11, 82).  U 109. minuti gol Messi je doveo “Gauče” u novu prednost, ali je u 118. minuti opet strijelac bio Mbappe, opet s bijele točke. Tijekom odluke jedanaesteraca argentinski vratar Martinez je obranio udarac Comana, dok je Tchouameni promašio vrata, dok su svi Argentinci bili precizni (Messi, Dybala, Paredes i Montiel).

Mbappe je postao prvi nogometaš nakon Engleza Geoffa Hursta 1966. godine koji je u finalu postigao tri pogotka, dok je Messi postao prvi nogometaš koji je na jednom svjetskom prvenstvu dao barem pogodak u grupnoj fazi i potom u svakom dvoboju nokaut faze.

MESSI OSVOJIO POKAL KOJI MU JE NEDOSTAJAO

Nakon što je osvojio sve što se može osvojiti u klupskom nogometu, jedan od najboljih nogometaša svih vremena je napokon osvojio i jedini pehar koji mu je nedostajao. Messi je osvojio 36 trofeja na klupskoj razini, a s reprezentacijom je do Katra imao olimpijsko zlato iz 2008. te prošlogodišnju Copa Americu. Zabio je 791 gol i dodao 350 asistencija u 1002 utakmice, dok je u dresu nacionalne vrste upisao 172 nastupa i postigao 98 golova. Čak 16 godina i pet svjetskih prvenstava su trebala da ga napokon osvoji i tako na najbolji mogući način zaokruži svoju blistavu karijeru.

U finalu je odigrati svoju 26. utakmicu na Svjetskom prvenstvu te tako postao rekorder po broju nastupa ispred Nijemca Lothara Matthausa, a sa 13 golova najbolji je argentinski strijelac na svjetskim prvenstvima. Postao je i prvi igrač koji je zabio u grupnoj fazi, osmini finala, četvrtfinalu, polufinalu i finalu Svjetskog prvenstva.

POMOR FAVORITA

Katarski World Cup je donio razočaranja velikim nogometnim nacijama koje su bile među glavnim favoritima ovoga svjetskog prvenstva. Njemačka, koja je četiri puta bila svjetski prvak, a ukupno je osvojila čak 12 medalja, nije niti prošla skupinu. I to drugi turnir u nizu, što joj se nije dogodilo u povijesti. Gledala je u leđa Japanu i Španjolskoj. “Furija” je zapela u osmini finala od Maroka, a od istog suparnika je ispao i Portugal u četvrtfinalu ostavivši Cristiana Ronalda bez prilike da u smiraju karijere osvoji svjetski naslov. Jedan od najvećih favorita za naslov Brazil, predvođen Neymarom, u četvrtfinalu se razbio o “hrvatske hridi”. U četvrtfinalu su ispali i Englezi koji su i ovoga puta pjevali “Football’s coming home”, ali sve je ostalo samo na pjesmi. Nizozemska je također ispala u četvrtfinalu od Argentine. Dvostruki svjetski prvaci Urugvajci nisu niti prošli skupinu.

BUĐENJE OSTATKA SVIJETA

U Katru se prvi put u povijesti dogodilo da su osminu finala izborile reprezentacije sa svih kontinenata. Prvi puta se dogodilo i da su grupnu fazu preskočile čak tri reprezentacije iz Azijske nogometne konfederacije (Japan, Južna Koreja, Australija), dalje su prošle i dvije afričke ekipe (Senegal, Maroko), kao i SAD uz osam europskih (Francuska, Nizozemska, Hrvatska, Engleska, Španjolska, Portugal, Poljska, Švicarska) i dvije južnoameričke (Argentina, Brazil) ekipe.

Svakako najugodnije iznenađenje turnira je bio Maroko koji je dogurao do četvrtog mjesta. Bio je to ne samo najveći uspjeh u povijesti te zemlje, već i cijelog afričkog nogometa, jer se do sada niti jedan afrička reprezentacija nije probila do polufinala. Veliko iznenađenje je priredila i Saudijska Arabija koja u prvom kolu porazila Argentinu sa 2-1 i do samog kraja je bila u igri za prolaz dalje.

OPROŠTAJ VELIKANA, DOLAZAK NOVIH ZVIJEZDA

Kao i svaki SP, tako je i katarski označio kraj ere pojedinih velikana, ali pojavu novih zvijezda. Kapetan novih svjetskih prvaka Lionel Messi je prije prvenstva poručio kako će to biti njegov posljednji World Cup. Cristiano Ronaldo to nije rekao javno, ali teško je vjerovati kako će sa 41 godinom igrati u Meksiku, SAD i Kanadi. Nažalost, ovo je bilo posljednje svjetsko prvenstvo za Luku Modrića. Kapetan “Vatrenih” ima 37 godina i poručio je kako će još igrati završni turnir Lige nacija, a potom vidjeti što dalje. Urugvajac Luis Suarez (35), Nijemac Manuel Neuer (36), Brazilac Thiago Silva (38), Španjolac Sergio Busquets (34)… također su u godinama kada su se World Cup 2026. čini predaleko.

