Balthazargrad, posvećena najuspješnijem omiljenom animiranom serijalu  Profesoru Baltazaru, otvorena je  u petak u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU).

Ravnateljica MMSU Branka Benčić rekla je da je izložba transformirala muzej u prostor totalnog dizajna, igre, kreativnosti i imaginacije. Izložba govori ne samo o antologijskom serijalu i liku Baltazara, nego i o cijeloj lepezi ideja i tema, naglašava značenje filmske produkcije Zagreb filma, pitanjima ekologije i rada žena u proizvodnji animiranog filma, ali iznad svega o ideji pomoći drugom, solidarnosti i brige za zajednicu, rekla je Benčić.

Kustos izložbe Željko Luketić istaknuo je da se izložba dugo pripremala, s malo dostupnog arhivskog materijala. Bitno nam je bilo prikazati Zagreb film kao kulturno sjecište, ali i danas vrlo bitnu činjenicu da je Profesor Baltazar znanstvenik, u čijem svijetu nema neprovjerenih činjenica, “fake newsa”, a  što govori da treba vjerovati znanstvenicima, naveo je.

“Izložba je jedan od vrhunskih programa projekta Europske prijestolnice kulture zbog kustoskog pristupa, dizajna, suradničkog duha pri stvaranju te brizi za rad s publikom kroz interaktivnost, navela je direktorica Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je da je izložba namijenjena svim uzrastima, ali prije svega djeci. Oslikava Balthazargrad u kojem bi, vjerujem, svi željeli živjeti. Želja nam je da Rijeka postane u pravom smislu riječi Balthazargrad, po toleranciji, zajedništvu, zajedničkom rješavanju problema, važnosti kreativnosti i znanost, ustvrdio je gradonačelnik.

Zbog poštivanja epidemioloških mjera izložba se otvara za građanstvo tijekom subote i nedjelje, a posjetitelji će je moći obići u pet termina dnevno u skupinama po 50 osoba.

Riječ je o najvećoj izložbi u programskom pravcu Dječja kuća projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a ostat će otvorena do 23. siječnja 2021. godine.

Naziv izložbe s Rijekom povezuje činjenica da je Rijeka atmosferom i izgledom poslužila likovnom umjetniku Zlatku Boureku kao inspiracija za scenografiju serijala, odnosno sam Balhazargrad u kojem dobri profesor živi i smišlja izume.

Prostor izložbe podijeljen je na dijelove Svemir, More, Rijeka i Grad. Prikazuje se povijest serijala, autore, međunarodne uspjehe i nagrade u zanimljivom i interaktivnom prostoru zamišljenom da potiče djecu na istraživanje i igru. Posebno za ovu izložbu slavni Baltazarov izuzmiteljski stroj je izradila mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević.

Serijal Profesor Baltazar razvio se iz prvog kratkog filma “Izumitelj cipela”, koju je 1967. godine režirao i animirao Zlatko Grgić, po scenariju koji je napisao zajedno s Borivojem Dovnikovićem Bordom. Nakon nagrade na festivalu u Rumunjskoj, nastaje ideja o serijalu filmova. Prvi serijal se, uz novih 12 epizoda od prosječno desetak minuta trajanja, pridružuje “Izumitelju cipela”, što čini okvir od 13 epizoda, čega su se autori pridržavali do trećeg serijala. U četvrtom je stvoreno 20 epizoda s prosječnih pet minuta trajanja.

Do 1978. godine nastalo je 59 epizoda Profesora Baltazara. Scenarij, režiju, crtež i animaciju serije potpisivali su zajedno Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, a pozadine i pretvaranje mješavine Zagreba i New Yorka u Rijeku čini Zlatko Bourek uz pomoć Branka Varadina i Srđana Matića.

Izložba se postavlja u koprodukciji Rijeke 2020 i MMSU u suradnji s Platformom za audiovizualna istraživanja Jučer, danas, sutra i partnerima tvrtkom Link i Zagreb filmom. Voditeljica programskog pravca Dječja kuća Jelena Milić je voditeljica projekta, a autorice dizajna postava i grafičkog oblikovanja su Zoja Ivanišević, Kristina Volf i Ena Tadej.