Izložba o životu i djelu Vlahe Bukovca iz njegova zagrebačkog, cavtatskog i bečkog razdoblja, koja je u četvrtak navečer otvorena u Zagrebu, pokazuje, kako su kazale autorice, da Hrvatska ima umjetnika najvišeg ranga kojim se treba ponositi.

Predstavljajući izložbu u prigodi otvorenja Petra Vugrinec  izrazila je, u ime autorskog tima, uvjerenje da Bukovac može parirati najvišim francuskim impresionistima ili engleskim velikanima kraja 19. stoljeća.

Samo odmjeravanjem snaga ćemo pokazati svijetu da imamo umjetnika najvišeg ranga kojim se trebamo ponositi, kazala je.

“Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903”, otvorena je u Galeriji Klovićevi dvori u godini u kojoj se obilježava stota obljetnica Bukovčeve smrti, te u kronološkom slijedu analizira brojne epizode ključne za razumijevanje i širu sliku njegova opusa i stvaralaštva.

Autorice izložbe su Petra Vugrinec i Lucija Vuković, koautori Iskra Iveljić, Irena Kraševac, Dragan Damjanović i Petar Petrović, a kustosica Iva Sudec Andreis. Oni su, kako je rečeno, sinergijskim interdisciplinarnih istraživanjima došli do sasvim iznimnih i neočekivanih rezultata.

Izložbu je u ime predsjednika Vlade otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i kazala da sam format predstavljanja, istraživanja i vrednovanja jednog od najvećih hrvatskih umjetnika svjedoči o raskošnom bogatstvu njegova opusa koji smo naslijedili, a kao ponosni baštinici predstavljamo.

Sami naslov izložbe svjedoči o europskom kontekstu hrvatske umjetnosti kojeg je upravo Vlaho Bukovac isple u širokom rasponu od Cavtata do Pariza i Zagreba, Beča i Praga.

Obuljen-Koržinek: Bukovčev opus utkan je u temelje hrvatske nacionalne kulture 

Snaga se crpi iz korijena i Bukovcu je njegov izvorišni Cavtat pružio možda najveću duhovnu energiju i nadahnuće, a umjetničko ozračje gradova u kojima je djelovao, samo su otvarali nova platna na kojima se odražavao njegov talent, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Večerašnja izložba pokazuje koliko je Bukovac utjecao na generacije hrvatskih umjetnika i na hrvatsku umjetnost, ali i na dinamiku tadašnjeg društvenog života Zagreba, te koliko je njegov opus utkan u temelje hrvatske nacionalne kulture, zaključila je i otvorila izložbu.

Dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet čestitao je autoricama i vodstvu Muzeja što su Bukovčevom izložbom stavili Klovićeve dvore na najbolji mogući način na mapu Zagreba.

Petra Vugrinec kazala je da je autorski tim nastojao sustavnim bavljenjem Bukovčevim opusom u nacionalnom i internacionalnom kontekstu ponovo aktualizirati značenje toga umjetnika u oba konteksta.

Veliki broj portreta osoba koje su ugradile svoj život u metropolu u desetljeću gradnje nakon potresa, i drugi Bukovčevi radovi, pokazuju da je izložba priča o Zagrebu. Zagreb mu je dao krila, u Zagrebu će steći prijatelje te privući krug umjetnika i formirati Zagrebačku školu.

Zagrebačka era je kratko trajala jer će Bukovac ubrzo otići u Cavtat. To je razdoblje svojevrsnog Bukovčeva intimizma koje je pedantno i znalački obradila Lucija Vuković, otkrivši desetinu do sada nepoznatih djela, kazala je Petra Vugrinec i zaključila da je Bukovac shvatio da Cavtat nije pristanište za umjetnost te da je otišao dalje u Beč i Prag.

Izložba se otvara četiri godine nakon odlično prihvaćene i posjećene izložbe “Vlaho Bukovac u Parizu 1878.-1892.”, posvećene njegovom formativnom periodu stvaralaštva u Parizu, s izletima u domovinu i Englesku. Autori su podsjetili kako je u međuvremenu i u Umjetničkom paviljonu bila postavljena još jedna Bukovčeva izložba.

U razdoblju prikazanom na izložbi Bukovac je ostvario neka od svojih kapitalnih djela, a zahvaljujući njemu Zagreb postaje središnje mjesto likovnih zbivanja na ovim prostorima.

Kao aktivan i poželjan sudionik kulturnog života portretirao je članove ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.

Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja te od privatnih vlasnika, čije su mnoge slike potpuno nepoznate današnjoj publici.

Tijekom izložbe, u travnju, će se održati međunarodni znanstveno-stručni skup “Vlaho Bukovac i njegovo djelo” u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu. Izložba će biti otvorena do 22. svibnja.