Katarski SP je iznjedrio i nove mlade nade. Među njima je svoje mjesto našao i hrvatski stoper Joško Gvardiol (20) koji je odigrao savršeno prvenstvo i bio naš najbolji igrač. Gvardiol je slovio kao jedan od najvećih kandidata za nagradu za najboljeg mladog igrača turnira, no osvojio ju je 21-godišnji veznjak Benfice Argentinac Enzo Fernanez. Odlične igre pružio je i 21-godišnji portugalski napadač Goncalo Ramos. Spomenimo i Engleza Bukayu Saka (21), Francuza Aureliena Tchouamenija (22), mladog Nijemca Jamala Musialu (19), Španjolca Gavija (18)…

NAJSKUPLJE I NAJKRAĆE SVJETSKO PRVENSTVO

Bez ikakve sumnje bilo je to najskuplje svjetsko prvenstvo u povijesti. Troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara. To je oko 20 puta više od cijene prethodnog Svjetskog prvenstva održanog u Rusiji prije četiri godine. Sjajni novi stadioni koštali su više od sedam milijardi dolara, dok je sustav metroa koji povezuje pet od osam stadiona koštao oko 36 milijardi dolara. Više milijardi dolara iznosili su i troškovi širenja međunarodne zračne luke Hamad u kojoj je kapacitet povećan sa 40 na 58 milijuna putnika godišnje. Izgrađene su ceste, hoteli, dvorane…Velik dio infrastrukturnih troškova pripisanih Svjetskom prvenstvu dio je šireg plana razvoja zemlje do 2030. godine. Organizacijski je SP prošao sjajno i bez većih problema premda je cijelo prvenstvo održano praktički u jednom gradu, a najveća udaljenost između stadiona bila je tek nešto više od 60 km. Bilo je to i najkraće Svjetsko prvenstvo od 1998. godine kada su prvi put nastupile 32 reprezentacije. Trajalo je 28 dana.

GVARDIOL JEDINI S MASKOM

Svjetsko prvenstvo u Katru podsjetilo je na dane prije pojave koronavirusa koji je prouzročio milijune umrlih i zaustavio svijet na gotovo dvije godine. Bilo je to prvo veliko sportsko natjecanje koje je nakon izbijanja pandemije, koja je proglašena u ožujku 2020. godine, bilo u potpunosti otvoreno za javnost. Bilo je to prvenstvo bez mjera zaštite i bez socijalne distance. Šalili smo se kako je u Dohi jedini masku nosio stoper hrvatske reprezentacije Joško Gvardiol. Katarske vlasti su prije prvenstva najavljivale kako će se prilikom ulaska u zemlju tražiti negativan rezultat testiranja na COVID-19 ne stariji od 48 sati, no od 1. studenog testiranje nije bilo obavezno za ulazak u zemlju.

SP BEZ PRAVOG NAVIJAČKOG LUDILA, ALI I NEREDA

Svjetsko prvenstvo u Katru proteklo je bez pravog navijačkog ludila, ali i bez incidenata koji uz to obično dolaze. Za ulazak u Katar bila je potrebna Hayya kartica, domaćini su ih izdali oko 1.9 milijuna. Najviše je bilo navijača iz Saudijske Arabije, Indije, SAD, Velike Britanije, Meksika i Argentine. Dalek i skup put, te još skuplji smještaj, odvratili su mnoge navijače od dolaska u ovu zemlju. Kako je to izbornik Zlatko Dalić više puta naglasio bilo je ovo “Svjetsko prvenstvo za odabrane”. Dio navijača nije došao zbog bojkota vezanog uz stanje ljudskih prava u Katru. Nažalost, nije bilo niti previše hrvatskih navijača. “Vatreni” su naučeni igrati pred desetak tisuća naših navijača, bez obzira gdje se igralo, no u Katru ih je najviše bilo na polufinalu, oko 3.000. Najveću i pravu navijačku potporu na tribinama tijekom World Cupa imali su Marokanci, Meksikanci i Argentinci. Dodajmo i kako je ukupno oko dva milijuna ljudi posjetilo je FIFA Fan Festival u Abida Parku gdje su se gledale utakmice i održavali brojni koncerti. Tijekom turnira nisu zabilježeni praktički nikakvi navijački incidenti.

BEZ PIVA I ONE LOVE VRPCI

Dva dana prije početka SP-a Međunarodna nogometna federacija (FIFA) je objavila kako će prodaja alkohola na stadionu i prostoru u blizini stadiona biti u potpunosti zabranjena. Krovna nogometna organizacija je mjesecima “obećavala” navijačima da će alkohol biti dostupan, na određenim mjestima i u određenim zonama stadiona, ali se to nije dogodilo. Konzumiranje alkohola u javnosti u Katru je zabranjeno. Alkohol je dostupan samo nemuslimanima i to samo na odabranim mjestima, poput hotelskih barova i iznimno je skup, pa tako malo pivo može stajati i oko 100 kuna.

FIFA je zabranila i kapetanima nošenje “One Love” vrpci u duginim bojama koje promiču inkluzivnost prema LGBTQ+ osobama. FIFA je zaprijetila da će kapetane reprezentacija koji budu nosili One Love traku kažnjavati žutim kartonima prije samog početka utakmice, pa su se savezi Engleske, Njemačke, Belgije, SAD-a, Danske, Francuske, Nizozemske, Švicarske i Walesa povukli iz ove priče.