Izložba ‘Žena u promociji turizma Hrvatske’ otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici do 25. kolovoza

Izložba „Žena u promociji turizma Hrvatske“ otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici do 25. kolovoza. Izložba predstavlja vizualno atraktivnu građu – putopise, turističke vodiče, plakate, brošure, razglednice i druge tiskane materijale koji prikazuju žene iz različitih društvenih slojeva, među kojima i autoricu putopisa o Hrvatskoj, Maude M. Holbach, planinarku i spisateljicu Dragojlu Jarnević, ženu značajnog političkog utjecaja Sofiju Jelačić, kuharice, sobarice, žene u nošnjama i druge. Svjedoči o značajnoj ulozi žena u promociji odmorišnog, sportskog, zdravstvenog i poslovnog turizma kao i bogatoj hrvatskoj turističkoj baštini, a nastala je u sklopu istoimenog istraživanja Instituta za turizam. Jasenka Kranjčević iz tog Instituta dala je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Izložba „Žena u promociji turizma Hrvatske“ nastala je u sklopu istraživanja Instituta za turizam, o čemu se radi? Koliko dugo je istraživanje trajalo, što je obuhvaćalo, zašto se radilo i koji su rezultati tog istraživanja?

Na izložbi se prezentiraju atraktivni grafički materijali iz turističkih vodiča, putopisa, plakata i razglednica. Kriterij za odabir bili su da se prezentira Hrvatska, a da su na njima prikazane žene ili da su žene bile autorice tih priloga.

Do ideje za znanstveno istraživanje „Žene u promociji turizma Hrvatske“ došlo je više slučajno nego planski, jer sam po obrazovanju arhitektica. Institut za turizam od supruge, nažalost pokojnog arhitekta Aleksandera Lasla, Gordane Laslo, primio je donaciju starih turističkih vodiča i prospekata, najviše s područja Hrvatske. Arhitekt Laslo sakupljao je navedene materijale najviše zbog arhitekture, ali i zbog vlastitih putovanja te ih brižljivo sakupljao i čuvao.

Kada nekoliko dana „kopate“ po četiri velike kutije i zavirite u svaki prospekt i vodič na pamet vam padaju različite ideje. Tako se Institut za turizam odlučio za novo, detaljnije, istraživanje „Žene u promociji turizma Hrvatske“, koje se ‘uklopilo’ u interni znanstveni projekt Kulturna baština turizma – modeli održivog razvoja. Jer povijest promocije turizma svakako je dio turističke kulture, a time i kulturne baštine. Žene u promociji turizma kroz povijest je nedovoljno istraživana i prezentirana tema ne samo radi istraživanja već i zbog znanja o povijesti promocije turizma Hrvatske.Žena u turizmu može se istraživati s različitih aspekata (ekonomskog, sociološkog, kulturnog i političkog) ali ovo istraživanje obuhvaća samo ženu u promociji turizma Hrvatske. Stoga je istraživanje, koje je trajalo oko godinu i pol, započelo od toga je li žena od početka razvoja suvremenog turizma promovirala destinaciju te koje je vrste turizma promovirala. Brojnu građu trebalo je vremenski selektirati te je podijeljena u tri vremenska razdoblja: do Prvoga svjetskog rata, između dva svjetska rata te za vrijeme socijalizma.

NACIONAL: Što će se moći vidjeti na izložbi, zašto ste stavili fokus na ženu u turizmu?

Iako se u Hrvatskoj najviše priča o turizmu na Jadranu na prezentiranim panoima zastupljena je cijela Hrvatska. Ova tema zahtijeva još istraživanja, uključivanja većeg broja stručnjaka te bogatiju prezentaciju. Do sada je izložba imala gostovanja na različitim fakultetima i veleučilištima u Hrvatskoj, te u knjižnicama i manjim galerijama, ali i u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu.

NACIONAL: Koje žene se ističu kad govorimo o turizmu u Hrvatskoj kroz povijest i zašto su važne?

U promociji turizma Hrvatske ističu se brojne domaće žene i strankinje. Ali ima jako puno bezimenih žena koje su vrijedno radile i time pridonijele razvoju turizma te promociji hrvatskog turizma. Kada se sagledava kulturni turizam tu su brojne književnice, pjesnikinje, kompozitorice, slikarice koje su promovirale hrvatsku kulturu. Prisjetimo se samo Cvijete Zuzorić, Marije Jambrišak, Dragojle Jarnević, Jelice Belović-Bernadzikowske. Ne smijemo zanemariti ni arhitektice koje su projektirale ili sudjelovale u projektiranju hotela i lječilišta, kao što je Zoja Dumengjić. Kada se sagledava sportski turizam, sjetimo se Nade Birko Kustec iz Gorskog kotara i brojnih drugih. Od strankinja možemo istaknuti Idu von Düringsfeld, Maude M. Holbach, nadvojvotkinju Mariju Josefu, Natalie Bruck-Auffenberg, Stephanie Rubido-Zichy. One su pisale putopise ili sakupljale rukotvorine. Žao mi je što ih ne možemo navesti sve, a za neke sigurno i ne znamo.

NACIONAL: Postoji li koja anegdota o nekima od njih?

