Izložba “Baština Baranje – kroz Baranju okom, dušom, lopatom i špahtlom” otvorena je u srijedu u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Koordinatorica izložbe Jacqueline Balen rekla je na otvaranju izložbe kako su kroz četiri manje izložbe autori obuhvatili sve čari ovoga prekrasnoga hrvatskog prostora te predstavili različite vrste baštine, ali i sve ono što su imali prigode doživjeti i ostvariti prilikom iskopavanja na trasi buduće autoceste.

Naglasila je kako su izložbom plakata o baštini Baranje obuhvaćene sve zanimljivosti i ljepote tog hrvatskog područja te je prikazana njezina bogata prošlost, postojeća ponuda i potencijal za razvoj različitih vrsta turizma.
Po njezinim riječima kroz dvadesetak plakata posjetitelji upoznaju povijesnu, arheološku, etnološku, industrijsku, športsku, sakralnu i prirodnu baštinu te bogatu gastronomsku ponudu Baranje.

Ravnatelj Arheološkoga muzeja Sanjin Mihalić istaknuo je kako je baština različitih područja Republike Hrvatske u Arheološkom muzeju u Zagrebu dugo planirani projekt, a njegov prvi dio posvećen je Baranji, području na istoku zemlje koji je često zanemaren, a vrvi ljepotom i zanimljivostima.

Izložba se stalno mijenja i nadopunjava novim saznanjima i istraživanjima, a ovom prigodom obuhvaća lokalitete istraživane na trasi buduće autoceste Osijek-Beli Manastir i znatnije istraživane lokalitete u ostatku Baranje, rekao je Mihalić dodavši kako se izložbom želi naglasiti važnost i potencijal Baranje kao iznimno zanimljiva i bogata arheološkoga područja.

Izložba je premijerno postavljena u Belom Manastiru u veljači, a donosi  preliminarne rezultate arheoloških istraživanja na lokalitetu Novi Čeminac-Jauhov salaš provedenih 2014. i 2015. godine na trasi buduće autoceste A5.

U njima je otkriven i definiran velik broj arheoloških struktura koje pripadaju različitim razdobljima i kulturama, od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Posebno valja istaknuti grobove i naselje iz vremena seobe naroda, jer su to prvi takvi nalazi pronađeni in situ na prostoru Republike Hrvatske, a upravo su oni ponukali istraživače na proširenje istraživanog područja kako bi se dobio što bolji uvid u život populacije istočnih Germana koja je nastanjivala položaj Jauhov salaš u 5. stoljeću.

Osim arheološkog materijala izloženog u četiri cjeline, izložba uključuje i 3D rekonstrukcije dvaju kuća koje pripadaju razdoblju seobe naroda, a koje je na ovom lokalitetu zastupljeno u najvećoj mjeri. Istom razdoblju pripada i likovni prikaz istočnogermanske žene – rekonstrukcija njezine odjeće i nakita s kojim je pokopana u jednom od grobova na lokalitetu.

Izložbu je otvorio ravnatelj Centra za kulturu Beli Manastir Edo Jurić.