Književni list za umjetnost, kulturu i znanost “Vijenac”, prvotno “Vienac”, svojom se 150 godina dugom poviješću nedvojbeno uvrštava među hrvatske najstarije, najuglednije i najutjecajnije kulturne institucije, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvarajući u četvrtak izložbu o 150. obljetnici “Vijenca”

Izložba “Vijenac 150 1869.-2019” otvorena je u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), njezini organizatori su dvotjednik za kulturu “Vijenac” Matice hrvatske i Matica hrvatska u suorganizaciji s HAZU i Kućom Šenoa, a financijsku potporu dao je Grad Zagreba.

Ovaj kulturni događaj jedan je u nizu zbivanja kojima će se nastaviti proslava te visoke obljetnice pa će tako, najavljeno je na otvorenju, u listopadu biti znanstveni skup o “Viencu”, a proslava će kulminirati svečanom akademijom u drugome dijelu godine uoči rođendana Augusta Šenoe.

Stožerna uloga “Vijenca” u razvoju hrvatske kulture i društva, pa i hrvatske države

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je visoka obljetnica prilika da se prisjetimo stožerne uloge koju je list “Vijenac” odigrao u razvoju hrvatske kulture, društva, pa i hrvatske države.

Podsjetila je kako su se tijekom 150 godina na uredničkome mjestu izmjenjivala doista najveća i najzvučnija imena hrvatske kulture i javnoga života. Unatoč kraćim i dugim prekidima u izlaženju, dodala je, urednici i suradnici lista uvijek su imali vitalitet i znali su kako ga ponovno pokrenuti. To, ističe ministrica, puno govori o kulturnome krajoliku Hrvatske u posljednjih 150 godina, a i o potrebama hrvatskoga naroda i čitateljstva za listom koji će izvješćivati, komentirati i recenzirati kulturna događanja, objavljivati tekstove hrvatskih književnika, donositi prijevode, feljtone i polemike, sve ono što i danas u “Vijencu” redovito pratimo.

Ocijenila je kako “danas kulturna kritika u cjelini uzmiče pred novim žurnalističkim formatima ili se seli u neke nove medije – portale, blogove, osobna mrežna mjesta ili na društvene mreže”. Unatoč toj, kako je rekla Obuljen Koržinek, korjenitoj promjeni komunikacijske paradigme u kulturi koja slijedi digitalne trendove, vjeruje kako u Hrvatskoj još postoji potreba za vijestima iz kulture, umjetničkim kritikama, osvrtima, polemikama i raspravama o kulturnim politikama.

Jer, smatra ministrica, bez te reakcije i bez percepcije kulture zapravo ne bi ni bilo. Zato su i golema očekivanja koja se postavljaju prema časopisima poput “Vijenca” ili časopisaom poput “Vijenca, jer ih, na žalost nema puno, rekla je Obuljen Koržinek.

Vjeruje kako će “Vijenac” ispuniti tu zadaću te ostati i postati atraktivan, posebice današnjem digitalnom naraštaju.

Kako je Matičin “Vienac” brodio nemirnim morima puno stoljeće i pol obnavljajući se šest puta

Autor izložbe i glavni urednik “Vijenca” Goran Galić koncipirao je izložbu tako da su na njoj predstavljeni najvažniji trenutci iz bogate povijesti “Vienca” koji je u 19. stoljeću, u kojemu je izgrađen kanon mlade nacionalne književnost,i bio središnji časopis hrvatske kulture. Izloženi su originalni i najzanimljiviji primjerci, poput prvoga nastavka romana Augusta Šenoe “Zlatarevo zlato”, Šenoina izvještaja nakon velikoga potresa 1880., prvoga prijevoda Shakespearovih i Baudelaireovih pjesama na hrvatski jezik .

Izložena su i Pravila Matica iz 1874.  kada je promijenila ime iz ilirska u hrvatska, te podsjetnik na bisere hrvatske i svjetske književnosti objavljene u tom stožernom listu hrvatske književnosti 19. stoljeća. U suradnji s Kućom Šenoa, izloženi su predmeti koji su pripadali Augustu Šenoi – jednom od najvećih hrvatskih književnika i slavnom uredniku “Vienca” u njegovu zlatnom razdoblju od 1874. do 1881. – godine Šenoine smrti.

Galić je podsjetio kako su 60-tih godina 19. stoljeća, kada su književnici htjeli utemeljiti jedna dugotrajan list znali da moraju objediniti snage pod krovom institucija i tako je 23. siječnja 1869. izašao prvi broj “Vienca”. Kako je istaknuo, sve ostalo je povijest, a ona je u 150 godina donijela šest obnova, uključujući i današnji “Vijenac”.

Ključno je objediniti snage i zajedništvo nadilazeći sve podjele

“Kao i tada i danas je ključno objediniti snage i zajedništvo, zato ‘Vijenac’ nadilazi sve podjele i uistinu promiče ono najbolje i najvrijednije od hrvatske kulture i Hrvatske općenito, upravo kao naš nakladnik Matica hrvatska i naš domaćin HAZU – stožerne hrvatdke kulturne institucije koje promiču integralno hrvatstvo”, ocijenio je Galić.

Galićeva poruka o zajedništvu bez podjela i objedinjavanju snaga, bila je bitni dio i u izlaganjima potpredsjednice Matice hrvatske akademkinje Dubravke Oraić Tolić i predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta.

“Ono što je Matica hrvatska, HAZU i Hrvatsko narodno kazalište za stvaranje ukupne hrvatske nacije, to je naš slavljenik ‘Vijenac’ u književnoj povijesti koji je zapravo ujedinitelj cijeloga hrvatskog kulturnog prostora”, istaknula je akademkinja Oralić Tolić.

“Vijenac” je osnovan zajedničkom inicijativom Akademije i Matice hrvatske i s ciljem da okupi sve hrvatske pisce, sve krajeve i time ujediniti raspršene nacionalne zemlje, najprije na književnom planu, a zatim, s potajnom ambicijom, da to bude i na političkom planu, naglasila je.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Niedhardt istaknuo je kako je August Šenoa najznačajniji urednik “Vijenca” i dao je poticaj da se okupe snage na stvaranju identiteta i jedinstvu hrvatskoga jezika.

“To je velika stvar i to je ono što mi danas trebamo napraviti, a HAZU ne želi poticati nikakve podjele u društvo po bilo kojemu kriteriju – nacionalnom, spolu, ekonomiji – ali postoje podjele u jeziku”, zaključio je akademik Neidhardt.

Naglašava kako je vrijeme da ministarstva, zajedno s Razredom za filološke znanosti HAZU i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje rade na tomu da postignemo jedinstven stav o jeziku.

Jer, rekao je predsjednik HAZU,  “kakav je to identitet koji se gradi raznolikošću i pluralizmom; to nije identitet već raspršenost, a mi ćemo se izgubiti u suvremenome svijetu”.

To znači, ocijenio je akademik Neidhardt,  da spomenute institucije imaju ozbiljan zadatak, a Razredu za filološke znannosti HAZU treba vratiti sve prerogative u ime ukunutoga Savjeta za normu hrvatskoga književnog jezika.

Čestitke slavljeniku uputio je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine prof. dr. Drago Prgomet.

U Knjižnici HAZU izložba se može razgledati do 17. srpnja.