Bogato stvaralaštvo hrvatskog arhitekta i umjetnika Vjenceslava Richtera predstavljeno je s više od dvije stotine radova na retrospektivnoj izložbi “Buntovnik s vizijom”, koja je otvorena u utorak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

Prvom izložbom koja u cijelosti predstavlja Richterov opus, s obzirom da je on dosad bio uglavnom prikazivan parcijalno i u sklopu drugih izložbenih projekata, obilježava se stota obljetnica njegova rođenja.

Kao što upućuje i njezin naslov, izložba ističe Richtera kao umjetnika i arhitekta koji je djelujući na različitim područjima, od likovnosti do teorijskih istraživanja imao jednu misao – sudjelovati u stvaranju boljeg i humanijeg svijeta.

Na tom je putu nerijetko nailazio na prepreke, pa i njegova biografija ima mjestimice holivudske elemente – tijekom i nakon Drugog svjetskog rata bio je vše  puta uhićen, prvo zbog antifašističke djelatnosti, a onda i zbog raznih lažnih optužbi.

“Dvije su krajnosti obilježile njegov rad, bio je vrlo uklopljen u društvo i radio velike projekte za tadašnju državu, no s druge strane je bio kritiziran i nije uspio realizirati projekte koje je smatrao važnima”, rekla je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.

“Ipak, iza sebe je ostavio vrijednu donaciju Gradu Zagrebu i ostao zapamćen kao jedan od umjetnika koji su obiliježili drugu polovociu 20. stoljeća”, dodala je.
Kao polazišnu točku izložbe njezina autorica i kustosica  Vesna Meštrić izdvaja sintezu i sintezni pristup, “koji su utkani u svaki segment Richterova stvaralaštva i teorijskog promišljanja te eksperimentalno-istraživačkog djelovanja”.

“Arhitekt, umjetnik, slikar, grafičar, dizajner, scenograf, teoretičar Vjenceslav Richter je više od pedeset godina bio posvećen istraživanjima sinteze, upravo onim istraživanjima koja su ga vodila kroz različita područja arhitekture, urbanizma, umjetnosti i teorije u kojima je ostvario mnoga vrhunska, često intrigantna djela, neka od kojih nam se danas doimaju i kao utopijska i anticipatorska”, ocijenila je.

Po njezinim riječima, izložba pokazuje njegov stvaralački proces, ali je i polazište za daljnja istraživanja tog fascinantnog opusa koji je nastajao tijekom pedeset godina.

Uvid u njegovo stvaralaštvo donose makete i nacrti najvažnijih arhitektonskih projekata, skulpture, crteži, grafike i slike, posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Predstavljeni su ključni Richterovi projekti s kojima je ostvario međunarodnu reputaciju, jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, projekti muzejskih zgrada, Muzeja za prostorne eksponate, Muzeja evolucije u Krapini, Muzeja revolucije u Beogradu i Arheološkog muzeja u Aleppu.

Tu su i njegova najvažnija ostvarenja s područja primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije, neki od njegovih najranijih projekata namještaja te djela koja svjedoče o povezanosti arhitekture i likovnosti, što je prikazano kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike.

Posebno za retrospektivu iz Duisburga je stigla Richterova “Nada”, antigravitacijska skulptura, izvedena u čeličani Hüttenwerke Krupp Mannesmann GmbH, koja je nazvao prema svojoj supruzi.

Šira javnost Richtera najviše prepoznaje po Vili Zagorje na Pantovčaku, Uredu predsjednice, koja je pokroviteljica izložbe.

Izaslanica predsjednice Republike Renata Margaretić Urlić najavila je da će tijekom trajanja izložbe posjetitelji imati priliku doći u Ured i uvjeriti se u Richterovu sintezu umjetnosti.

Genijalnosti tog arhitekta i umjetnika, uz one koji rade u tom prostoru, napomenula je, svakodnevno svjedoče brojne delegacije i posjetitelji svih generacija, impresionirani tim glasovitim zdanjem u kojemu je sve razrađeno do najmanjih detalja.

U ime zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević izrazila je zadovoljstvo što retrospektiva podsjeća na njegove radove izvedene u Zagrebu, ali i na danas pomalo utopijske ideje o Zagrebu na Savi.

“Ponosni smo i na donaciju Vjenceslava i Nade Richter, zbirku na zagrebačkom Vrhovcu koji postaje sve važniji segment zagrebačke kulture i trajni podsjetnik na njegovo djelo”, ustvrdila je.

Državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl je rekao kako je Richter bio uvijek korak ispred svog vremena, još od početaka grupe EXAT 51, kojoj je bio jedan od osnivača, i sudionik Novih tendencija.

“Djela mu se nalaze u brojnim domaćim i inozemnim zbirkama, muzejima i privatnim kolekcijama, a ova  je retrospektiva važna  kako bi se shvatila veličina i važnost njegova djela za hrvatsku kulturu i umjetnost”, dodao je.

Stota obljetnica njegova rođenja  obilježava se i u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter na Vrhovcu, gdje će se od 13. listopada do 3. prosinca održati izložba “Iz arhiva arhitekta: Urbanizam ostvarljivog?”, koja će prikazati projekte iz područja urbanizma, od urbanističkog projekta zagrebačkog naselja Sopot iz 1964. do projekta urbanističkoga rješenja obale Save.

U obljetničkoj godini njegov je opus okupio i obrazovne institucije u okviru projekata Runaway Art i Richter 100. Učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta upoznavali su stvaralaštvo Vjenceslava Richtera, što je rezultiralo radovima koji su predstavljeni na dvjema manjim izložbama u MSU.

Uz veliku retrospektivu u MSU, koja će biti otvorena do 10. prosinca, objavljena je i publikacija s prilozima dvadesetak teoretičara arhitekture, povjesničara umjetnosti i konzervatora-restauratora.