Brojne domaće žene morale su se boriti za svoja prava, poput književnice i guvernante Dragojle Jarnević, koja nije dobivala plaću za posao guvernante. Sudskim postupkom dobila je spor te joj je isplaćena plaća. Samo da podsjetimo, Dragojla Jarnević opisala je planinarski uspon na Okić (planinarski turizam) i bal Sofije Jelačić (supruge bana Josipa Jelačića) u lječilištu Topusko koji je organiziran u čast njezinog ozdravljenja. Ili primjerice, kada je na otok Krk u još turistički nerazvijenu Bašku na početku 20. stoljeća došla mlada liječnica iz Češke Zdenka Čermakova zajedno s češkim turistima i kapitalom, kojim su se gradili hoteli i kupalište u Baški, nije ni slutila da će biti promotorica zdravstvenog turizma zbog utjecaja morske klime na unaprjeđenje zdravlja. Zdenka Čermakova ostala je u Hrvatskoj iako su se mijenjale države i uporno radila svoj posao te je pokopana u Hrvatskoj. Grafički prikaz iz 1914. za Zagrebački zbor pokazuje da je stilizirana žena korištena za razvoj poslovnog turizma. Sigurno ima brojnih neispričanih ljubavnih priča koje su ostale tajne jer „more je često krivo za sve“, kao i tople ljetne noći.

Kada sam prije osam godina bila u Češkoj, na otvorenju jedne izložbe prišla mi je tada vremešna Čehinja sa suzama u očima i tajanstvenim osmijehom te pričala o prekrasnom godišnjem odmoru na našem Jadranu. Sve ostalo prepušteno je mašti.

Na izložbi su izložene razglednice, prospekti, katalozi, brošure i putopisi koji prikazuju žene iz različitih društvenih slojeva. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Što možemo vidjeti iz vizuala koje će se moći vidjeti u NSK? Kakva je bila žena u turizmu, kako se odijevala, čime se bavila, s kim se družila?

Klasičan odmor prilika je za nove kontakte i druženja, razmjena gastronomske ponude, kulturnih i sportskih doživljaja, ali i političkih kontakata. Zbog brojnih atraktivnih grafičkih materijala izložba je, kao što sam spomenula, podijeljena u tri razdoblja. Pri tome samo su se otvarale nove teme koje su još neistražene, primjerice nazivi hotela ili pansiona sa ženskim imenima, zatim kuharice čije su autorice žene, pa moda za ljetovanje ili zimovanje, ženska kozmetika i slično. Kroz vremenski prikaz od više od 100 godina vidi se promjena u odijevanju, kupaćim kostimima, frizurama žena.

Ovo istraživanje Instituta za turizam u trendu je s europskim, što pokazuje trenutačna izložba u Italiji u Pisi, u prestižnoj Palači Lanfranchi, u kojoj se održava izložba “Fashion, Sport, Tourism” i na plakatu je prezentirana samo žena iz 1930-tih kako igra tenis. Ukratko, izložba razbija predrasude o ženama u promociji turizma Hrvatske jer je žena oduvijek prisutna u turizmu, njegovoj promociji i različitim vrstama turizma. Istovremeno izložba pokazuje kako je imala važnu ulogu u promociji turizma. Da, žena je istovremeno bila i subjekt i objekt, ali i konzumerica turizma.

NACIONAL: Kako je politika utjecala na turizam, pa tako i na ulogu žene u turizmu? Je li imala značajnu ulogu i kako su se žene tome opirale?

Žene, posebno supruge utjecajnih političara, indirektno su utjecale na razvoj turizma, kulturnog i drugih vrsta turizma. Žena je često kroz povijest indirektno kroz politiku utjecala na promociju turizma različitim kontaktima. Tu svakako možemo istaknuti Sofiju Jelačić. Zatim, između dvaju svjetskih ratova Hrvatica je bila je prva dama Praga, a Čehinja je bila prva dama Zagreba. U to vrijeme bile su snažne veze između Hrvatske i Češke. Nesumnjivo da su one indirektno utjecale na turizam između tih dviju država.

NACIONAL: Koliko je uloga žene u turizmu u prošlosti utjecala na ženu u turizmu danas?

To se odvijalo kontinuirano, ali nije bilo svijesti o važnosti žena.

NACIONAL: Što biste, kao autorica izložbe, poručili? Koja je najvažnija poruka vezana za ženu u turizmu?

Izložba nikada ne nastaje radom samo jedne osobe. Izložba je uvijek timski rad. Ova je izložba relativno mala, u odnosu na mogućnosti današnje kreativne industrije u kulturi. Ne bih htjela umanjiti važnost i ulogu muškaraca, ali bih htjela istaknuti važnost žena u promociji turizma Hrvatske.

NACIONAL: Dokad će se izložba moći vidjeti i planira li se s njom odlaziti van Zagreba?

Izložba je otvorena do 25. kolovoza u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ova izložba nastajala je postupno. Najprije se prezentirala u tri etape u Institutu za turizam za potrebe prezentiranja dosadašnjih istraživanja i suradnje s drugim znanstvenim institucijama. Svaka etapa obuhvaćala je pojedino vremensko razdoblje: do Prvoga svjetskog rata, između dva svjetska rata i za vrijeme socijalizma. Uz svaki dio izložbe održane su i rasprave na kojima su prisustvovale žene iz različitih znanstvenih ustanova i iz prakse tj. turističkih zajednica. Ubrzo je interes za temu bio sve veći te je izložba prezentirana na raznim lokacijama. Ovo je 11. gostovanje izvan Instituta za turizam.