Izložba “Ejnar Dyggve – istraživanja u Dalmaciji”, otvorena u srijedu navečer u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), problemski prezentira istraživačke i znanstvene interese u Dalmaciji i raspon tema u europskom kulturnom krugu toga danskog arhitekta i arheologa, a njegova bi velika arheološka ostavština, kako je najvaljeno, uskoro trebala biti digitalizirana.

Zadovoljstvo zbog skore digitalizaciju bogate arheološke ostavštine Ejnara Dyggvea (1887.-1961.) i njezine dostupnosti široj javnosti, u svojim su pozdravnim riječima izrazili danski veleposlanik u Hrvatskoj Anders Christian Hougard i hrvatski ministar kulture Berislav Šipuš, koji je otvorio izložbu.

Ministar Šipuš istaknuo je da je Ejnar Dyggve bio izniman poznavatelj arheološke topografije i analitičar arhitekture koji je usavršio metodologiju arhitektonskoga snimanja i tipološke rekonstrukcije građevina. Ocijenio je kako su Dyggveova istraživanja i bogata dokumentacija nezaobilazno naslijeđe u hrvatskoj arheologiji, povijesti arhitekture i urbanizma na Jadranu. Šipuš je podsjetio da je ta izložba već bila postavljena u Splitu prošle godine kada ju je, 24. listopada, za posjeta Splitu vidio i danski kraljevski par, kraljica Margarete II. i njezin suprug princ Henrik.

Za toga posjeta, istaknuo je danski veleposlanik, potpisan je i Sporazum o digitalizaciji, katalogizaciji i osiguranju slobodnog pristupa građi Arhiva Ejnar Dyggve između Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Danske agencije za kulturu koji je, smatra veleposlanik Hougard, primjer kvalitetne međunarodne sredine.

 

• Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslav Bužančić sažeo je iznimnu Dyggveovu radnu biografiju, napomenuvši da je Dyggve došao u Hrvatsku, u Split, dvadesetih godina prošloga stoljeća kao arhitekt koji je prvi put došao u Salonu 1922. godine u sklopu istraživačke suradnje danske zaklade Rask-Orsted i Arheološkoga muzeja u Splitu.

 

Od 1929. do 1932. godine Dyggve stalno boravi u Dalmaciji i sudjeluje u svim važnim istraživanjima antičkih, ranokršćanskih i srednjovjekovnih lokaliteta prvenstveno u Saloni i diljem Dalmacije, kao i u južnim dijelovima Bosne i Hercegovini.

Boraveći u Dalmaciji Dyggve je, rekao je Bužančić, “u ovome podneblju postao Hrvat, a ne može se zamisliti ni jedan veliki hrvatski nacionalni lokalitet bez njegova prisustva”. Bužančić je podsjetio da je Dyggve 30-tih godina 20. stoljeća bio arhitekt konzervator u splitskom Arheološkom muzeju, a posebice je istaknuo Dyggveove iznimne studije o Dioklecijanovoj palači.

U Hrvatsku se Dyggve vraćao i kao poznat i ugledan arheolog, a o njegovu stvarnom suživljavanju s našim podnebljem, rekao je Bužančić, govori i podatak da se na svoje prve radove o Saloni u 30-tim godinama prošloga stoljeća potpisivao “Ejnar Dyggve Danus”, a kasnije kao “Ejnar Dyggve Civis Salonitanus”.

Izložbu, koja će biti otvorena do 23. listopada ove godine, organiziralo je Ministarstvo kulture u sklopu Dana europske baštine i u suradnji s Danskom agencijom za kulturu, Veleposlanstvom Kraljevine Danske u Zagrebu, Danskim nacionalnim muzejom i gradom Splitom. Autorice izložbe su Anne Haslund Hansen i Vanja Kovačić.