Svečanim otvorenjem izložbe “Pustinja Blaca – kulturni krajolik”, kojom se predstavlja restauratorsko-konzervatorski rad na nekadašnjem svećeničkom eremitoriju u kanjonu Blaca na južnoj strani otoka Brača kao dio projekta “Eko muzej Pustinja Blaca”, u srijedu je u Gliptoteci HAZU u Zagrebu službeno obilježen početak Dana europske baštine 2017.

Manifestacija Dani europske baštine tradicionalno se obilježava tijekom rujna i listopada, a ove godine njezina je središnja tema “Baština i priroda – krajolik mogućnosti”.

Izložbu koja obilježava službeni početak brojnih događanja ovogodišnjih Dana, uvodno je najavio jedan od njezinih koautora Radoslav Buzančić, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu.

Buzančić je istaknuo kako mu je osobito zadovoljstvo i čast 35 godina nakon prve izložbe kojom su Blaca predstavljena hrvatskoj javnosti, govoriti o tom po mnogočemu jedinstvenom spomeniku na tlu Hrvatske.

“Blaca su kroz svoj povijesni luk mijenjala svoje lice i gospodarski okvir, od zajednice zamišljene kao bijeg od stvarnosti života za isposnike, do toga da su u 19. stoljeću postale veleposjed u pravom smislu riječi… I u teškim desetljećima 20. stoljeća, koja su druge slične veleposjede posve izbrisala, (Blaca su) uspjela ostati konzervirana”, kazao je Buzančić.

Cilj je izložbe podsjetiti na 35 godina intenzivnog restauratorsko-konzervatorskog rada na očuvanju tog nekadašnjeg svećeničkog eremitorija nastalog u 16. stoljeću naseljavanjem poljičkih svećenika u suhom koritu kanjona Blaca, rekao je.

Prilagoditi baštinu kulturno-turističkim hodočasnicima 21. stoljeća

Pročelnica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović, također koautorica izložbe, napomenula je da se Pustinja Blaca nalazi na pristupnoj listi RH za UNESCO.

“Od 2007. godine Konzervatorski odjel MK u Splitu i Centar za kulturu Brač intenzivno provode opsežan program ‘Eko muzej Pustinja Blaca’, koji ima za cilj Blace pretvoriti u kulturni krajolik prilagođen kulturno-turističkim hodočasnicima 21. stoljeća, pritom čuvajući fragilnost prostora tog izuzetnog fenomena koji nam je ostavljen u nasljeđe”, rekla je Damjanović.

Riječ je o projektu procijenjene vrijednosti oko šest milijuna eura, za koji je već spremna sva dokumentacija za apliciranje na fondove Europske unije. Projekt je dobitnik posebnog priznanja Vijeća Europe, a ukoliko se ostvare tražena sredstva, njegovo je očekivano trajanje tri godine.

Uvjeti za rad u Pustinji Blaca iznimno su teški, tamo još uvijek nema vode, do tamo se može doći jedino pješice, a Blaca su i danas ugrožena ……….???…………………………kao što su bila stoljećima, upozorila je.

“Projekt predviđa mnoštvo različitih poslova vezanih ne samo za zaštitu spomeničke baštine, nego i prirodu, krajolik i sve ono što okružuje taj jedinstveni spomenik kulture”, kazala je Damjanović, te istaknula kako je, osim obnove muzejskih i samostanskih zgrada i nove muzeološke koncepcije, u planu uspostaviti sustav revitalizacije poljoprivrede i uređenja pristupnih putova, te korištenja solarne energije.

Svoj današnji izgled, nastao kao spoj tradicionalnih odlika poljičkih i bračkih zaseoka s udobnostima srednjoeuropskog građanskog stanovanja, Pustinja Blaca dobila je u 19. stoljeću, a tijekom četiri stoljeća postojanja svećeničke zajednice, Pustinja Blaca bila je model uređene zajednice i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem.

Blatačka knižnica posjeduje čak 12 tisuća različitih izdanja liturgijskih knjiga na hrvatskom i latinskom jeziku od 16. do 19. stoljeća, izdanja rimskih klasika i astronomske priručnike, te svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini te zajednice.

Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, koji je napomenuo kako ona predstavlja prikladan uvod u Europsku godinu kulturne baštine, čijim će mnogobrojnim i raznovrsnim manifestacijama biti obilježena cijela 2018., a za što Ministarstvo kulture, u suradnji s velikim brojem aktera, priprema niz simpozija, izložaba, koncerata, međuministarskih sastanaka, kako bi se dodatno potencirala svjesnost o važnosti kulturne baštine.

“Danas kad je ideja Europe sveprisutna, Hrvatska priznaje, cijeni, ističe i ponosi se svojim bogatim nasljeđem i kulturnom raznolikošću. Na nama je da nađemo načina i shvatimo kako nam to bogatstvo otvara nove mogućnosti razvoja, stavljanjem baštine u funkciju gospodarstva, turizma i obrazovanja”, rekao je Partl.

“Večerašnja izložba upravo je takav primjer kojim se nastoji prikazati povezanost čovjeka s kulturnim krajolikom te potreba za izražavanjem njezinih raznolikosti i  očuvanja vrijednosti”, poručio je.

Preko 90 događanja diljem Hrvatske

Ovogodišnji Dani europske baštine imaju preko 90 događanja u više od 40 jedinica lokalne samouprave. U brojnim naseljima diljem Hrvatske, od Vukovara do Konavala, organizirane su izložbe, stručna predavanja, prezentacije, radionice, obilasci i drugi sadržaji kojima se želi prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u današnjem visokotehnološkom dobu te ih pozicionirati kao temelj, izvorište ljudskog umjetničkog kreiranja.

Na svečanosti u zagrebačkom Muzeju Mimari 22. rujna dodijelit će se Nagrada Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Zorislavu Horvatu, godišnja nagrada profesorici na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Jasni Jeličić-Radonić, a nagrada za doprinos lokalnoj zajednici Ekomuzeju Batana iz Rovinja.

U sklopu Dana, održat će se tribina i okrugli stol “Urbane revitalizacije – potreba ili smjer budućeg razvoja gradova”, programi zaštite i očuvanja arheološke baštine bit će predstavljeni na stručnom skupu “Od prirodne do kulturne baštine – Natura in minims maxima”, te će biti predstavljen projekt “Prekogranična destinacija kulturnih i zelenog turizma – Claustra+” i otvorena izložba “Claustra Alpium Iuliarum – skrivena ostavština starih Rimljana”.

Društvo povjesničara umjetnosti u povodu Dana europske baštine organizira niz predavanja “Povijest umjetnosti o odnosu prirode i društva”, manifestaciji će se pridružiti i Lepoglava s Međunarodnim festivalom čipke, obilježit će se i u Krapju u Parku prirode Lonjsko polje, u Puli će se održati IV. savjetovanje Southeast Europe Mosaics – Prezentacija demontiranih mozaika na pokretnim podlogama, a među brojnim događanjima bit će i 5. dani industrijske baštine grada Siska.