Više od 400 migranata stiglo je do grčkih otoka u Egejskom moru čamcima iz Turske u samo dva dana, priopćile su 1. rujna grčke vlasti. Među njima je, kako su naveli, i 51 osoba koja je došla do ljetovališta Mikonos.
Motorna jahta koja je prošlog tjedna prevezla 42 muškarca, osam žena i jedno dijete na Mikonos, zaustavljena je nekoliko sati kasnije kod otoka Patmos u istočnom Egejskom moru. Nakon toga su trojica muškaraca uhićeni zbog sumnje da pripadaju grupi za krijumčarenje migranata sa sjedištem u Turskoj, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
Trideset migranata, uključujući šestero djece, pronađeno je na obali Evije, otoka u blizini grčkog kopna. Migranti su rekli da su dovezeni gliserom koji je krenuo nazad u Tursku.
Od prošle srijede ujutro u Grčku je pristiglo 439 migranata. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 17.300 ljudi stiglo je do Grčke, uglavnom morskim putem, navodi AlJazeera Balkans.
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex ove godine očekuje daljnji porast broja migranata i azilanata u Europskoj uniji. Prošle godine Frontex je evidentirao 330.000 takozvanih nezakonitih ulazaka. To je bio najveći broj još od 2016. godine, kad je zabilježen vrhunac migrantskog vala. Ove godine bi ih moglo biti još više, procjenjuje Frontex, budući da se broj nezakonitih ulazaka zabilježenih na centralno-mediteranskoj ruti prema Italiji ovog proljeća utrostručio.
Neke države EU-a i bivša članica Velika Britanija stoga pokušavaju pooštriti svoje zakone i promijeniti postupak dodjele azila tako da se tražiteljima onemogući ulazak u zemlju, odnosno da ih zastraše, navodi Deutsche Welle.
Njemačka savezna i pokrajinske vlade odlučile su uvesti stroža pravila za vraćanje u matične zemlje, kao i privremene pritvorske mjere za migrante koji moraju napustiti zemlju.
Ostale zemlje koje su česta odredišta migranata, kao što su Francuska, Austrija, Nizozemska i Velika Britanija, različitim mjerama ih pokušavaju zastrašiti. Velika Britanija, na primjer, prijeti da će premjestiti postupke za dodjelu azila u Ruandu ili internirati migrante na brodovima.
U Danskoj je propao pokušaj otvaranja azilantskog centra u Ruandi, no zato su posljednjih godina postupci za dodjelu azila postali restriktivniji. Danska također godinama provodi kontrole na granici s Njemačkom. U Danskoj svaki mjesec samo 180 ljudi zatraži azil. To je jako malo u usporedbi s, primjerice, Austrijom gdje je prošle godine zabilježeno između 4.000 i 11.000 zahtjeva mjesečno.
Mađarska, čija vlada se izjasnila protiv svih oblika migracije, službeno prakticira pushbackove. Migranti bez dokumenata koji se zateknu bilo gdje u toj zemlji mogu biti prisilno vraćeni bez ikakve procedure. Mađarska se pritom poziva na Zakon o izvanrednim situacijama iz 2015. Europski sudovi su tu praksu proglasili nezakonitom. No, vlada u Budimpešti ignorira njihove presude i hvali se svojim „uspjehom”. Prošle godine su samo 44 osobe zatražile azil u Mađarskoj. To je također rezultat prakse da se zahtjev za azil mora podnijeti izvan zemlje u mađarskim veleposlanstvima.
Italija ne može tako učinkovito zaštititi svoje obale od nezakonitih migranata. Većinu od 60.000 osoba koje su se u prvih sedam mjeseci 2023. uspjele domoći te zemlje nisu iskrcali spasilački brodovi humanitarnih organizacija, nego su krijumčarskim brodovima stigli do talijanskih luka. Nepoznat je stvarni broj neprijavljenih slučajeva, jer mnogi dolasci uopće nisu evidentirani.
Talijanska vlada zbog toga želi da Tunis onemogući ukrcaj migranata na te brodove. Pregovori o sporazumu dviju zemalja su u tijeku. Broj ljudi koji se iz Tunisa žele domoći Italije ove godine deset je puta veći, navodi Deutsche Welle.
Komentari